Brže od pregledniku!
49 odnosi: Belgija, Beton, Bosna i Hercegovina, Brana, Buško jezero, Cetina, Cijev, Električna energija, Električni generator, Elektroenergetski sustav, Francisova turbina, Hidroelektrana, Hidroelektrana Đale, Hidroelektrana Orlovac, Hidroelektrana Peruća, Hidroelektrane u Hrvatskoj, Hidroenergija, Hrvatska, Inženjer, Jadransko more, Klanac, Krš, Kubni metar u sekundi, Lipa (Livno, BiH), Livanjsko polje, Metar, Mosor, Obujam, Omiš, Perućko jezero, Podzemna strojarnica, Promjer, Sinjsko polje, Snaga, Splitsko-dalmatinska županija, Stupanj iskorištenja, Tlačni cjevovod, Transformator, Trilj, Tunel, Ušće, Umjetno jezero, Vat, Vatsat, Ventil, Vodna komora, Vodna turbina, Volumni protok, Zakučac (Omiš).
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Belgija · Vidi više »
Beton
Stari betonski zid Beton je smjesa cementa, agregata (drobljeni kameni, riječni separirani; određenih granulometrijskih svojstava), vode, i/ili dodataka betonu.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Beton · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brana
Hooverova brana na rijeci Colorado u SADu, visoka 221metar. Španjolskoj, koristi se već oko 2000 godina Brana Grand Anicut na rijeci Kaveri, Tamil Nadu, Indija (1. stoljeće) Brana je hidrotehnička građevina izgrađena preko riječne doline ili korita radi iskorištavanja vodene mase; rjeđe se naziva pregrada.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Brana · Vidi više »
Buško jezero
Buško jezero (nekada Buško blato), akumulacijsko jezero koje se nastavlja na Livanjsko polje.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Buško jezero · Vidi više »
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Cetina · Vidi više »
Cijev
Čelične cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Valjanje šupljeg tijela Mannesmannovim postupkom: 1. dvostrano konusni valjci, 2. ingot, 3. trn, 4. čahura. Ugradnja cijevi (Belo Horizonte, Brazil). Plastične PVC cijevi. Cijevi i prirubnice od nehrđajućeg čelika. Cijev je izduženo šuplje i na obje strane otvoreno cilindrično tijelo čija je duljina većinom puno veća od njegovog promjera.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Cijev · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Električna energija · Vidi više »
Električni generator
Generatori su električni strojevi koji mehaničku energiju pretvaraju u električnu energiju.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Električni generator · Vidi više »
Elektroenergetski sustav
Distribucijska transformatorska stanica Elektroenergetski sustav čine proizvodnja, prijenos, distribucija i potrošnja električne energije.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Elektroenergetski sustav · Vidi više »
Francisova turbina
Francisova turbina (uz odobrenje Voith-Siemens) Montaža radnog kola ili rotora (Hidroelektrana Grand Coulee) Presjek kroz Francisovu turbinu, s privodnim zakretnim lopaticama (žute), koje su namještene na minimalni protok Presjek kroz Francisovu turbinu, s privodnim zakretnim lopaticama (žute), koje su namještene na maksimalni protok Pogled na spiralnu komoru. Spiralni dovod ravnomjerno dovodi vodu rotoru i stvara rotacijsko strujanje vode (Hidroelektrana Grand Coulee) Mala Francisova turbina (plava), spojena na električni generator Hidroelektrani Tri klanca Francisova turbina je vrsta vodene turbine koju je konstruirao britansko-američki inženjer James Bicheno Francis a primarno služi za proizvodnju električne energije uz pomoć generatora.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Francisova turbina · Vidi više »
Hidroelektrana
Shema hidroelektrane Niz vodnih turbina u hidroelektrani Los Nihuiles, Mendoza, Argentina Hidroelektrana je postrojenje u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju njezinog strujanja, a potom u mehaničku energiju vrtnje vratila turbine te, konačno u električnu energiju u električnom generatoru.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Hidroelektrana · Vidi više »
Hidroelektrana Đale
Hidroelektrana Đale. Cetine vrlo visok. HE Zakučac. električnog generatora kod popravka (remonta). Hidroelektrana Đale ili HE Đale je pribranska akumulacijska hidroelektrana u klancu rijeke Cetine (Splitsko-dalmatinska županija), nizvodno od Trilja, a koristi energetski potencijal na padu 21 metara između Sinjskog polja i umjetnog jezera Prančevići.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Hidroelektrana Đale · Vidi više »
Hidroelektrana Orlovac
Hidroelektrana Orlovac, postrojenje i tlačni cjevovod. Unutrasnjost strojarnice Hidroelektrane Orlovac. Umjetno jezero Buško blato Hidroelektrana Orlovac ili HE Orlovac je visokotlačna derivacijska hidroelektrana, smještena kod sela Rude, pored rijeke Rude.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Hidroelektrana Orlovac · Vidi više »
Hidroelektrana Peruća
Hidroelektrana Peruća ili HE Peruća je pribranska hidroelektrana na rijeci Cetini sagrađena 1960. godine netom nakon izgradnje brane 1958. godine sa snagom od 41,6 MW na dva generatora od 20,8 MW, koja je poslije renoviranja nakon što je bila minirana tijekom domovinskog rata pojačana na 61,4 MW na dva generatora od 30,7 MW.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Hidroelektrana Peruća · Vidi više »
Hidroelektrane u Hrvatskoj
Hidroelektrane u Hrvatskoj. Hrvatskoj. Europi. Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa je izgrađena još 1884. (istosmjerna struja) Hidroelektrana Orlovac, postrojenje i tlačni cjevovod. tlačna cjevovoda. HE Sklope, a potom i u HE Senj. Reverzibilna hidroelektrana Velebit. Hidroelektrana Dubrovnik. Brana i Hidroelektrana Peruća. Hidroelektrana Đale. Hidroelektrana Sklope. Triblju. Umjetno jezero Lepenica na kojoj se nalazi Reverzibilna hidroelektrana Lepenica. umjetnog jezera Bajer (24,5 do 54,5 metara), a ujedno služi za prebacivanje vode iz donjeg jezera Bajer u gornje Lokvarsko jezero. Mala hidroelektrana Zeleni vir na potoku Curak. Hidroelektrane Lešće. Hidroelektrana Gojak. Ozlju. Hidroelektrane Rijeka. Hidroelektrana Varaždin. Hidroelektrana Čakovec. Hidroelektrana Dubrava. Mala hidroelektrana Roški slap. Hidroelektrana Miljacka. Mala hidroelektrana Golubić početkom siječnja 2003. Slap Krčić. Mala hidroelektrana Zavrelje. Hidroelektrane u Hrvatskoj čine više od polovice elektrana u strukturi našeg elektroenergetskog sustava.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Hidroelektrane u Hrvatskoj · Vidi više »
Hidroenergija
Nacionalnog parka Krka). HE Peruća. Vodeničko kolo gdje voda teče ispod drvenog kotača. Plimne hidroelektrane La Rance. Hidroelektrane Tri klanca u rujnu 2009. Itaipu u radu. energije valova. Mala hidroelektrana Roški slap. Mala hidroelektrana Ozalj. Hidroenergija, hidraulička energija ili energija vode, je snaga dobivena iz sile ili energije tekuće vodene mase, koja se može upotrijebiti u čovjeku korisne svrhe.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Hidroenergija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Hrvatska · Vidi više »
Inženjer
Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Inženjer · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Jadransko more · Vidi više »
Klanac
Šestanovca Klanac (prasl. kolnьcь, češ. klanec, lit. kalnas, brdo), kanjon (šp. cañon, iz tal. cannone tj. canna, cijev), klisura ili sutjeska je reljefni oblik, duboko i usko usječena riječna dolina u visoravan ili planinu čija dubina premašuje polovinu udaljenosti između vrhova dolinskih strana, čiji nagib može doseći i 60°.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Klanac · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Krš · Vidi više »
Kubni metar u sekundi
Kubni metar u sekundi je mjerna jedinica za volumni protok.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Kubni metar u sekundi · Vidi više »
Lipa (Livno, BiH)
Lipa je naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Lipa (Livno, BiH) · Vidi više »
Livanjsko polje
Livanjsko polje Livanjsko polje je krška tektonska rasjedlina, okružena visokim, zimi vrlo surovim planinama, pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok s Buškim jezerom na jugoistoku i Ždralovcem na sjeverozapadu.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Livanjsko polje · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Metar · Vidi više »
Mosor
Zvjezdanog sela Mosor Mosor je planina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Mosor · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Obujam · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Omiš · Vidi više »
Perućko jezero
Perućko jezero Perućko jezero u vrijeme suše Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri (dubina jezera jako varira zbog brane koja u kišnoj sezoni jesen-zima akumulira, a u vrijeme ljeta ispušta vodu).
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Perućko jezero · Vidi više »
Podzemna strojarnica
Unutar podzemne strojarnice Hidroelektrane Robert Bourassa (Kanada), koja je najveća podzemna strojarnica u svijetu, s instaliranom snagom od 5 616 MW. Mosna dizalica unutar podzemne strojarnice Hidroelektrane Robert Bourassa Glavni ulaz u podzemnu strojarnicu Hidroelektrane Robert Bourassa Podzemne strojarnice na hidroelektranama su se počele sve više graditi nakon Drugog svjetskog rata, iako je još uvijek više nadzemnih strojarnica.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Podzemna strojarnica · Vidi više »
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Promjer · Vidi više »
Sinjsko polje
Sinjsko polje Staroga grada Sinjsko polje je krško polje u Zagori.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Sinjsko polje · Vidi više »
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Snaga · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Stupanj iskorištenja
toplinska energija. Stupanj iskorištenja ili stupanj djelovanja (oznaka η) je fizikalna veličina koja opisuje djelotvornost stroja ili postrojenja, omjer izlazne snage Piz i ulazne snage Pul, to jest: Već prema području primjene, stupanj djelovanja može se nazvati efektivni stupanj djelovanja (kada opisuje mogućnosti motora da primljenu energiju goriva pretvori u mehanički rad), mehanički stupanj djelovanja (kada opisuje mehaničke gubitke u motoru), hidraulički stupanj djelovanja turbine (kada opisuje gubitke koji nastaju zbog trenja i promjene brzine vode) i drugo.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Stupanj iskorištenja · Vidi više »
Tlačni cjevovod
Tlačni cjevovod na Hidroelektrani Ohakuri, Novi Zeland Hidroelektrani Rijeka Hidroelektrani Dhauliganga, Indija RHE Velebit Tlačni cjevovod (engl. penstock) je čelični cjevovod (dio cijevi može biti i betonski) hidroelektrane, koji je postavljen koso ili u nekim slučajevima okomito, a služi da se voda provodi do strojarnice, te završava nesimetričnom račvom kojom se voda dijeli pojedinim vodnim turbinama.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Tlačni cjevovod · Vidi više »
Transformator
Transformator. Trofazni distributivni transformator. Prvi transformator iz 1885. (Zipernowsky, Déry i Bláthy). Teslinom transformatoru. snage. Glavni dijelovi transformatora. Transformatorski gubitci. Transformator (prema lat. transformare: preobraziti, pretvoriti) ili električni transformator je električni uređaj bez pokretnih dijelova koji međuinduktivno povezuje dva električna kruga izmjenične struje i izmjeničnu električnu struju zadanoga električnoga napona pretvara u izmjeničnu struju višega ili nižega električnoga napona.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Transformator · Vidi više »
Trilj
Trilj (u rimsko doba Tilurium) grad je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Trilj · Vidi više »
Tunel
Tunel u San Franciscu Tunel je podzemna građevina ispod površine terena koja osigurava prostor za različite namjene i s jednim ili oba kraja izlazi na površinu.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Tunel · Vidi više »
Ušće
Dravu kod Legrada. Ušće je mjesto gdje se rijeka (ili potok) ulijeva u drugu rijeku, jezero, more ili ocean.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Ušće · Vidi više »
Umjetno jezero
Egiptu Umjetno jezeri Jhonghua na rijeci Dahan (Tajvan) Brana i umjetno jezero HE Peruća. Velikoj Britaniji Umjetno jezero Stocks (Lancashire, Velika Britanija) Umjetno jezero je jezero nastalo djelovanjem čovjeka.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Umjetno jezero · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Vat · Vidi više »
Vatsat
Vatsat (znak: Wh) mjerna je jedinica izvan SI čija je primjena dopuštena i uobičajena za iskazivanje vrijednosti električne energije u elektroenergetskom sustavu.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Vatsat · Vidi više »
Ventil
nehrđajućeg čelika. slavinu. Jednostupanjski ventil za ograničavanje tlaka (tlačni ventil). kotla. oprugom u otvorenom položaju. hidrauličkog razvodnika. Ventil (njem. Ventil od srednjovj. lat. ventile: ustava; vjetrenjača, prema lat. ventus: vjetar) je zaporni (protočni) uređaj koji otvara i zatvara protok kapljevine, plina ili pare cjevovodima.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Ventil · Vidi više »
Vodna komora
Hidroelektrani Rijeka Presjek kroz Hidroelektranu Rijeka i prikaz vodne komore na kraju dodvodnog tunela HE Dhauliganga (Indija), promjera 30 m i visine 102 m Vodna komora ili vodni spremnik na hidroelektrani Isawa II (Japan) Vodna komora ili vodni spremnik na hidroelektrani Blue Ridge (SAD) Vodna komora ili vodostan se gradi u slučaju da je dovodni tunel dugačak (može biti i 10 do 20 km), te pri pokretanju hidroelektrane se vodna masa ne može u kratkom roku (10-20 sekundi) pokrenuti i dobiti brzinu da bi se na vodnim turbinama stvorila dovoljna snaga za proizvodnju električne energije.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Vodna komora · Vidi više »
Vodna turbina
Kaplanova turbina i električni generator u isječenom prikazu. Rotor male vodne turbine. Vodeničko kolo promjera 13 metara SAD. MW). Peltonovog izvornog patenta (listopad 1880.) Vodna turbina je energetski stroj u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju, a zatim se kinetička energija pretvara u mehanički rad za pogon električnog generatora.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Vodna turbina · Vidi više »
Volumni protok
Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167. Volumni protok ili volumetrijski protok je fizikalna veličina koja određuje obujam (volumen) fluida koji prolazi neku točku u jedinici vremena (m3/s).
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Volumni protok · Vidi više »
Zakučac (Omiš)
Zakučac je selo u omiškom zaleđu, u porječju rijeke Cetine, na čijem mjestu je napravljena hidroelektrana Zakučac.
Novi!!: Hidroelektrana Zakučac i Zakučac (Omiš) · Vidi više »
