Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Heraclea Lucania

Indeks Heraclea Lucania

Karta stare Lukanije. Heraclea Lucania (također Heraclea, Heracleia ili Herakleia; grčki) je bio stari grad u nekadašnjoj Velikoj Grčkoj, smješten u staroj regiji Lukaniji, nedaleko od obale Tarantskog zaljeva između rijeka Aciris (suvremena Agri) i Siris (suvremena Sinni), na mjestu gdje se nalazi današnja talijanska općina Policoro, u pokrajini Matera, regije Basilicata u Italiji.

17 odnosi: Agri, Basilicata, Bitka kod Herakleje, Ciceron, Gaj Julije Cezar, Grčki jezik, Italija, Lukanija, Magna Graecia, Pir (epirski kralj), Policoro, Rimska Republika, Sinni, Srednji vijek, Stara Grčka, Taranto, Tarantski zaljev.

Agri

Agri (lat.: Aciris) je rijeka na jugu Italije, u talijanskoj regiji Basilicata, koja izvire u Apeninima, u planini Serra di Calvello (1567 m), i nakon toka od 135 km ulijeva se u Jonsko more, Tarantski zaljev kod grada Policora.

Novi!!: Heraclea Lucania i Agri · Vidi više »

Basilicata

Basilicata je regija u južnoj Italiji.

Novi!!: Heraclea Lucania i Basilicata · Vidi više »

Bitka kod Herakleje

Bitka kod Herakleje je bitka održana na ravnici između Herakleja, starog grada u južnoj Italiji (na području današnjeg Policoro, nedaleko od željezničke pruge Taranto – Reggio) i rijeke Siris (današnja Sinni), gdje je epirski kralj Pir 280. pr. Kr. pobijedio Rimljane pod konzulom Publijem Levinijem.

Novi!!: Heraclea Lucania i Bitka kod Herakleje · Vidi više »

Ciceron

Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.

Novi!!: Heraclea Lucania i Ciceron · Vidi više »

Gaj Julije Cezar

Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.

Novi!!: Heraclea Lucania i Gaj Julije Cezar · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Heraclea Lucania i Grčki jezik · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Heraclea Lucania i Italija · Vidi više »

Lukanija

Karta stare Lukanije. Lucania je naziv koji se je koristio od vremena Velikoj Grčkoj za područje koja se prostirala od Tirenskog mora do Tarantskog zaljeva.

Novi!!: Heraclea Lucania i Lukanija · Vidi više »

Magna Graecia

Magna Graecia, 280. pr. Kr. Magna Graecia (latinski „Velika Grčka“; grčki: Megalê Hellas / Μεγάλη ῾Ελλάς) je naziv za regije u antičkoj južnoj Italiji i Siciliji koje su od 8.

Novi!!: Heraclea Lucania i Magna Graecia · Vidi više »

Pir (epirski kralj)

Pir (319. pr. Kr. – Arg, 272. pr. Kr.), epirski kralj i pisac.

Novi!!: Heraclea Lucania i Pir (epirski kralj) · Vidi više »

Policoro

Policoro je grad na jugu Italije, u talijanskoj regiji Basilicata (bivša Lucania), u pokrajini Matera.

Novi!!: Heraclea Lucania i Policoro · Vidi više »

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Novi!!: Heraclea Lucania i Rimska Republika · Vidi više »

Sinni

Sinni (lat.: Siris ili Sinis) je rijeka na jugu Italije, koja izvire u južnim Apeninima, u planini Serra della Giumenta, protječe kroz talijansku regiju Basilicata, te nakon 94 km svoga vodotoka ulijeva se u Jonsko more, Tarantski zaljev.

Novi!!: Heraclea Lucania i Sinni · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Heraclea Lucania i Srednji vijek · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Heraclea Lucania i Stara Grčka · Vidi više »

Taranto

Taranto (lat.: Tarentum) je grad na jugu Italije u regiji Apulija, administrativno središe istoimene pokrajina Taranto, smješten na obali Jonskog mora u Tarantskom zaljevu, na zapadnoj strani poluotoka Salentina ("peta talijanske čizme").

Novi!!: Heraclea Lucania i Taranto · Vidi više »

Tarantski zaljev

Zemljovid Tarantskog zaljeva. Tarantski zaljev (talijanski: Golfo di Taranto) je zaljev u Jonskom moru na jugu Italije.

Novi!!: Heraclea Lucania i Tarantski zaljev · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Herakleja (Bazilikata).

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »