Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hangzhou

Indeks Hangzhou

Hangzhou (kin: 杭州, pinyin: Hángzhōu; doslovno: „Hang prefektura”), prije poznat romaniziranim imanom Hangchow, je najveći i glavni grad kineske pokrajine Zhejiang.

91 odnosi: Agadir, Američki dolar, Argentina, Atlanta, Georgia, Azijske igre, Šangaj, Španjolska, Švedska, Četvorni kilometar, Bagdad, Baguio, Boston, Massachusetts, Brazil, Bruto domaći proizvod, Budimpešta, Cancún, Chengdu, Curitiba, Deng Xiaoping, Dinastija Ming, Dinastija Sung, Dnjipro (grad), Dresden, Eiffelov toranj, Estonija, Filipini, Finska, Francuska, Galway, Grad, Guangzhou, Gusari, Hrvatska, Indiana, Indianapolis, Indiana, Informatička tehnologija, Italija, Izrael, Jamajka, Jangce, Japan, Južna Afrika, Južna Koreja, Kaapstad, Kazanj, Kina, Kineske pokrajine, Kineski jezik, Kuala Lumpur, Kuomintang, ..., Leeds, Liangzhu kultura, Lund, Mađarska, Malezija, Maribor, Marko Polo, Maroko, Meksiko, Middlesbrough, Mongolsko Carstvo, Montego Bay, Nanjing, Nica, Nizozemska, Njemačka, Novi Zeland, Oulu, Oviedo, Paramaribo, Pariz, Peking, Pet dinastija i Deset kraljevstava, Pinyin, Pisa, Pokrajinski muzej Zhejianga, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Slavoluk pobjede u Parizu, Slovenija, Split, Surinam, Svjetska baština, Tallinn, Tatarstan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Veliki kanal, Wuyue, Zapadno jezero, Zhejiang. Proširite indeks (41 više) »

Agadir

Agadir (arap. أكادير) je lučki grad na jugu Maroka.

Novi!!: Hangzhou i Agadir · Vidi više »

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: Hangzhou i Američki dolar · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Hangzhou i Argentina · Vidi više »

Atlanta, Georgia

Atlanta je glavni i najveći grad u američkoj saveznoj državi Georgiji, a ujedno je i sjedište okruga Fulton, iako se dio grada, koji mu je pridodan 1909., nalazi u okrugu DeKalb, a veći dio zračne luke je smješten u okrugu Clayton.

Novi!!: Hangzhou i Atlanta, Georgia · Vidi više »

Azijske igre

Azijske igre, višešportsko međunarodno natjecanje u kojem sudjeluju predstavnici azijskih država, formirano po uzoru na OI.

Novi!!: Hangzhou i Azijske igre · Vidi više »

Šangaj

Šangaj (kineski: 上海; pinjin: Shànghǎi) je luka i s 26,3 milijuna stanovnika najveći grad u Kini, te najnaseljeniji grad na svijetu (unutar granica grada).

Novi!!: Hangzhou i Šangaj · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Hangzhou i Španjolska · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Hangzhou i Švedska · Vidi više »

Četvorni kilometar

Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Hangzhou i Četvorni kilometar · Vidi više »

Bagdad

Bagdad (arapski بغداد Baghdād, perzijski: Baɣdād) je glavni grad Iraka i luka na Tigrisu, te drugi najveći grad u Jugozapadnoj Aziji, poslije Teherana i drugi najveći grad arapskog svijeta, poslije Kaira.

Novi!!: Hangzhou i Bagdad · Vidi više »

Baguio

Baguio je visoko urbanizirani grad koji se nalazi u provinciji Benguet na sjevernom dijelu Filipina.

Novi!!: Hangzhou i Baguio · Vidi više »

Boston, Massachusetts

Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts.

Novi!!: Hangzhou i Boston, Massachusetts · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Hangzhou i Brazil · Vidi više »

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Novi!!: Hangzhou i Bruto domaći proizvod · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Novi!!: Hangzhou i Budimpešta · Vidi više »

Cancún

Cancún je grad u Meksiku koji se nalazi na poluotoku Yucatán, u najistočnijoj meksičkoj državi Quintana Roo.

Novi!!: Hangzhou i Cancún · Vidi više »

Chengdu

Ulica Qintai Chengdu (kin. 成都; Hanyu pinyin: Chéngdū; wade–giles: Ch'eng-tu; Hokkien POJ: Sêng-to) je kineski grad na jugozapadu zemlje te glavni grad provincije Sečuan.

Novi!!: Hangzhou i Chengdu · Vidi više »

Curitiba

Curitiba je grad u Brazilu, u državi Paraná.

Novi!!: Hangzhou i Curitiba · Vidi više »

Deng Xiaoping

Deng Xiaoping (22. kolovoza 1904. – 19. veljače 1997.), je bio kineski političar, reformator i lider komunističke partije NR Kine.

Novi!!: Hangzhou i Deng Xiaoping · Vidi više »

Dinastija Ming

Dinastija Ming (kineski: 明朝, pinyin: Ming Cháo) ili Veliko Carstvo Ming (大明帝国) je kineska dinastija koja je vladala Kinom od 1368. do 1644. godine; posljednja dinastija čiji su vladari porijekom bili Han Kinezi.

Novi!!: Hangzhou i Dinastija Ming · Vidi više »

Dinastija Sung

Dinastija Sung ili Dinastija Song (kineski: 宋朝, pinyin: Sòng Cháo) je kineska dinastija koja je vladala Kinom od 960. do 1279. godine.

Novi!!: Hangzhou i Dinastija Sung · Vidi više »

Dnjipro (grad)

Dnjipro (ukr. Дніпро), do prije 19.

Novi!!: Hangzhou i Dnjipro (grad) · Vidi više »

Dresden

Dresden (lužičkosrpski: Drježdźany, češki, hrvatski i općeslavenski naziv: Drážďany/Dražđane, poljski: Dresno) glavni je i najveći grad njemačke savezne pokrajine Saske.

Novi!!: Hangzhou i Dresden · Vidi više »

Eiffelov toranj

Eiffelov toranj u zoru Eiffelov toranj u izgradnji, srpnja 1888. 1902. kad ga je pogodila munja Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu.

Novi!!: Hangzhou i Eiffelov toranj · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Hangzhou i Estonija · Vidi više »

Filipini

Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.

Novi!!: Hangzhou i Filipini · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Hangzhou i Finska · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Hangzhou i Francuska · Vidi više »

Galway

Galway (irski: Gaillimh) je grad u Irskoj.

Novi!!: Hangzhou i Galway · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Hangzhou i Grad · Vidi više »

Guangzhou

Guangzhou (kineski: 廣州, pinyin: Guǎngzhōu; doslovno: „Široka prefektura”), poznat i kao Kanton (Kwangchow ili Kwong Chow), je glavni i najveći grad kineske pokrajine Guangdong.

Novi!!: Hangzhou i Guangzhou · Vidi više »

Gusari

Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi grada u kojemu su živjeli.

Novi!!: Hangzhou i Gusari · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Hangzhou i Hrvatska · Vidi više »

Indiana

Indiana je savezna država u SAD-u. 93994 km2.

Novi!!: Hangzhou i Indiana · Vidi više »

Indianapolis, Indiana

Indianapolis je glavni i najveći grad američke savezne države Indiane.

Novi!!: Hangzhou i Indianapolis, Indiana · Vidi više »

Informatička tehnologija

Informatička tehnologija (IT) je razvoj, istraživanje, provedba, dizajn i upravljanje informatičkim sustavima pogotovo programskom opremom (softver) i računalnom sklopovnom podrškom (hardver).

Novi!!: Hangzhou i Informatička tehnologija · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Hangzhou i Italija · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Hangzhou i Izrael · Vidi više »

Jamajka

Jamajka (eng. Jamaica) je otočna država u Karipskom moru, južno od Kube i zapadno od Hispaniole.

Novi!!: Hangzhou i Jamajka · Vidi više »

Jangce

Jangce (kineski Chang Jiang; prevedeno Duga rijeka) je najduža rijeka u Aziji i treća najduža na svijetu (iza Amazone i Nila).

Novi!!: Hangzhou i Jangce · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Hangzhou i Japan · Vidi više »

Južna Afrika

Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.

Novi!!: Hangzhou i Južna Afrika · Vidi više »

Južna Koreja

Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.

Novi!!: Hangzhou i Južna Koreja · Vidi više »

Kaapstad

Kaapstad (eng. Cape Town;; Xhosa: iKapa), treći je najveći grad u Južnoafričkoj Republici, dio metropolitanskog područja Grada Cape Towna.

Novi!!: Hangzhou i Kaapstad · Vidi više »

Kazanj

Kazanj (rus. Каза́нь) ili Kazan (tat.: Казан) je glavni grad Republike Tatarstan i jedan od najvećih gradova Ruske Federacije.

Novi!!: Hangzhou i Kazanj · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Hangzhou i Kina · Vidi više »

Kineske pokrajine

Politička podjela Kine Pokrajina (kineski: 省, pinyin: shěng, tibetanski: ཞིང་ཆེན།, ujgurski: ئۆلكە), službeno pokrajinska razina podjele (省级行政区), je najveća upravno politička jedinica Narodne Republike Kine.

Novi!!: Hangzhou i Kineske pokrajine · Vidi više »

Kineski jezik

462x462px Kineski jezik (ISO 639-3: zho) kolektivni je naziv za srodne jezike (makrojezik) u području Kine kojih je ukupno 13, to su: gan, hakka, huizhou, jinyu, mandarinski, min bei, min dong, min nan, min zhong, pu-xian, wu, xiang, yue.

Novi!!: Hangzhou i Kineski jezik · Vidi više »

Kuala Lumpur

Kuala Lumpur glavni i najveći je grad Malezije, države smještene u srcu jugoistočne Azije.

Novi!!: Hangzhou i Kuala Lumpur · Vidi više »

Kuomintang

Zastava Kuomintanga Kuomintang ili prevedeno Kineska nacionalistička partija (skraćeno KMT) naziv je političke stranke Republike Kine odnosno Tajvana.

Novi!!: Hangzhou i Kuomintang · Vidi više »

Leeds

Leeds je grad u Zapadnom Yorkshiru u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Novi!!: Hangzhou i Leeds · Vidi više »

Liangzhu kultura

Liangzhu kultura (kineski: 良渚文化, pinyin: iángzhǔ wénhuà) je bila posljednja arheološka kultura kasnog neolitika (3400. pr. Kr. - 2250. pr. Kr.) u delti rijeke Jangce.

Novi!!: Hangzhou i Liangzhu kultura · Vidi više »

Lund

Lund je grad u južnoj Švedskoj u sastavu županije Skåne.

Novi!!: Hangzhou i Lund · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Hangzhou i Mađarska · Vidi više »

Malezija

Malezija je država u jugoistočnoj Aziji.

Novi!!: Hangzhou i Malezija · Vidi više »

Maribor

Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.

Novi!!: Hangzhou i Maribor · Vidi više »

Marko Polo

Putovanja Marka Pola. Marko Polo (ven. i tal.: Marco) (Venecija ili Korčula, 1254. – Venecija, 8. siječnja 1324.), bio je mletački istraživač, putopisac i trgovac, koji je postao poznat zbog zapisa o svom putovanju kroz Kinu.

Novi!!: Hangzhou i Marko Polo · Vidi više »

Maroko

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Hangzhou i Maroko · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: Hangzhou i Meksiko · Vidi više »

Middlesbrough

Middlesbrough je grad u Engleskoj, u regiji Sjeveroistočna Engleska.

Novi!!: Hangzhou i Middlesbrough · Vidi više »

Mongolsko Carstvo

Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.

Novi!!: Hangzhou i Mongolsko Carstvo · Vidi više »

Montego Bay

Pogled na Montego Bay s okolnih brda Montego Bay je grad i luka smješten na sjeverozapadnoj obali Jamajke.

Novi!!: Hangzhou i Montego Bay · Vidi više »

Nanjing

Nanjing (ili Nanking) je glavni grad kineske provincije Jiangsu.

Novi!!: Hangzhou i Nanjing · Vidi više »

Nica

Nica (fr. Nice, okc. Niça) je lučki grad, smješten nedaleko od talijanske granice, između Cannesa i Monaka.

Novi!!: Hangzhou i Nica · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Hangzhou i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Hangzhou i Njemačka · Vidi više »

Novi Zeland

Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.

Novi!!: Hangzhou i Novi Zeland · Vidi više »

Oulu

;Finska.

Novi!!: Hangzhou i Oulu · Vidi više »

Oviedo

Oviedo (asturski: Uviéu) je glavni grad autonomne zajednice Asturije (Španjolska) i istoimene španjolske pokrajine koja vuče svoje korijene iz 8.

Novi!!: Hangzhou i Oviedo · Vidi više »

Paramaribo

Paramaribo je glavni grad i luka Surinama, smješten na rijeci Surinam, 15 km od njezina ušća u Atlantski ocean.

Novi!!: Hangzhou i Paramaribo · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Hangzhou i Pariz · Vidi više »

Peking

Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.

Novi!!: Hangzhou i Peking · Vidi više »

Pet dinastija i Deset kraljevstava

Pet dinastija i Deset kraljevstava (kineski: 五代十國 / 五代十国, pinyin: Wǔdài Shíguó) je naziv za turbulentno razdoblje kineske povijesti koje je započelo 907.

Novi!!: Hangzhou i Pet dinastija i Deset kraljevstava · Vidi više »

Pinyin

Pinyin (čitaj: pin-jin) (拼音 pīnyīn) je pomoćno kinesko latinično pismo kojim se bilježi izgovor standardnog kineskog jezika, putonghua.

Novi!!: Hangzhou i Pinyin · Vidi više »

Pisa

Pisa je grad u Toskani, središnja Italija, na desnoj obali ušća rijeke Arno u Ligursko more.

Novi!!: Hangzhou i Pisa · Vidi više »

Pokrajinski muzej Zhejianga

Pokrajinski muzej Zhejianga (kin. 浙江省博物馆, pinyin: bówùguǎn Zhèjiāngshěng, skr. ZPM) je muzej kineske pokrajine Zhejiang koji se nalazi na otoku Gushan (孤山), koji je najveći otok na Zapadnom jezeru, u gradu Hangzhou.

Novi!!: Hangzhou i Pokrajinski muzej Zhejianga · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Hangzhou i Rusija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Hangzhou i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slavoluk pobjede u Parizu

Slavoluk pobjede Slavoluk pobjede u Parizu (fr. Arc de triomphe) spomenik je koji se nalazi u središtu Trga Charlesa de Gaullea (fr. Place Charles de Gaulle), poznatog i kao Place de l'Étoile (fr., Trg zvijezde).

Novi!!: Hangzhou i Slavoluk pobjede u Parizu · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Hangzhou i Slovenija · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Hangzhou i Split · Vidi više »

Surinam

Karta Surinama Republika Surinam (bivša Nizozemska Gvajana) je zemlja na sjeveru Južne Amerike.

Novi!!: Hangzhou i Surinam · Vidi više »

Svjetska baština

lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.

Novi!!: Hangzhou i Svjetska baština · Vidi više »

Tallinn

Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.

Novi!!: Hangzhou i Tallinn · Vidi više »

Tatarstan

Republika Tatarstan, Tatarska ili Tatarija (ruski: Респу́блика Татарста́н, tatarski: Татарстан Республикасы) je republika u Ruskoj Federaciji.

Novi!!: Hangzhou i Tatarstan · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Hangzhou i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Hangzhou i Ukrajina · Vidi više »

Veliki kanal

Veliki kanal, vrlo često i Carski kanal (kineski: 大運河, pinyin: Dà Yùnhé) poznat i pod nazivom Veliki kanal Beijing-Hangzhou (kineski: 京杭大運河, pinyin: Jīng Háng Dà Yùnhé) je najduži postojeći kanal ili umjetna rijeka na svijetu.

Novi!!: Hangzhou i Veliki kanal · Vidi više »

Wuyue

Kraljevstvo Wuyue (kineski: 吳越國 / 吴越国, pinyin: Wúyuè Guó) je bilo jedno od Deset kraljevstava nastalih nakon pada dinastije Tang.

Novi!!: Hangzhou i Wuyue · Vidi više »

Zapadno jezero

Zapadno jezero (kineski: 西湖; pinyin: Xī Hú) je slavno slatkovodno jezero koje se nalazi u središtu povijesnog kineskog grada Hangzhoua, glavnog grada istočne kineske pokrajine Zhejiang.

Novi!!: Hangzhou i Zapadno jezero · Vidi više »

Zhejiang

Zhejiang (kin: 浙江, pinyin: Zhèjiāng; transliteracija: Džeđang), raniije poznata kao Chekiang, je primorska pokrajina na istoku Narodne Republike Kine.

Novi!!: Hangzhou i Zhejiang · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »