Brže od pregledniku!
96 odnosi: Arheološki muzej u Splitu, Arhiđakon, Arijanstvo, Bar (grad), Bazilije II., Beneventana, Branimir, Budimpešta, Crkva sv. Stjepana na Otoku, Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Dioklecijan, Dioklecijanova palača, Dmitar Zvonimir, Dolazak Hrvata, Dominik Mandić, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Dunav, Duvno, Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga), Ferdo Šišić, Franjo Asiški, Gospin Otok, Goti, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski vladari, Hrvatsko Kraljevstvo, Humska zemlja, Hvar, Ivan II., splitski nadbiskup, Ivan Lučić, Jelena Slavna, Knez, Konstantin VII. Porfirogenet, Konstantin VIII., Kralj, Kralj Tomislav, Krešimir III., Kronika, Ljetopis popa Dukljanina, Lovro Dalmatinac, Mađari, Manuel I. Komnen, Metropolitanski kaptol u Splitu, Mihajlo Krešimir II., Miho Barada, ..., Muncimir, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Nada Klaić, Neretvanska kneževina, O upravljanju Carstvom, Omiš, Pacta conventa, Petar Krešimir IV., Podrijetlo Hrvata, Primorska Hrvatska (kneževina), Salona, Samostan sv. Stjepana pod borovima, Slaveni, Solin, Split, Splitsko-makarska nadbiskupija, Srednji vijek, Srednjovjekovna bosanska država, Starohrvatska kruna, Stjepan Držislav, Stjepan I., kralj Hrvatske, Stjepan II., hrvatski kralj, Toma Arhiđakon, Totila, Travunija, Trpimir I., Vatikanska knjižnica, Zadar, ZIRAL, 10. stoljeće, 1015., 1059., 1060., 1105., 1175., 1180., 1223., 1230., 1266., 13. stoljeće, 14. stoljeće, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 7. stoljeće, 9. stoljeće, 914.. Proširite indeks (46 više) »
Arheološki muzej u Splitu
Arheološki muzej u Splitu, najstariji je muzej u Hrvatskoj, osnovan davne 1820. godine dekretom Dalmatinske vlade u Zadru.
Novi!!: Historia Salonitana i Arheološki muzej u Splitu · Vidi više »
Arhiđakon
Arhiđakon (grč. arhi (ἀρχι-) + diaconos (διάκονος)), u starokršćanskoj Crkvi najstariji đakon koji je pomagao biskupu u brizi za siromahe.
Novi!!: Historia Salonitana i Arhiđakon · Vidi više »
Arijanstvo
Ravenni, Italija Arijanstvo je kristološki nauk što ga je širio prezbiter Arije, koji je živio i naučavao u ranom 4. stoljeću u Aleksandriji u Egiptu.
Novi!!: Historia Salonitana i Arijanstvo · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Historia Salonitana i Bar (grad) · Vidi više »
Bazilije II.
Bazilije II.
Novi!!: Historia Salonitana i Bazilije II. · Vidi više »
Beneventana
Primjer beneventanskog fonta Beneventana je srednjovjekovno latinično pismo oblih i uglatih slova, u upotrebi od 8. do 14. stoljeća.
Novi!!: Historia Salonitana i Beneventana · Vidi više »
Branimir
Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.
Novi!!: Historia Salonitana i Branimir · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Historia Salonitana i Budimpešta · Vidi više »
Crkva sv. Stjepana na Otoku
Crkva svetog Stjepana od Otoka, starohrvatska crkva iz 10. stoljeća koju je dala podići hrvatska kraljica Jelena Slavna na Gospinom otoku u Solinu.
Novi!!: Historia Salonitana i Crkva sv. Stjepana na Otoku · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Historia Salonitana i Dalmacija · Vidi više »
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Novi!!: Historia Salonitana i Dalmacija (rimska provincija) · Vidi više »
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Novi!!: Historia Salonitana i Dioklecijan · Vidi više »
Dioklecijanova palača
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.
Novi!!: Historia Salonitana i Dioklecijanova palača · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Historia Salonitana i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Dolazak Hrvata
Problem dolaska Hrvata, ili bar jedne skupine koja se zvala Hrvati, do sada nije uspješno riješen.
Novi!!: Historia Salonitana i Dolazak Hrvata · Vidi više »
Dominik Mandić
Dominik Mandić (Lise, Široki Brijeg, 2. prosinca 1889. – Chicago, SAD, 23. kolovoza 1973.), hrvatski povjesničar, crkveni povjesničar i političar, franjevac.
Novi!!: Historia Salonitana i Dominik Mandić · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Historia Salonitana i Dubrovnik · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Historia Salonitana i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Historia Salonitana i Dunav · Vidi više »
Duvno
Duvno je kraj u Hercegbosanskoj županiji u BiH, uokolo Duvanjskog polja.
Novi!!: Historia Salonitana i Duvno · Vidi više »
Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)
Etnička povijest Bosne i Hercegovine je djelo Dominika Mandića, pravo vrelo brižno složenih citata i osvrta kojima je autor pokušao "dokazati" etnički hrvatski korijen Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Historia Salonitana i Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga) · Vidi više »
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Novi!!: Historia Salonitana i Ferdo Šišić · Vidi više »
Franjo Asiški
»Franjo Asiški u meditaciji«, Francisco de Zurbarán, Španjolska oko 1658.; Alte Pinakothek, München Franjo Asiški (Asiz, 1181. – Porcijunkula kod Asiza, 3. listopada 1226.) pravim imenom – Giovanni Francesco Bernardone utemeljitelj je franjevačkog reda ili Reda manje braće, suutemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa, a njime je nadahnut i Treći franjevački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red.
Novi!!: Historia Salonitana i Franjo Asiški · Vidi više »
Gospin Otok
Plan s opisom Gospinog Otoka Gospin Otok, predjel u gradu Solinu, od izuzetne važnosti za hrvatsku nacionalnu povijest i kulturu.
Novi!!: Historia Salonitana i Gospin Otok · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Historia Salonitana i Goti · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Historia Salonitana i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Historia Salonitana i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Historia Salonitana i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Historia Salonitana i Hrvatski vladari · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Historia Salonitana i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Historia Salonitana i Humska zemlja · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Historia Salonitana i Hvar · Vidi više »
Ivan II., splitski nadbiskup
Ivan (Split, 2. pol. 9. stoljeća - Split, 928.), splitski nadbiskup i metropolit (o. 914. – 928.). Upravljao je splitskom nadbiskupijom u vrijeme hrvatskog kneza i kralja Tomislava (910. – 928.), u vrijeme kada je Splitska nadbiskupija, zaključcima splitskih crkvenih sabora 925.
Novi!!: Historia Salonitana i Ivan II., splitski nadbiskup · Vidi više »
Ivan Lučić
Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.
Novi!!: Historia Salonitana i Ivan Lučić · Vidi više »
Jelena Slavna
Jelena Slavna (? – 8. listopada 976.) bila je hrvatska kraljica te žena kralja Mihajla Krešimira II. (949. – 969.).
Novi!!: Historia Salonitana i Jelena Slavna · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Historia Salonitana i Knez · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Historia Salonitana i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Konstantin VIII.
Konstantin VIII. (grč. Κωνσταντῖνος Η΄, Kōnstantinos VIII) (o. 960. – 11. studenog 1028.), bizantski car, prvo kao suvladar brata Bazilija II. od 976. do 1025., a potom samostalan vladar od 1025.
Novi!!: Historia Salonitana i Konstantin VIII. · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Historia Salonitana i Kralj · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Historia Salonitana i Kralj Tomislav · Vidi više »
Krešimir III.
Krešimir III. (lat. Cresimirus) († oko 1030.), hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića i osnivač poddinastije Krešimirovića.
Novi!!: Historia Salonitana i Krešimir III. · Vidi više »
Kronika
Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.
Novi!!: Historia Salonitana i Kronika · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Historia Salonitana i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Lovro Dalmatinac
Lovre (lat. Laurentinus) (? – Split, 8. srpnja 1099.), benediktinac, splitski nadbiskup i metropolit (1060. – 1099.) u vrijeme hrvatskih narodnih vladara.
Novi!!: Historia Salonitana i Lovro Dalmatinac · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Historia Salonitana i Mađari · Vidi više »
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Novi!!: Historia Salonitana i Manuel I. Komnen · Vidi više »
Metropolitanski kaptol u Splitu
Katedrala Sv. Duje u Splitu Metroplitanski kaptol u Splitu je katedralni kaptol (lat. capitulum cathedrale), odnosno upravno crkveno tijelo u splitsko-makarskoj nadbiskupiji koje sačinjavaju kanonici.
Novi!!: Historia Salonitana i Metropolitanski kaptol u Splitu · Vidi više »
Mihajlo Krešimir II.
Mihajlo Krešimir II. (lat. Michael Cresimiri), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, vladao je od 949. – 969. godine.
Novi!!: Historia Salonitana i Mihajlo Krešimir II. · Vidi više »
Miho Barada
Miho Barada (Seget, 16. ožujka 1889. – Zagreb, 9. srpnja 1957.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Historia Salonitana i Miho Barada · Vidi više »
Muncimir
Greda i zabat s natpisom kneza Mutimira 895. godine, crkva Sv. Luke, Uzdolje kraj Knina Povelja iz 892. godine (prijepis) Muncimir, ponegdje i Mutimir, bio je knez Primorske Hrvatske od oko 892. do oko 910. Pretpostavlja se da je bio Trpimirov najmlađi sin, te nastavlja dinastiju Trpimirovića.
Novi!!: Historia Salonitana i Muncimir · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Historia Salonitana i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Nada Klaić
Nada Klaić, (Zagreb, 21. srpnja 1920. – Zagreb, 2. kolovoza 1988.), hrvatska povjesničarka, medievalistica.
Novi!!: Historia Salonitana i Nada Klaić · Vidi više »
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Novi!!: Historia Salonitana i Neretvanska kneževina · Vidi više »
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Novi!!: Historia Salonitana i O upravljanju Carstvom · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Historia Salonitana i Omiš · Vidi više »
Pacta conventa
rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.
Novi!!: Historia Salonitana i Pacta conventa · Vidi više »
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Novi!!: Historia Salonitana i Petar Krešimir IV. · Vidi više »
Podrijetlo Hrvata
Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.
Novi!!: Historia Salonitana i Podrijetlo Hrvata · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Historia Salonitana i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Novi!!: Historia Salonitana i Salona · Vidi više »
Samostan sv. Stjepana pod borovima
Kamena dekoracija iz stare samostanske crkve sv. Stjepana Samostan sv.
Novi!!: Historia Salonitana i Samostan sv. Stjepana pod borovima · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Historia Salonitana i Slaveni · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Historia Salonitana i Solin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Historia Salonitana i Split · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Historia Salonitana i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Historia Salonitana i Srednji vijek · Vidi više »
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Novi!!: Historia Salonitana i Srednjovjekovna bosanska država · Vidi više »
Starohrvatska kruna
Starohrvatska kruna, često nazivana i Tomislavova kruna ili Zvonimirova kruna pojam je koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu i Hrvatsko Kraljevstvo u državnopravnom smislu.
Novi!!: Historia Salonitana i Starohrvatska kruna · Vidi više »
Stjepan Držislav
Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.
Novi!!: Historia Salonitana i Stjepan Držislav · Vidi više »
Stjepan I., kralj Hrvatske
Stjepan I. Krešimirović († 1058.), sin kralja Krešimira III. iz dinastije Trpimirovića, bio je hrvatski kralj koji je vladao od 1030. do 1058. godine.
Novi!!: Historia Salonitana i Stjepan I., kralj Hrvatske · Vidi više »
Stjepan II., hrvatski kralj
Povelja kojom kralj Stjepan II. potvrđuje darovnicu svog prethodnika Dmitra Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lužanima Stjepan II. († 1090./1091.) hrvatski kralj, vladao je od 1089. do 1091. godine.
Novi!!: Historia Salonitana i Stjepan II., hrvatski kralj · Vidi više »
Toma Arhiđakon
Toma Arhiđakon (latinski: Thomas Archidiaconus Spalatensis, Split, oko 1200. – Split, 8. svibnja 1268.), splitski klerik, povjesničar i kroničar.
Novi!!: Historia Salonitana i Toma Arhiđakon · Vidi više »
Totila
Totila, pravo ime Baduila ili Badvila (Treviso, ? – Italija, srpanj 552.), ostrogotski kralj od 541. godine do svoje smrti.
Novi!!: Historia Salonitana i Totila · Vidi više »
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Novi!!: Historia Salonitana i Travunija · Vidi više »
Trpimir I.
Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.
Novi!!: Historia Salonitana i Trpimir I. · Vidi više »
Vatikanska knjižnica
Bartolomea Platina prefektom Vatikanske knjižnice, freska iz 1477. godine Vatikanska knjižnica (Latinski: Bibliotheca Apostolica Vaticana), knjižnica je Svete Stolice, smještena u Vatikanu.
Novi!!: Historia Salonitana i Vatikanska knjižnica · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Historia Salonitana i Zadar · Vidi više »
ZIRAL
ZIRAL (Zajednica izdanja "Ranjeni labud") je bila hrvatska emigrantska izdavačka kuća.
Novi!!: Historia Salonitana i ZIRAL · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 10. stoljeće · Vidi više »
1015.
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 1015. · Vidi više »
1059.
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 1059. · Vidi više »
1060.
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 1060. · Vidi više »
1105.
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 1105. · Vidi više »
1175.
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 1175. · Vidi više »
1180.
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 1180. · Vidi više »
1223.
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 1223. · Vidi više »
1230.
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 1230. · Vidi više »
1266.
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 1266. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 13. stoljeće · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 14. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 16. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 17. stoljeće · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 7. stoljeće · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 9. stoljeće · Vidi više »
914.
Bez opisa.
Novi!!: Historia Salonitana i 914. · Vidi više »
