Brže od pregledniku!
52 odnosi: Aachen, Albert I., kralj Njemačke, Češka, Božanstvena komedija, Brabant, Car, Dante Alighieri, Firenca, Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva, Fridrik III. Lijepi, Gvelfi i gibelini, Henrik VI. Luksemburški, Interregnum, Italija, Katoličanstvo, Klement V., Konrad IV., rimsko-njemački kralj, Kraljevina Ugarska, Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Luksemburgovci, Milano, Njemački jezik, Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva, Papa, Přemyslovići, Pisa, Provansa, Rim, Rimsko-njemački car, Rimsko-njemački kralj, Siena, Sveto Rimsko Carstvo, Toskana, Valenciennes, Wittelsbach, 1250., 1275., 1288., 1306., 1308., 1309., 1310., 1311., 1312., 1313., 1322., 15. kolovoza, 24. kolovoza, 27. studenoga, 29. lipnja, ..., 5. lipnja, 6. siječnja. Proširite indeks (2 više) »
Aachen
Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Aachen · Vidi više »
Albert I., kralj Njemačke
Albert I. (njem. Albrecht I.) (?, o. 1255. – Brugg, Švicarska, 1. svibnja 1308.), njemački kralj (1298. – 1308.) i austrijski i štajerski vojvoda iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Albert I., kralj Njemačke · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Češka · Vidi više »
Božanstvena komedija
Božanstvena komedija (tal. Commedia, pridjev "božanstvena" ili "divina" kasnije je dodao Giovanni Boccaccio) epski je spjev, koji je napisao Dante Alighieri između 1304. i svoje smrti 1321. To je ujedno i najpoznatije Danteovo djelo, koje se smatra i centralnim epskim spjevom talijanske književnosti, posljednjim velikim književnim djelom srednjeg vijeka i prvim velikim djelom koje nagovješćuje renesansu.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Božanstvena komedija · Vidi više »
Brabant
Povijesno značenje.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Brabant · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Car · Vidi više »
Dante Alighieri
'''Dante Alighieri''' Dante Alighieri (Firenca 1265. – Ravenna, noć 13./14. rujna 1321.), talijanski pjesnik.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Dante Alighieri · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Firenca · Vidi više »
Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva
Fridrik II. Fridrik II. (26. prosinca 1194. – 13. prosinca 1250. iz dinastije Hohenstaufen bio je od 1212. godine pretendent na naslov kralja Rimljana (lat. rex Romanorum), a taj je naslov bez suparnika nosio od 1215. godine. Istovremeno, on je bio Švapski vojvoda (kao Fridrik VII.) kralj Italije i Burgundije, a po majčinom nasljednom pravu i kralj Sicilija gdje je vladao kao Fridrik I. Nakon što ga je papa 1220. godine okrunio, nosio je do svoje smrti i naslov cara Svetog Rimskog Carstva. Ovim naslovima valja pribrojiti i naslove kralja Cipra i Jeruzalema, što ih je dobio ženidbom i sudjelovanjem u križarskim ratovima. Veći dio svoga života Fridrik je proveo na Siciliji, jer je njegova majka Konstanca Sicilska bila kći tamošnjega kralja Rogera II. Često je bio u ratu s Papinskom državom, te je dvaput bio ekskomuniciran. Papa Grgur IX. čak ga je nazvao i antikristom. Nakon njegove smrti proširila se legenda da će se vratiti i vladati tisućljetnim kraljevstvom. Za Fridrika se govorilo da je poznavao devet jezika, a pismeno se mogao izražavati na sedam jezika. Prema tadašnjim prilikama, Fridrik je kao vladar bio daleko ispred svoga vremena kao zaštitnik znanosti i umjetnosti. Kategorija:Carevi Svetog Rimskog Carstva Kategorija:Hohenstaufovci Kategorija:Švapski vojvode Kategorija:Jeruzalemski kraljevi Kategorija:Križari.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Fridrik III. Lijepi
Fridrik III.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Fridrik III. Lijepi · Vidi više »
Gvelfi i gibelini
Gvelfi i Gibelini bile su dvije suprotstavljene frakcije talijanske politike u 12. st. - 13. stoljeću u središnjoj i sjevernoj Italiji.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Gvelfi i gibelini · Vidi više »
Henrik VI. Luksemburški
Prikaz Henrika VI. Henrik VI. (? – 5. 6. 1288.) bio je grof Luksemburga, Durbuya, La Rochea i Arlona.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Henrik VI. Luksemburški · Vidi više »
Interregnum
Interregnum ili međuvlašće razdoblje je između kraja vladavine jednog vladara i početka vladavine sljedećeg.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Interregnum · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Italija · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Katoličanstvo · Vidi više »
Klement V.
Klement V., papa od 5. lipnja 1305. do 20. travnja 1314. godine.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Klement V. · Vidi više »
Konrad IV., rimsko-njemački kralj
Konrad IV. Pečat Konrada IV. Konrad IV. (* 25. travnja 1228. u Andriji, Apulija; † 21. svibnja 1254. u vojnom logoru kod Lavella, Basilicata) iz dinastije Hohenstaufen; vojvoda Švapske (1235. – 1254.), rimsko-njemački kralj (1237. – 1254.), kralj Sicilije (1250. – 1254.) i kralj Jeruzalema (1228. – 1254.).
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Konrad IV., rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Ludovik Bavarski na reljefu Ludovik IV.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Luksemburgovci
Grb grofova Luksemburških Dinastija Luksemburg ili Luksemburgovci (češ. Lucemburkové, njem. Haus Luxemburg), srednjovjekovna europska vladarska dinastija čiji su članovi vladali Svetim Rimskim Carstvom i Češkom.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Luksemburgovci · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Milano · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Njemački jezik · Vidi više »
Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva
Oton IV. i papa Inocent III. pružaju si ruke (iz Heidelberga, Cod. Pal. germ. 19-23, oko godine 1450.) Grb Otona IV. Nadgrobni spomenik roditelja Otona IV. u katedrali u Braunschweigu: Henrik Lav (lijevo), Matilda Plantagenet (desno), do njihovih nogu Otonov grob Oton IV.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Papa · Vidi više »
Přemyslovići
Grb dinastije Přemyslovića Přemyslovići (češ. Přemyslovci, polj. Przemyślidzi), češka vladarska dinastija koja je vladala od 9. stoljeća do 1306. godine.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Přemyslovići · Vidi više »
Pisa
Pisa je grad u Toskani, središnja Italija, na desnoj obali ušća rijeke Arno u Ligursko more.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Pisa · Vidi više »
Provansa
Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Provansa · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Rim · Vidi više »
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Rimsko-njemački car · Vidi više »
Rimsko-njemački kralj
Svetog Rimskog Carstva Pojam Rimsko-njemački kralj označava u novijoj stručnoj povijesnoj literaturi vladara Svetog Rimskog Carstva u vremenu između njegova izbora za kralja i krunidbe za cara.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Rimsko-njemački kralj · Vidi više »
Siena
Siena je grad i sjedište istoimene provincije u talijanskoj regiji Toskani (tal. Toscana) u središnjoj Italiji.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Siena · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Toskana · Vidi više »
Valenciennes
Valenciennes (niz. Valencijn) je grad na sjeveru Francuske u regiji Nord-Pas-de-Calais, upravno središte istoimenog okruga te ujedno podprefektura departmana Nord.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Valenciennes · Vidi više »
Wittelsbach
Grb Bavarske Wittelsbach, njemačka vladarska obitelj koja je vladala Bavarskom (1180. – 1918.), Falačkom (1214. – 1803.), Brandenburgom (1323. – 1373.), Kölnom (1583. – 1761.), Švedskom (1654. – 1718.) i Grčkom (1832. – 1862.). Članovi dinastije nosili su naslov izbornog kneza od 1214. godine, a naslov kralja od 1806. godine.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i Wittelsbach · Vidi više »
1250.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 1250. · Vidi više »
1275.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 1275. · Vidi više »
1288.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 1288. · Vidi više »
1306.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 1306. · Vidi više »
1308.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 1308. · Vidi više »
1309.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 1309. · Vidi više »
1310.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 1310. · Vidi više »
1311.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 1311. · Vidi više »
1312.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 1312. · Vidi više »
1313.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 1313. · Vidi više »
1322.
Bez opisa.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 1322. · Vidi više »
15. kolovoza
15.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 15. kolovoza · Vidi više »
24. kolovoza
24.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 24. kolovoza · Vidi više »
27. studenoga
27.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 27. studenoga · Vidi više »
29. lipnja
29.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 29. lipnja · Vidi više »
5. lipnja
5.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 5. lipnja · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Henrik VII., car Svetog Rimskog Carstva i 6. siječnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Henrik VII, car Svetog Rimskog Carstva, Henrik VII. Luksemburgovac.
