Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Historija

Indeks Historija

Historija (ili povijesna znanost)Anić, Vladimir (2002.): Historija je znanstvena disciplina koja proučava prošlu stvarnost odnosno povijest.

64 odnosi: Argument, Bošnjački jezik, Ekohistorija, Ekonomska povijest, Enciklopedijski članak, Engleski jezik, Esperanto, Feničani, Francuski jezik, Grčki jezik, Herodot, Historija i povijest u praxis filozofiji, Historiografija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska povijest, Hrvatski enciklopedijski rječnik, Hrvatski jezik, Internacionalizmi, Islandski jezik, Jezici u Europi, Jezik, Latinski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Mađarski jezik, Marksizam, Mirjana Gross, Narod, Njemački jezik, Novogrčki jezik, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Opća i nacionalna enciklopedija, Osmansko Carstvo, Pomoćne povijesne znanosti, Popis osnovnih tema iz povijesti, Povijesni zemljopis, Povijest, Povijest fizike, Povijest književnosti, Povijest sociologije, Povijest umjetnosti, Povjesničar, Praxis filozofija, Prevedenice, Pridjevi, Prošlost, Ruski jezik, Sinonim, Slavenski jezici, Slovački jezik, Spoznaja, ..., Srpski jezik, Stara Grčka, Uputnica, Velika geografska otkrića, Vikinzi, Vojna povijest, Znanje, Znanost, Znanstvena metoda, Znanstvenik, 19. stoljeće, 2002., 2004., 5. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (14 više) »

Argument

Argument (iz latinskoga "osnovna, dokaz") je izjava ili niz izjava koje se koristi za opravdanje ili opovrgavanje jedne tvrdnje.

Novi!!: Historija i Argument · Vidi više »

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Novi!!: Historija i Bošnjački jezik · Vidi više »

Ekohistorija

Ekohistorija ili ekopovijest (povijest okoliša) proučava prošle ekosustave, te povijest interakcije čovjeka i prirode na različitim razinama.

Novi!!: Historija i Ekohistorija · Vidi više »

Ekonomska povijest

Ekonomska povijest (ponekad: ekonomska historija) je znanost koja primjenjuje ekonomske teorije u proučavanju povijesti gospodarstva.

Novi!!: Historija i Ekonomska povijest · Vidi više »

Enciklopedijski članak

Enciklopedijski članak je osnovni element enciklopedijskog djela, prozni tekst koji objašnjava neki pojam.

Novi!!: Historija i Enciklopedijski članak · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Historija i Engleski jezik · Vidi više »

Esperanto

Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.

Novi!!: Historija i Esperanto · Vidi više »

Feničani

Prostor na kojem su obitavali i trgovali Feničani Feničani su dobili ime po ljubičastoj boji koju su proizvodili.

Novi!!: Historija i Feničani · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Historija i Francuski jezik · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Historija i Grčki jezik · Vidi više »

Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Novi!!: Historija i Herodot · Vidi više »

Historija i povijest u praxis filozofiji

Termini historija i povijest koriste se u hrvatskom jeziku najčešće kao sinonimi, pri čemu je prvi danas posve potisnut.

Novi!!: Historija i Historija i povijest u praxis filozofiji · Vidi više »

Historiografija

Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.

Novi!!: Historija i Historiografija · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Historija i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Novi!!: Historija i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatski enciklopedijski rječnik

Hrvatski enciklopedijski rječnik Hrvatski enciklopedijski rječnik je rječnik hrvatskoga jezika tiskan 2002. godine kao jednosveščano izdanje nakladnika Novi Liber.

Novi!!: Historija i Hrvatski enciklopedijski rječnik · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Historija i Hrvatski jezik · Vidi više »

Internacionalizmi

Internacionalizmi ili međunarodnice jesu posuđenice koje u više jezika imaju isto osnovno značenje i u svojoj osnovi isti izraz.

Novi!!: Historija i Internacionalizmi · Vidi više »

Islandski jezik

Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.

Novi!!: Historija i Islandski jezik · Vidi više »

Jezici u Europi

Većina jezika u Europi pripada indoeuropskim jezicima.

Novi!!: Historija i Jezici u Europi · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: Historija i Jezik · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Historija i Latinski jezik · Vidi više »

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.

Novi!!: Historija i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Historija i Mađarski jezik · Vidi više »

Marksizam

Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.

Novi!!: Historija i Marksizam · Vidi više »

Mirjana Gross

Mirjana Gross (Zagreb, 22. svibnja 1922. – Zagreb, 23. srpnja 2012.), istaknuta hrvatska povjesničarka.

Novi!!: Historija i Mirjana Gross · Vidi više »

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Novi!!: Historija i Narod · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Historija i Njemački jezik · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Novi!!: Historija i Novogrčki jezik · Vidi više »

Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda

Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).

Novi!!: Historija i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda · Vidi više »

Opća i nacionalna enciklopedija

Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.

Novi!!: Historija i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Historija i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Pomoćne povijesne znanosti

Pomoćne povijesne znanosti pomoćne su discipline povijesne znanosti.

Novi!!: Historija i Pomoćne povijesne znanosti · Vidi više »

Popis osnovnih tema iz povijesti

Povijest je otkrivanje, prikupljanje, organiziranje i prezentiranje podataka o prošlim događajima.

Novi!!: Historija i Popis osnovnih tema iz povijesti · Vidi više »

Povijesni zemljopis

Povijesni zemljopis (također povijesna geografija ili historijska geografija) je znanost o.

Novi!!: Historija i Povijesni zemljopis · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Historija i Povijest · Vidi više »

Povijest fizike

Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.

Novi!!: Historija i Povijest fizike · Vidi više »

Povijest književnosti

Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.

Novi!!: Historija i Povijest književnosti · Vidi više »

Povijest sociologije

Stari robovlasnički sustavi u kojima je vladar bio poistovjećen s bogom, nisu ostavljali puno prostora za razmišljanje o društvu, odnosno za čuvanje informacija o razmišljanju o društvu.

Novi!!: Historija i Povijest sociologije · Vidi više »

Povijest umjetnosti

J. J. Wincklemanna'', prvog povjesničara umjetnosti. Zidna slikarija životinja iz spilje ''Lascaux'' u Francuskoj Miron, ''Diskobol (Bacač diska)'', rimska kopija grčkog originala iz 5. st. pr. Kr., Rim. Povijest umjetnosti je humanistička znanstvena disciplina koja se bavi povijesnim razvojem likovnih umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo, grafika i primijenjene umjetnosti), odnosima među pojedinim umjetničkim djelima, životom i stvaralaštvom pojedinih umjetnika, opisivanjem, analizom i valorizacijom sadržaja i oblika umjetničkih djela (formalna analiza, ikonografija), te proučavanjem odnosa među različitim kulturama uzimajući u obzir političke, društvene, vjerske i nacionalne čimbenike.

Novi!!: Historija i Povijest umjetnosti · Vidi više »

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Novi!!: Historija i Povjesničar · Vidi više »

Praxis filozofija

Pojam Praxis filozofija ili Filozofija prakse označava filozofski pravac tzv.

Novi!!: Historija i Praxis filozofija · Vidi više »

Prevedenice

Prevedenice ili kalkovi riječi su koje su naslijedile i izraz i sadržaj od neke tuđe riječi.

Novi!!: Historija i Prevedenice · Vidi više »

Pridjevi

Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.

Novi!!: Historija i Pridjevi · Vidi više »

Prošlost

Vassily Maximov, "Sve je prošlost" (1889). Prošlost je skup vremena prošlih događaja iz prethodnog razdoblja, dakle prije određene točke u vremenskoj skali.

Novi!!: Historija i Prošlost · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Historija i Ruski jezik · Vidi više »

Sinonim

Sinonimi (grč. synóymos) su leksemi koji pripadaju istoj vrsti riječi, imaju različite izraze, a sadržaj im se potpuno ili djelomično podudara.

Novi!!: Historija i Sinonim · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.

Novi!!: Historija i Slavenski jezici · Vidi više »

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

Novi!!: Historija i Slovački jezik · Vidi više »

Spoznaja

Spoznaja je najviša misaona djelatnost svijeta, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju.

Novi!!: Historija i Spoznaja · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Historija i Srpski jezik · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Historija i Stara Grčka · Vidi više »

Uputnica

Uputnica je znak (→) u leksikografiji, upozorenje da je o čemu riječ i drugdje.

Novi!!: Historija i Uputnica · Vidi više »

Velika geografska otkrića

Velika geografska otkrića označavaju razdoblje u povijesti koje je trajalo od polovice 15. do polovice 16. stoljeća.

Novi!!: Historija i Velika geografska otkrića · Vidi više »

Vikinzi

ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.

Novi!!: Historija i Vikinzi · Vidi više »

Vojna povijest

Vojna povijest sveukupno obuhvaća kroz povijest ljudi razvitak ovih srodnih i povezanih disciplina.

Novi!!: Historija i Vojna povijest · Vidi više »

Znanje

knjižnici Celsus u Efezu, Turska. Znanje je definirano na razne načine kao.

Novi!!: Historija i Znanje · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Historija i Znanost · Vidi više »

Znanstvena metoda

Znanstvena metoda obuhvaća mnoge tehnike za proučavanje fenomena, pribavljanje novih saznanja, te ispravljanje i dopunjavanje postojećih spoznaja.

Novi!!: Historija i Znanstvena metoda · Vidi više »

Znanstvenik

Znanstveno istraživanje Znanstvenici u laboratoriju. Znanstvenik je netko tko sustavno prikuplja i koristi istraživanja i dokaze, postavlja hipotezu i testira je, kako bi stekao i podijelio razumijevanje i znanje.

Novi!!: Historija i Znanstvenik · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Historija i 19. stoljeće · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Historija i 2002. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Historija i 2004. · Vidi više »

5. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Historija i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »