Harvardska arhitektura

Harvardska arhitektura je dobila ime po američkom sveučilištu Harvard prilikom izgradnje računala Harvard Mark I. Osnova harvardske računalne arhitekture je podjela glavne memorije (memorije) na dvije cjeline: jedna memorija je odvojena za izvršne instrukcije (program), dok je druga memorije predodređena za spremanje podataka.

5 odnosi: Harvard Mark I, Harvardovo sveučilište, Računalna memorija, Sjedinjene Američke Države, Von Neumannova arhitektura.

Harvard Mark I

Harvard Mark I službeno ime IBM Automatic Sequence Controlled Calculator (ASCC), Sveučilište u Harvardu, i bilo je prvo veće automatsko digitalno računalo u SAD.

Novi!!: Harvardska arhitektura i Harvard Mark I · Vidi više »

Harvardovo sveučilište

Harvardovo sveučilište (engl. Harvard University), najstarije sveučilište u SAD-u. Jedno je od najcjenjenijih uz Yaleovo sveučilište i član je "Lige bršljana".

Novi!!: Harvardska arhitektura i Harvardovo sveučilište · Vidi više »

Računalna memorija

Memorija kod računala su spremišta koja se koriste za trenutačnu pohranu rezultata kao i za pohranu programa.

Novi!!: Harvardska arhitektura i Računalna memorija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Harvardska arhitektura i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Von Neumannova arhitektura

mini Von Neumannova arhitektura (VNA) dobila je naziv po matematičaru John von Neumannu koji je bio izumitelj prilikom izgradnje računala prve generacije VONAC.

Novi!!: Harvardska arhitektura i Von Neumannova arhitektura · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Harvardska računalna arhitektura.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana