Brže od pregledniku!
46 odnosi: Agim Çeku, Albanci, Atifete Jahjaga, Avdulah Hoti, Švicarska, Fatmir Sejdiu, Filozofija, Financije, Ibrahim Rugova, Jakup Krasniqi, Jugoistočna Europa, Kosovo, Mališevo, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, NATO, Povijest, Predsjednik Kosova, Priština, Ramush Haradinaj, Rat na Kosovu, Referendum, Savezna Republika Jugoslavija, Srbica, Ugovor, Vjosa Osmani, Zatvor, Zürich, 12. prosinca, 17. studenoga, 1968., 1993., 1997., 1998., 1999., 2007., 2008., 2014., 2016., 2020., 24. ožujka, 24. travnja, 5. studenoga, 7. travnja, 9. prosinca, 9. siječnja, 9. veljače.
Agim Çeku
'''Agim Çeku''' Agim Čeku (Ćuška kod Peći, 29. listopada 1966.) bio je premijer Kosova od 2006. do 2008., također bivši zapovjednik Kosovskog zaštitnog korpusa i Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Novi!!: Hashim Thaçi i Agim Çeku · Vidi više »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: Hashim Thaçi i Albanci · Vidi više »
Atifete Jahjaga
Atifete Jahjaga (Đakovica, 20. travnja 1975.) bila je 3.
Novi!!: Hashim Thaçi i Atifete Jahjaga · Vidi više »
Avdulah Hoti
Avdulah Hoti (Rahovec, Kosovo, 4. veljače 1976.), kosovski političar te izabrani premijer Kosova od 3. lipnja 2020. godine.
Novi!!: Hashim Thaçi i Avdulah Hoti · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Hashim Thaçi i Švicarska · Vidi više »
Fatmir Sejdiu
Fatmir Sejdiu (Paktašica kod Podujeva, 23. listopada 1951.) je bivši predsjednik Kosova.
Novi!!: Hashim Thaçi i Fatmir Sejdiu · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Hashim Thaçi i Filozofija · Vidi više »
Financije
Financije su područje ekonomije koje se bavi proučavanjem tržišta novca i kapitala te njihove distribucije.
Novi!!: Hashim Thaçi i Financije · Vidi više »
Ibrahim Rugova
Ibrahim Rugova (Crnce u općini Istok, 2. prosinca 1944. – Priština, 21. siječnja 2006.) kosovski albanski političar.
Novi!!: Hashim Thaçi i Ibrahim Rugova · Vidi više »
Jakup Krasniqi
Jakup Krasniqi (Glogovac 1. siječnja 1951.) kosovski političar, dva puta vršitelj dužnosti predsjednika Kosova te predsjednik skupštine Kosova.
Novi!!: Hashim Thaçi i Jakup Krasniqi · Vidi više »
Jugoistočna Europa
date.
Novi!!: Hashim Thaçi i Jugoistočna Europa · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Hashim Thaçi i Kosovo · Vidi više »
Mališevo
Položaj općine Mališevo u okviru Kosova Mališevo (alb. Malishevë) je gradić u središnjem dijelu Kosova.
Novi!!: Hashim Thaçi i Mališevo · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Novi!!: Hashim Thaçi i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Hashim Thaçi i NATO · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Hashim Thaçi i Povijest · Vidi više »
Predsjednik Kosova
Predsjednik Kosova je de facto šef Republike Kosovo, koja je međunarodno priznata od dijela članica Ujedinjenih Naroda (82 priznalo, a 111 nije).
Novi!!: Hashim Thaçi i Predsjednik Kosova · Vidi više »
Priština
Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.
Novi!!: Hashim Thaçi i Priština · Vidi više »
Ramush Haradinaj
Ramush Haradinaj Ramush Haradinaj (Glođane kraj Dečana, 3. srpnja 1968.), kosovski je političar.
Novi!!: Hashim Thaçi i Ramush Haradinaj · Vidi više »
Rat na Kosovu
Rat na Kosovu ili Rat na Kosovu i Metohiji (albanski: Lufta e Kosovës) označava oružani sukob između Srba i Albanaca od 1996. do 1999. Cilj Srba bio je zadržavanje Kosova u Srbiji, dok su Albanci željeli neovisnost za Kosovo.
Novi!!: Hashim Thaçi i Rat na Kosovu · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Hashim Thaçi i Referendum · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Hashim Thaçi i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbica
Srbica (alb. Skënderaj) je gradić u sjeverozapadnom središnjem dijelu Kosova.
Novi!!: Hashim Thaçi i Srbica · Vidi više »
Ugovor
Ugovor je pravni posao zaključen suglasnim očitovanjem volja dviju ili više osoba usmjerenim na proizvođenje pravom dopuštenih pravnih učinaka koji se sastoje u postanku, prestanku ili promjeni pravnih odnosa.
Novi!!: Hashim Thaçi i Ugovor · Vidi više »
Vjosa Osmani
Vjosa Osmani (Kosovska Mitrovica, 17. svibnja 1982.), kosovska političarka, pravnica, predsjednica Republike Kosovo od 4. travnja 2021. te bivša predsjednica skupštine Kosova od 3. veljače 2020. do 22. ožujka 2021. Dužnost privremene Predsjednice Kosova preuzela je 5. studenoga 2020. po sili ustava Republike Kosova, nakon što je tadašnji Predsjednik Kosova Hashim Thaçi podnio neopozivu ostavku na tu dužnost, nakon što ga je Haški sud optužio za ratne zločine počinjene nad Srbima na Kosovu u razdoblju između 1998.
Novi!!: Hashim Thaçi i Vjosa Osmani · Vidi više »
Zatvor
Županijski sud i zatvor u Rijeci Pogled u zatvorsku ćeliju Zatvor je ustanova u kojoj osuđenici izdržavaju zatvorsku kaznu.
Novi!!: Hashim Thaçi i Zatvor · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Hashim Thaçi i Zürich · Vidi više »
12. prosinca
12.
Novi!!: Hashim Thaçi i 12. prosinca · Vidi više »
17. studenoga
17.
Novi!!: Hashim Thaçi i 17. studenoga · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Hashim Thaçi i 1968. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Hashim Thaçi i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hashim Thaçi i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hashim Thaçi i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hashim Thaçi i 1999. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hashim Thaçi i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Hashim Thaçi i 2008. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hashim Thaçi i 2014. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Hashim Thaçi i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hashim Thaçi i 2020. · Vidi više »
24. ožujka
24.
Novi!!: Hashim Thaçi i 24. ožujka · Vidi više »
24. travnja
24.
Novi!!: Hashim Thaçi i 24. travnja · Vidi više »
5. studenoga
5.
Novi!!: Hashim Thaçi i 5. studenoga · Vidi više »
7. travnja
7.
Novi!!: Hashim Thaçi i 7. travnja · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: Hashim Thaçi i 9. prosinca · Vidi više »
9. siječnja
9.
Novi!!: Hashim Thaçi i 9. siječnja · Vidi više »
9. veljače
9.
Novi!!: Hashim Thaçi i 9. veljače · Vidi više »
