Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Hajduci

Indeks Hajduci

Crtež hajduka iz 1703. Hajduci (od mađarskog hajdu za naoružanog vojnika-plaćenika bez zemlje) bili su odmetnici u zemljama Osmanskog Carstva.

142 odnosi: Albanski jezik, Andrijica Šimić, Antički Rim, Armenski jezik, Azem Galica, Šibenik, Šota Galica, Švedski jezik, Žumberačka gora, Balkan, Banat, Beč, Beograd, Bošnjački jezik, Boka kotorska, Bosna, Bugarski jezik, Carigrad, Crna Gora, Dalmacija, Derbendžije, Dinara, Država, Drugi srpski ustanak, Dubrovačka Republika, Epika, Europa, Ferdo Šišić, Francuski jezik, Francuzi, Franjevci, Garegin Nžde, Grčki jezik, Grčki rat za neovisnost, Gusari, Habsburg, Hajdamaki, Hajduk (razdvojba), Hajduk Veljko, Harambaša, Hercegovina, Hrvatski jezik, Hrvatsko primorje, Iliri, Isa Boljetinac, Istra, Ivan Crni, Ivan Rošo Bušić, Ivo Senjanin, Jadransko more, ..., Jidiš, Joco Udmanić, Južna Morava, Južni Slaveni, Juraj Jánošík, Jurjevo, Kandijski rat, Komesar, Kraljevina Ugarska, Kršćanstvo, Križarski ratovi, Kurdski jezik, Lukovica, Mađarski jezik, Makarska, Makedonski jezik, Marko Dragić, Mato Lapsanović, Metar, Mijat Tomić, Mletačka Republika, Množina, Morejski rat, Morlaci, Niš, Nož, Nomadi, Odmetnik, Osmansko Carstvo, Otočac, Paraćin, Paravojna postrojba, Perast, Perzijski jezik, Petar Mrkonjić, Pištolj, Pješaštvo, Planina, Plemstvo, Pljevlja, Poljski jezik, Portugalski jezik, Povijest, Prvi srpski ustanak, Rama, Ravni kotari, Rodopi, Romanija, Rumunjski jezik, Ruski jezik, Sanskrt, Sela, Senj, Serdar, Sinonim, Srbija, Srednji vijek, Srpski jezik, Stojan Mitrović, Talijanski jezik, Transilvanija, Turci, Turski jezik, Ukrajinski jezik, Uskoci, Venecija, Vezir, Vojnik, Vuk Karadžić, Vuk Mandušić, Zadar, 15. stoljeće, 1550., 1553., 1557., 1573., 1582., 1596., 16. stoljeće, 1601., 1606., 1645., 1658., 1669., 1684., 1699., 17. stoljeće, 18. stoljeće, 19. stoljeće, 23. travnja, 26. listopada, 29. rujna. Proširite indeks (92 više) »

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.

Novi!!: Hajduci i Albanski jezik · Vidi više »

Andrijica Šimić

Andrijica Šimić (Alagovac, župa Ružići, Grude, 22. studenoga 1833. – Runovići, 5. veljače 1905.), legendarni hrvatski hajduk.

Novi!!: Hajduci i Andrijica Šimić · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Hajduci i Antički Rim · Vidi više »

Armenski jezik

Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.

Novi!!: Hajduci i Armenski jezik · Vidi više »

Azem Galica

Azem Galica i Šota Galica, vođe Kačaka iz Drenice. Azem Bejta, poznatiji kao Azem Galica (1889. – 1924.) bio je vođa albanskih Kačaka iz okoline Drenice, koji su pružali oružani otpor srpskoj vlasti na Kosovu.

Novi!!: Hajduci i Azem Galica · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Hajduci i Šibenik · Vidi više »

Šota Galica

Azem Galica i Šota Galica, vođe Kačaka iz Drenice. Šota Galica (1895. – 1927.) bila je albanska ratnica iz sela Drenice, koja se, zajedno s mužem Azemom Galicom, borila protiv srpskog preuzimanja Kosova nakon Balkanskih ratova 1912. godine.

Novi!!: Hajduci i Šota Galica · Vidi više »

Švedski jezik

right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.

Novi!!: Hajduci i Švedski jezik · Vidi više »

Žumberačka gora

Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.

Novi!!: Hajduci i Žumberačka gora · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Hajduci i Balkan · Vidi više »

Banat

Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.

Novi!!: Hajduci i Banat · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Hajduci i Beč · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Hajduci i Beograd · Vidi više »

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Novi!!: Hajduci i Bošnjački jezik · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Hajduci i Boka kotorska · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Novi!!: Hajduci i Bosna · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Hajduci i Bugarski jezik · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Hajduci i Carigrad · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Hajduci i Crna Gora · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Hajduci i Dalmacija · Vidi više »

Derbendžije

Planinski prijevoj kod mjesta Šipovo, gravura iz 1878. godine Derbendžije (tur. derbenci, čuvar klanca perz. derbend, dervend, klanac) poluvojnički odred u Osmanskom carstvu nastao pojavom oružane borbe pokorenih naroda protiv osmanlijske vlasti.

Novi!!: Hajduci i Derbendžije · Vidi više »

Dinara

Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Hajduci i Dinara · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Hajduci i Država · Vidi više »

Drugi srpski ustanak

Drugi srpski ustanak predstavlja drugu fazu Srpske revolucije protiv Osmanskog carstva, koja je izbila kratko po slomu Prvog srpskog ustanka 1804.

Novi!!: Hajduci i Drugi srpski ustanak · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Hajduci i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Epika

Epika je književni rod u koji pripadaju sva pripovjedna djela u stihu i prozi.

Novi!!: Hajduci i Epika · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Hajduci i Europa · Vidi više »

Ferdo Šišić

Ferdinand Maksimilijan pl.

Novi!!: Hajduci i Ferdo Šišić · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Hajduci i Francuski jezik · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Novi!!: Hajduci i Francuzi · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Novi!!: Hajduci i Franjevci · Vidi više »

Garegin Nžde

Garegin Nžde - Garegin Ter-Arutjunjan (1886. – 1955.) armenski je vojskovođa, državnik i publicist.

Novi!!: Hajduci i Garegin Nžde · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Hajduci i Grčki jezik · Vidi više »

Grčki rat za neovisnost

Grčki rat za neovisnost (znan i kao Grčka revolucija) (grčki: Ελληνική Επανάσταση Elliniki Epanastasi; turski: يونان عصياني Yunan İsyanı) bio je uspješan rat za neovisnost koji su vodili Grčki revolucionari od 1821. do 1829., uz pomoć velikih europskih sila, protiv Osmanskog Carstva, kojem su u pomoć pritekli njegovi vazali, Egipatski Kedivat.

Novi!!: Hajduci i Grčki rat za neovisnost · Vidi više »

Gusari

Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi grada u kojemu su živjeli.

Novi!!: Hajduci i Gusari · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Hajduci i Habsburg · Vidi više »

Hajdamaki

Hajdamaki u vojnom kampu (19. st.) Hajdamaci ili oprišci; (jedn. hajdamak, oprišok)(ukr. гайдамаки, опришки); gerilske su vojničke skupine koje su u 18.

Novi!!: Hajduci i Hajdamaki · Vidi više »

Hajduk (razdvojba)

Hajduk može značiti.

Novi!!: Hajduci i Hajduk (razdvojba) · Vidi više »

Hajduk Veljko

Hajduk Veljko Hajduk Veljko Petrović, (srp. Хајдук Вељко Петровић) (Lenovac, 1780. – Negotin, 28. srpnja 1813.) je najpopularniji junak Prvog srpskog ustanka.

Novi!!: Hajduci i Hajduk Veljko · Vidi više »

Harambaša

Harambaša je bio zapovjednik hajdučke čete.

Novi!!: Hajduci i Harambaša · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Hajduci i Hercegovina · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Hajduci i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatsko primorje

Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.

Novi!!: Hajduci i Hrvatsko primorje · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Hajduci i Iliri · Vidi više »

Isa Boljetinac

Isa Boljetinac 1914. godine Isa Boljetinac (srp. Иса Бољетинац; Boljetin kod Kosovske Mitrovice, 15. siječnja 1864. – Podgorica, 23. siječnja 1916.), bio je albanski preporoditelj, narodni heroj, izvanredni domoljub, popularni strateg, vodeći organizator oslobodilačkog gerilskog pokreta narodnog jedinstva protiv Turske, Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Hajduci i Isa Boljetinac · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Hajduci i Istra · Vidi više »

Ivan Crni

Spomenik Ivanu Crnom u Subotici. Ivan Crni odnosno Ivan Nenad (oko 1492., pretpostavlja se kod Lipova - 26. srpnja 1527. kod Tornjoša) (srp. Јован Ненад/Jovan Nenad, mađ. Fekete Iván, nje. Johann Nenad) je bio srpski vojskovođa i osnivač kratkovjeke državine na području južne Ugarske.

Novi!!: Hajduci i Ivan Crni · Vidi više »

Ivan Rošo Bušić

Ivan Roša Bušić (1745. – 1783.) je čuveni hrvatski hajduk iz imotskih Donjih Vinjana.

Novi!!: Hajduci i Ivan Rošo Bušić · Vidi više »

Ivo Senjanin

Ivo Senjanin (? - Karlovac, 20. srpnja 1612.) bio je hrvatski narodni junak.

Novi!!: Hajduci i Ivo Senjanin · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Hajduci i Jadransko more · Vidi više »

Jidiš

Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.

Novi!!: Hajduci i Jidiš · Vidi više »

Joco Udmanić

Joco Udmanić, pravo ime Josip, (Popovača ili selo Vidrenjak, oko 1843. – Potok kod Popovače, krajem veljače 1867.), bio je hrvatski hajduk.

Novi!!: Hajduci i Joco Udmanić · Vidi više »

Južna Morava

Južna Morava je rijeka u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji koja predstavlja kraću od dvije rijeke koje čine Moravu.

Novi!!: Hajduci i Južna Morava · Vidi više »

Južni Slaveni

Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).

Novi!!: Hajduci i Južni Slaveni · Vidi više »

Juraj Jánošík

Juraj Jánošík Juraj Jánošík ili Juro Jánošík (Terhova 25. siječnja 1688. – Liptovski Mikulaš, 17. ožujka 1713.), slovački razbojnik i narodna legenda.

Novi!!: Hajduci i Juraj Jánošík · Vidi više »

Jurjevo

Ikona Svetog Jurja i zmaja, Rusija, XVI. stoljeće Jurjevo, Jurjevdan je blagdan svetog Jurja, 23. travnja, kojega neke pravoslavne crkve obilježavaju 6. svibnja prema julijanskom kalendaru.

Novi!!: Hajduci i Jurjevo · Vidi više »

Kandijski rat

Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.

Novi!!: Hajduci i Kandijski rat · Vidi više »

Komesar

K. S. Petrov-Vodkin ''Smrt komesara (1928.)'' Komesar (od latinski: commissarius.

Novi!!: Hajduci i Komesar · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Hajduci i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Hajduci i Kršćanstvo · Vidi više »

Križarski ratovi

Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.

Novi!!: Hajduci i Križarski ratovi · Vidi više »

Kurdski jezik

Kurdski jezik (ISO 639-3: kur) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore Kurdi u Jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Hajduci i Kurdski jezik · Vidi više »

Lukovica

* lukovica (biljke), strukturno kratka stabljika s mesnatim listovima ili bazama listova.

Novi!!: Hajduci i Lukovica · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Hajduci i Mađarski jezik · Vidi više »

Makarska

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Hajduci i Makarska · Vidi više »

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Novi!!: Hajduci i Makedonski jezik · Vidi više »

Marko Dragić

Marko Dragić (Prozor-Rama, 10. srpnja 1957.) hrvatski je i bosanskohercegovački filolog i kulturni antropolog.

Novi!!: Hajduci i Marko Dragić · Vidi više »

Mato Lapsanović

Mato Lapsanović (? – ?), hrvatski hajduk.

Novi!!: Hajduci i Mato Lapsanović · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Hajduci i Metar · Vidi više »

Mijat Tomić

Mijat (Mijovil, Mihat, Mijo, Miho) Tomić (Gornji Brišnik, 1610.? – Doljani kod Jablanice 20. srpnja oko 1656.) bio je hrvatski hajduk.

Novi!!: Hajduci i Mijat Tomić · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Hajduci i Mletačka Republika · Vidi više »

Množina

Množina je gramatički oblik koji označava količinu predmeta, pojmova, bića ili pojava veću od jedan, dok se u slovenskom jeziku upotrebljava za riječi veće od dva.

Novi!!: Hajduci i Množina · Vidi više »

Morejski rat

Morejski rat (tal. Guerra di Morea) – poznat kao i Šesti osmansko-mletački rat – vodio se između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva od 1684. do 1699. kao dio Velikog turskog rata.

Novi!!: Hajduci i Morejski rat · Vidi više »

Morlaci

Morlaci Morlaci (Mavrovlasi, Morovlasi ili Crni Vlasi; na grčkom: Μαυροβλάχοι, što znači "Crni Vlasi"; iz latinskih dokumenata: Nigri Latini) vlaška nomadska etnička skupina u jadranskom zaleđu nastala stapanjem rimskih kolonista i autohtonih balkanskih naroda poput Ilira i Tračana.

Novi!!: Hajduci i Morlaci · Vidi više »

Niš

Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.

Novi!!: Hajduci i Niš · Vidi više »

Nož

Nož Nož je ručni alat s oštricom koja služi za rezanje.

Novi!!: Hajduci i Nož · Vidi više »

Nomadi

Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.

Novi!!: Hajduci i Nomadi · Vidi više »

Odmetnik

Odmetnik predstavlja naziv za pojedinca za kojeg se smatra je prestupio pravne, moralne i druge norme države, društva, zajednice ili organizacije kojoj je pripadao.

Novi!!: Hajduci i Odmetnik · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Hajduci i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Otočac

Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Hajduci i Otočac · Vidi više »

Paraćin

Paraćin je grad u i središte istoimene općine u Srbiji.

Novi!!: Hajduci i Paraćin · Vidi više »

Paravojna postrojba

Paravojska ili paramilicija, ponekad i paravojne jedinice, pojam je koji je sastavljen iz starogrčkog: para "pored" i latinskog: miles "borci" ili "vojnici", a predstavlja neregularnu vojsku, vojsku koja nema sva svojstva koja ima državna vojska po zakonskim, moralnim i drugim pravilima, koja nije pod kontrolom države.

Novi!!: Hajduci i Paravojna postrojba · Vidi više »

Perast

Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.

Novi!!: Hajduci i Perast · Vidi više »

Perzijski jezik

right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.

Novi!!: Hajduci i Perzijski jezik · Vidi više »

Petar Mrkonjić

Petar Mrkonjić (Imotska krajina, 17. stoljeće), hrvatski ratnik i hajdučki harambaša.

Novi!!: Hajduci i Petar Mrkonjić · Vidi više »

Pištolj

Pištolj HS 2000 kalibra 9 mm Pištolj (hrv. samokres) je vrsta vatrenog oružja koje je dizajnirano da se drži u ruci prilikom korištenja.

Novi!!: Hajduci i Pištolj · Vidi više »

Pješaštvo

Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.

Novi!!: Hajduci i Pješaštvo · Vidi više »

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Hajduci i Planina · Vidi više »

Plemstvo

Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.

Novi!!: Hajduci i Plemstvo · Vidi više »

Pljevlja

Pljevlja (nekadašnji naziv Taslidža) su grad i općina na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Srbijom i BiH.

Novi!!: Hajduci i Pljevlja · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Hajduci i Poljski jezik · Vidi više »

Portugalski jezik

thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.

Novi!!: Hajduci i Portugalski jezik · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Hajduci i Povijest · Vidi više »

Prvi srpski ustanak

250px Prvi srpski ustanak je bio ustanak Srba u Beogradskom pašaluku protiv Turaka u razdoblju od 1804. do 1813. godine.

Novi!!: Hajduci i Prvi srpski ustanak · Vidi više »

Rama

Rijeka Rama, nalazi se u općini Prozor-Rama u sjevernoj Hercegovini.

Novi!!: Hajduci i Rama · Vidi više »

Ravni kotari

Ostrovice Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara Zračna luka u Zemuniku Donjem Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji.

Novi!!: Hajduci i Ravni kotari · Vidi više »

Rodopi

Položaj planinskog masiva Rodopi u Bugarskoj i Grčkoj Rodopi (bugarski: Родопи, grčki: Ροδόπη, turski: Rodop) je ime planinskog masiva u južnoj Europi.

Novi!!: Hajduci i Rodopi · Vidi više »

Romanija

Romanija Romanija je planina u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Hajduci i Romanija · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Hajduci i Rumunjski jezik · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Hajduci i Ruski jezik · Vidi više »

Sanskrt

Sanskrtski rukopis na palminim listovima, Bihar ili Nepal, 11. stoljeće Riječ sanskrt napisana pismom Devanagari Sanskrt (ISO 639-3: san; sanskrt: संस्कृत, saṃskṛtá; od sám 'zajedno' i kṛtá 'napravljeno', doslovno: 'sastavljeno', saṃskṛtā vā́c: 'sastavljeni jezik') je jezik najstarije indijske književnosti, Veda, i ima značajnu ulogu prije svega u hinduizmu.

Novi!!: Hajduci i Sanskrt · Vidi više »

Sela

Hrvatska.

Novi!!: Hajduci i Sela · Vidi više »

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Hajduci i Senj · Vidi više »

Serdar

Serdar, djelatni je vojni i počasni naslov.

Novi!!: Hajduci i Serdar · Vidi više »

Sinonim

Sinonimi (grč. synóymos) su leksemi koji pripadaju istoj vrsti riječi, imaju različite izraze, a sadržaj im se potpuno ili djelomično podudara.

Novi!!: Hajduci i Sinonim · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Hajduci i Srbija · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Hajduci i Srednji vijek · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Hajduci i Srpski jezik · Vidi više »

Stojan Mitrović

Stojan Mitrović odnosno Stojan Janković (? – Žegar, Obrovac, 23. kolovoza 1687.)Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str.

Novi!!: Hajduci i Stojan Mitrović · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Hajduci i Talijanski jezik · Vidi više »

Transilvanija

Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).

Novi!!: Hajduci i Transilvanija · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.

Novi!!: Hajduci i Turci · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Novi!!: Hajduci i Turski jezik · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Hajduci i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Uskoci

Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.

Novi!!: Hajduci i Uskoci · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Hajduci i Venecija · Vidi više »

Vezir

Vezir je naziv za visokog dužnosnika, a koristio se od razdoblja antike pa pa sve do kraja postojanja Osmanskog carstva.

Novi!!: Hajduci i Vezir · Vidi više »

Vojnik

Hrvatske kopnene vojske za vrijeme vježbe Vojnik je naoružani pripadnik jedne vojske ili Oružanih snaga jedne države.

Novi!!: Hajduci i Vojnik · Vidi više »

Vuk Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.

Novi!!: Hajduci i Vuk Karadžić · Vidi više »

Vuk Mandušić

Vuk Mandušić (Rupe, ? – Zečevo kod Kistanja, 31. srpnja 1648.), bio je hrvatski protuosmanski ratnik.

Novi!!: Hajduci i Vuk Mandušić · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Hajduci i Zadar · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 15. stoljeće · Vidi više »

1550.

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 1550. · Vidi više »

1553.

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 1553. · Vidi više »

1557.

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 1557. · Vidi više »

1573.

1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.

Novi!!: Hajduci i 1573. · Vidi više »

1582.

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 1582. · Vidi više »

1596.

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 1596. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 16. stoljeće · Vidi više »

1601.

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 1601. · Vidi više »

1606.

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 1606. · Vidi više »

1645.

Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.

Novi!!: Hajduci i 1645. · Vidi više »

1658.

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 1658. · Vidi više »

1669.

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 1669. · Vidi više »

1684.

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 1684. · Vidi više »

1699.

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 1699. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 17. stoljeće · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 18. stoljeće · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hajduci i 19. stoljeće · Vidi više »

23. travnja

23.

Novi!!: Hajduci i 23. travnja · Vidi više »

26. listopada

26.

Novi!!: Hajduci i 26. listopada · Vidi više »

29. rujna

29.

Novi!!: Hajduci i 29. rujna · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ajduk, Hajduk.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »