Brže od pregledniku!
17 odnosi: Đuro Utješanović, Živan Cvitković, Boris Dvornik, Branko Ćopić, Croatia film, Danilo Stojković, Dugometražni film, Hrvatska, Hrvatski jezik, Jadran film, Mato Ergović, Nacionalni park Plitvička jezera, Nikola Simić, Ružica Sokić, Tomislav Pinter, Vladimir Tadej, 1977..
Đuro Utješanović
Đuro Utješanović (Kljevci, 7. srpnja 1940. – Zagreb, 25. veljače 2013.) bio je hrvatski glumac rođen u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Đuro Utješanović · Vidi više »
Živan Cvitković
Živan Cvitković (Šibenik, 4. rujna 1925. – Zagreb, 5. svibnja 2012.), bio je hrvatski skladatelj, pjevač, zborovođa i filmski suradnik.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Živan Cvitković · Vidi više »
Boris Dvornik
Boris Dvornik (Split, 16. travnja 1939. – Split, 24. ožujka 2008.), hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac, redatelj i scenarist.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Boris Dvornik · Vidi više »
Branko Ćopić
Branko Ćopić (Бранко Ћопић; Hašani pokraj Bosanske Krupe, 1. siječnja 1915. – Beograd, 26. ožujka 1984.), bosanskohercegovački je književnik srpskoga podrijetla.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Branko Ćopić · Vidi više »
Croatia film
Croatia film hrvatska je filmska tvrtka.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Croatia film · Vidi više »
Danilo Stojković
Danilo "Bata" Stojković (Beograd, 11. kolovoza 1934. – Beograd, 16. ožujka 2002.), srbijanski glumac i komičar.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Danilo Stojković · Vidi više »
Dugometražni film
Dugometražni film, ili cjelovečernji film - filmsko djelo (najčešće se odnosi na igrani film, rjeđe na animirani i dokumentarni film) u trajanju od dva sata (standardno prikazivačko vrijeme).
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Dugometražni film · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Hrvatski jezik · Vidi više »
Jadran film
Jadran film je poduzeće za proizvodnju i distribuciju filma koje je osnovano 1946. godine u Zagrebu.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Jadran film · Vidi više »
Mato Ergović
Mato Ergović (Novi Mikanovci, 11. siječnja 1927. – Zagreb, 7. svibnja 2013.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Mato Ergović · Vidi više »
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »
Nikola Simić
Nikola Simić (Beograd, 18. svibnja 1934. – Beograd, 9. studenoga 2014.) bio je srbijanski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Nikola Simić · Vidi više »
Ružica Sokić
Ružica Sokić (Beograd, 14. prosinca 1934. – Beograd, 19. prosinca 2013.) bila je srbijanska glumica.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Ružica Sokić · Vidi više »
Tomislav Pinter
Tomislav Pinter (Zagreb, 16. lipnja 1926. – Zagreb, 15. kolovoza, 2008.) je bio hrvatski filmski snimatelj, smatra se najznačajnijim snimateljem u hrvatskoj kinematografiji zbog umjetničke kvalitete svog rada i svojoj bogatoj karijeri koja pokriva gotovo pet desetljeća.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Tomislav Pinter · Vidi više »
Vladimir Tadej
Vladimir Tadej (Novska, 9. svibnja 1925. – Zagreb, 1. ožujka 2017.) bio je hrvatski filmski redatelj i scenograf.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i Vladimir Tadej · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Hajdučka vremena (1977.) i 1977. · Vidi više »
