Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hanibal Lucić

Indeks Hanibal Lucić

Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. – Hvar, 4. prosinca 1553.) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj.

69 odnosi: Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Darko Novaković, Džore Držić, Djevičanski zalistak, Drama, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dunja Fališevac, Dvanaesterac, Epitaf, Francesco Petrarca, Glagoljica, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hvar, Hvar (grad), Hvarski ustanak, Ivo Kerdić, Joško Ševo, Joško Belamarić, Južnočakavski dijalekt, Korčula, Krešimir Nemec, Kuća pjesnika Hanibala Lucića u Starom Gradu, Kuzma Kovačić, Lirika, Ljubav, Ljudevit Gaj, Ludovico Ariosto, M/T Hanibal Lucić, Marin Franičević, Matij Ivanić, Nikica Kolumbić, Nikola Batušić, Panegirik, Petračić, Pietro Bembo, Poslanica, Pozornica, Prevoditelj, Publije Ovidije Nazon, Renesansa, Rim, Rima, Robinja, Sonet, Split, Stanko Vraz, ..., Talijanski jezik, Trogir, Veljko Barbieri, Venecija, Vijenac (časopis), Vis, 1485., 1510., 1514., 1519., 1553., 1556., 1638., 1664., 1986., 2001., 2003., 2004., 4. prosinca. Proširite indeks (19 više) »

Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti

Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.

Novi!!: Hanibal Lucić i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »

Darko Novaković

Darko Novaković (Zagreb, 14. siječnja 1953.), hrvatski akademik.

Novi!!: Hanibal Lucić i Darko Novaković · Vidi više »

Džore Držić

Džore Držić (Dubrovnik, 6. veljače 1461. – Dubrovnik, 26. rujna 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvaralaštvom u 15. stoljeću.

Novi!!: Hanibal Lucić i Džore Držić · Vidi više »

Djevičanski zalistak

Himen (djevičnjak) je dio vanjskih spolnih organa žene.

Novi!!: Hanibal Lucić i Djevičanski zalistak · Vidi više »

Drama

Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.

Novi!!: Hanibal Lucić i Drama · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Hanibal Lucić i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Hanibal Lucić i Dubrovnik · Vidi više »

Dunja Fališevac

Dunja Fališevac (Požega, 3. veljače 1946.), hrvatska akademkinja, filologinja, književna povjesničarka.

Novi!!: Hanibal Lucić i Dunja Fališevac · Vidi više »

Dvanaesterac

Dvanaesterac je stih od 12 slogova s cezurom najčešće iza 6.

Novi!!: Hanibal Lucić i Dvanaesterac · Vidi više »

Epitaf

Epitaf (grč. ἐπιτάφιον) je nadgrobni natpis, stih, pjesma u povodu nečije smrti.

Novi!!: Hanibal Lucić i Epitaf · Vidi više »

Francesco Petrarca

'''Francesco Petrarca''' '''Francesco Petrarca''' Francesco Petrarca (Arezzo, 20. srpnja 1304. – Arquà Petrarca kraj Padove, 19. srpnja 1374.), talijanski pjesnik.

Novi!!: Hanibal Lucić i Francesco Petrarca · Vidi više »

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Novi!!: Hanibal Lucić i Glagoljica · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Hanibal Lucić i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Hanibal Lucić i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Hanibal Lucić i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Novi!!: Hanibal Lucić i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Hanibal Lucić i Hvar · Vidi više »

Hvar (grad)

Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.

Novi!!: Hanibal Lucić i Hvar (grad) · Vidi više »

Hvarski ustanak

Hvarski ustanak ili ustanak hvarskih pučana bio je ustanak na čelu s Matijem Ivanićem a zahvatio je čitav otok Hvar i grad Hvar, središte komune.

Novi!!: Hanibal Lucić i Hvarski ustanak · Vidi više »

Ivo Kerdić

Ivo Kerdić (Davor, 19. svibnja 1881. – Zagreb, 27. listopada 1953.), hrvatski medaljer i kipar.

Novi!!: Hanibal Lucić i Ivo Kerdić · Vidi više »

Joško Ševo

Joško Ševo (Trogir, 1959.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.

Novi!!: Hanibal Lucić i Joško Ševo · Vidi više »

Joško Belamarić

Josip Belamarić (Šibenik, 1953.) bio je hrvatski povjesničar umjetnosti i muzikolog.

Novi!!: Hanibal Lucić i Joško Belamarić · Vidi više »

Južnočakavski dijalekt

Južnočakavski ili ikavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.

Novi!!: Hanibal Lucić i Južnočakavski dijalekt · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Hanibal Lucić i Korčula · Vidi više »

Krešimir Nemec

Krešimir Nemec (Županja, 29. svibnja 1953.), hrvatski književni znanstvenik i redoviti sveučilišni profesor.

Novi!!: Hanibal Lucić i Krešimir Nemec · Vidi više »

Kuća pjesnika Hanibala Lucića u Starom Gradu

Kuća pjesnika Hanibala Lucića nalazi se u Starom Gradu na Hvaru, na adresi Biskupija 7.

Novi!!: Hanibal Lucić i Kuća pjesnika Hanibala Lucića u Starom Gradu · Vidi više »

Kuzma Kovačić

Kuzma Kovačić (Hvar, 6. lipnja 1952.), hrvatski akademski kipar i akademik.

Novi!!: Hanibal Lucić i Kuzma Kovačić · Vidi više »

Lirika

Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.

Novi!!: Hanibal Lucić i Lirika · Vidi više »

Ljubav

Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.

Novi!!: Hanibal Lucić i Ljubav · Vidi više »

Ljudevit Gaj

Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.

Novi!!: Hanibal Lucić i Ljudevit Gaj · Vidi više »

Ludovico Ariosto

Ludovico Ariosto (Reggio Emilia, 8. rujna 1474. – Ferrara, 6. srpnja 1533.), talijanski renesansni pjesnik Pisao je latinske i talijanske stihove, renesansne komedije i društvene satire, no životno mu je djelo veliki viteški ep Bijesni Orlando, zamišljen kao nastavak nedovršena Boiardova spjeva Zaljubljeni Orlando (1506.), u kojem Ariosto oživljuje fantastični srednjovjekovni viteški svijet i pretvara njegove legendarne junake u moderne ljude, sa strastima i osjećajima renesansnog čovjeka.

Novi!!: Hanibal Lucić i Ludovico Ariosto · Vidi više »

M/T Hanibal Lucić

M/T Hanibal Lucić je trajekt za lokalne linije, u sastavu flote hrvatskog brodara Jadrolinije.

Novi!!: Hanibal Lucić i M/T Hanibal Lucić · Vidi više »

Marin Franičević

* Marin Franičević (pjesnik), hrvarski pjesnik i povjesničar književnosti.

Novi!!: Hanibal Lucić i Marin Franičević · Vidi više »

Matij Ivanić

Matij (u nekim izvorima: Matija) Ivanić (Vrbanj, Hvar, oko 1445. – Rim, 1523.), bio je ugledan građanin hrvatskog gradića Hvara iz 16. stoljeća, vođa Hvarskog ustanka (1510. – 1514.) protiv Mletačke Republike.

Novi!!: Hanibal Lucić i Matij Ivanić · Vidi više »

Nikica Kolumbić

Nikica Kolumbić (Zagreb, 6. listopada 1930. – Zadar, 1. ožujka 2009.) hrvatski književni povjesničar.

Novi!!: Hanibal Lucić i Nikica Kolumbić · Vidi više »

Nikola Batušić

Nikola Batušić (Zagreb, 18. veljače 1938. – Zagreb, 22. siječnja 2010.), bio je hrvatski akademik, književni povjesničar, teatrolog i kazališni kritičar.

Novi!!: Hanibal Lucić i Nikola Batušić · Vidi više »

Panegirik

Panegirik (starogrčki πανηγυρικός) "govor primjeren javnom skupu") je naziv za javni govor u nečiju pohvalu koji se tradicionalno održavao na skupovima u antičkoj Grčkoj. Tada se u pravilu bavio mrtvim osobama, a svrha mu je bila potaknuti sugrađane slijediti moralni i drugi primjer svojih predaka. Od vremena Rimskog Carstva se počinje sve više koristiti i za žive osobe, a poseban je primjer Panegyricus Traiano dictus, koji je senator Plinije Mlađi održao godine 100. za cara Trajana, i koji je stoljećima kasnije služio kao uzor za sve buduće panegirike. S vremenom je panegirik postao pejorativni izraz kojim se opisuje neumjereno laskanje i/li neobjektivna pohvala nekoj osobi.

Novi!!: Hanibal Lucić i Panegirik · Vidi više »

Petračić

Petračić (Petrachis, Petrache), splitska plemićka obitelj, čiji se članovi spominju u izvorima od 13. stoljeća.

Novi!!: Hanibal Lucić i Petračić · Vidi više »

Pietro Bembo

Pietro Bembo (1470. – 1547.), talijanski je povjesničar.

Novi!!: Hanibal Lucić i Pietro Bembo · Vidi više »

Poslanica

Poslanica (biblijska) je najčešće drugo čitanje (nedjeljom) na svetoj Misi.

Novi!!: Hanibal Lucić i Poslanica · Vidi više »

Pozornica

Pariške opere (opéra Garnier). Pozornica je scenski prostor tj.

Novi!!: Hanibal Lucić i Pozornica · Vidi više »

Prevoditelj

Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.

Novi!!: Hanibal Lucić i Prevoditelj · Vidi više »

Publije Ovidije Nazon

Publije Ovidije Nazon (latinski: Publius Ovidius Naso), kraće Ovidije ili Ovid (Sulmona, stotinjak kilometara od Rima, 20. ožujka 43. pr. Kr. - Constanţa, 17. po. Kr.) bio je rimski pjesnik.

Novi!!: Hanibal Lucić i Publije Ovidije Nazon · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Hanibal Lucić i Renesansa · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Hanibal Lucić i Rim · Vidi više »

Rima

Rima (srok ili slik) (od starofrancuskog izraza rime) je glasovno podudaranje na završetku stihova.

Novi!!: Hanibal Lucić i Rima · Vidi više »

Robinja

Robinja, prva je svjetovna drama na hrvatskome jeziku autora Hanibala Lucića i prva romanca europske književnosti.

Novi!!: Hanibal Lucić i Robinja · Vidi više »

Sonet

'''Rukopisni original soneta s akrostihom autora Josipa Vidovića posvećenog Magdaleni Tomić''' Sonet je pjesnička forma talijanskog porijekla, sastavljena od četrnaest stihova (jedanaesteračkih, dvanaesteračkih, osmeračkih ili drugačijih) koji su u osnovnom obliku podijeljeni u dva katrena i dvije tercine ili terceta.

Novi!!: Hanibal Lucić i Sonet · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Hanibal Lucić i Split · Vidi više »

Stanko Vraz

Stanko Vraz (Cerovec, 30. lipnja 1810. – Zagreb, 20. svibnja 1851.), hrvatski i slovenski književnik, kritičar i prevoditelj.

Novi!!: Hanibal Lucić i Stanko Vraz · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Hanibal Lucić i Talijanski jezik · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Hanibal Lucić i Trogir · Vidi više »

Veljko Barbieri

Prof.

Novi!!: Hanibal Lucić i Veljko Barbieri · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Hanibal Lucić i Venecija · Vidi više »

Vijenac (časopis)

Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.

Novi!!: Hanibal Lucić i Vijenac (časopis) · Vidi više »

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Novi!!: Hanibal Lucić i Vis · Vidi više »

1485.

Bez opisa.

Novi!!: Hanibal Lucić i 1485. · Vidi više »

1510.

1510. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Hanibal Lucić i 1510. · Vidi više »

1514.

1514. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Hanibal Lucić i 1514. · Vidi više »

1519.

Bez opisa.

Novi!!: Hanibal Lucić i 1519. · Vidi više »

1553.

Bez opisa.

Novi!!: Hanibal Lucić i 1553. · Vidi više »

1556.

Bez opisa.

Novi!!: Hanibal Lucić i 1556. · Vidi više »

1638.

Bez opisa.

Novi!!: Hanibal Lucić i 1638. · Vidi više »

1664.

Bez opisa.

Novi!!: Hanibal Lucić i 1664. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Hanibal Lucić i 1986. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Hanibal Lucić i 2001. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Hanibal Lucić i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Hanibal Lucić i 2004. · Vidi više »

4. prosinca

4.

Novi!!: Hanibal Lucić i 4. prosinca · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »