Komunikacija

440 odnosi: Afera Iran-Contra, Afganistan, Aggregat 4, Agrarna reforma, Ajatolah, Albanija, Alexander Dubček, Anastasio Somoza García, Andrej Saharov, Angola, Angolski građanski rat, Anvar el-Sadat, Apartheid, Apsolutna monarhija, Arapska liga, Arapski svijet, Armenija, Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija, Augusto Pinochet, Australija, Autohtonost, Autoritarizam, Azeri, Šestodnevni rat, Željezna zavjesa, Čang Kaj-šek, Češka, Čehoslovačka, Česi, Čovjek, Ču En-laj, Baltičke države, Bandung, Baršunasta revolucija, Beč, Belgija, Beograd, Berlin, Berlinska blokada, Berlinski zid, Bernard Baruch, Bijela garda, Bliski istok, Bliskoistočni sukob, Boljševizam, Bombardiranje, Boris Jeljcin, Brandenburška vrata, Bruxelles, Bugarska, ..., Bukurešt, Camp David, CIA, Clement Attlee, Crvena, Crveni Kmeri, Dallas, Teksas, Dan D, Dan pomirenja, Daniel Ortega, Danska, Džavaharlal Nehru, Dekolonizacija, Demokracija, Demokratska Kampućija, Demokratska stranka (SAD), Detant, Dominikanska Republika, Domino efekt, Državni udar u Čileu 1973., Drugi svjetski rat, Dwight D. Eisenhower, Egejsko more, Egipat, Egipatsko-izraelski mirovni sporazum (1979.), Encyclopædia Iranica, Eric Hobsbawm, Estonija, Fidel Castro, Filipini, Francuska, Frank Sinatra, Franklin Delano Roosevelt, Fronta oslobođenja Mozambika, Gamal Abdel Naser, Gdanjsk, General Dynamics F-111 Aardvark, George H. W. Bush, George Kennan, George Marshall, Georgij Maljenkov, Gerald Ford, Glasnost, Golda Meir, Gospodarstvo, Građanski rat u Mozambiku, Grčki građanski rat, Grenada, Gruzija, Gustáv Husák, Gvatemala, Hag, Harry S. Truman, Helikopter, Henry Kissinger, Hirošima, Ho Ši Min, Ho Ši Min (grad), Hosni Mubarak, Imre Nagy, Indija, Indokina, Infarkt miokarda, Informbiro, Invazija u Zaljevu svinja, Irak, Iran, Iranska kriza 1946., Iranska revolucija, Iranski Azerbajdžan, Iransko-irački rat, Island, Istočna Europa, Istočnonjemački ustanak 1953., Istok, Italija, Izrael, Jacobo Arbenz Guzmán, Japan, János Kádár, Jednostranački sustav, Jimmy Carter, Joaquim Chissano, John F. Kennedy, Jomkipurski rat, Joseph McCarthy, Josif Staljin, Josip Broz Tito, Južna Afrika, Južna Koreja, Julius Nyerere, Jurij Andropov, Jurij Gagarin, Kambodža, Kanada, Kapitalizam, Kina, Kineska kulturna revolucija, Kineski građanski rat, Kolovoški puč, Komunizam, Konferencija u Bandungu, Konferencija u Jalti, Kongres Sjedinjenih Američkih Država, Konstantin Černjenko, Kontraši, Korejski rat, Kremlj, Krim, Kuba, Kubanska kriza, Kultura, Kuomintang, Kurdi, Kwame Nkrumah, Lajka, Latvija, Lech Wałęsa, Leonid Brežnjev, Let 007 Korean Airlinesa, Libanonski građanski rat, Litva, Los Angeles, Luksemburg, Lyndon B. Johnson, Mađarska, Mađarska revolucija 1956., Makartizam, Malta, Mao Ce-tung, Margaret Thatcher, Marshallov plan, Menahem Begin, Metar, Mihail Gorbačov, Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država, Mir u Brest-Litovsku, Missouri, Mobutu Sese Seko, Mohammed Reza Pahlavi, Moldavija, Montréal, Morgenthauov plan, Moskva, Mozambički nacionalni otpor, Mozambik, MPLA, Muammar al-Gaddafi, Nacionalizam, Nafta, Nagasaki, Napetost, NATO, Neprijateljstvo, Nicolae Ceaușescu, Nikaragvanska revolucija, Nikita Hruščov, Nixonov posjet Kini 1972., Nizozemska, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Nobelova nagrada za mir, Norodom Sihanouk, Norveška, Novi Zeland, Nuklearno oružje, Okupacija Japana, Olimpijske igre, OPEC, Operacija PBSUCCESS, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Oružane snage Irana, Pad komunizma, Pakt Ribbentrop-Molotov, Perestrojka, Phnom Penh, Plava, Pobjeda, Pokret nesvrstanih, Pol Pot, Politika, Poljska, Ponovno ujedinjenje Njemačke, Portugal, Potsdamska konferencija, Praško proljeće, Pravo vlasništva, Propaganda, Protukomunizam, Prvi indokineski rat, Prvi svjetski rat, Puč, Ragbi, Raspad Čehoslovačke, Raspad SSSR-a, Raspjevana revolucija, Rat, Real-socijalizam, Režim, Republika Kina, Republikanizam, Republikanska stranka (SAD), Revolucija, Richard Nixon, Rimski opći mirovni sporazum, Robert Mugabe, Ronald Reagan, Ruholah Homeini, Rumunjska, Rumunjska revolucija, Rusija, Ruska revolucija, Ruski građanski rat, Rusko Carstvo, Saddam Hussein, Sahalin, Salvador Allende, Samora Moises Machel, Sandinistička fronta nacionalnog oslobođenja, Saudijska Arabija, Saveznička okupacija Njemačke, Saveznici, Securitate, Sinatrina doktrina, Sirija, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Koreja, Slovačka, Slovaci, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Rumunjska, Socijalizam, Solidarnost, Sovjetska intervencija u Afganistanu, Sovjetski Savez, Sovjetsko-kineski pogranični rat, Sovjetsko-kineski raskol, Sporazum iz Camp Davida, Sport, Sputnjik (razdvojba), Strateška obrambena inicijativa, Sueska kriza, Sueski kanal, Sukarno, Svemir, Svemirska utrka, Svijet, Szczecin, Tajland, Tanzanija, Tautiška giesmė, Teheran, Tehnologija, Temišvar, Time (časopis), Todor Živkov, Totalitarizam, Tržišno gospodarstvo, Treći Reich, Treći svijet, Tripoli, Trst, Trumanova doktrina, Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Varšavski ugovor, Václav Havel, Višestranački sustav, Vijetnam, Vjačeslav Molotov, Vladivostok, Vojska, Walter Ulbricht, Washington, Willy Brandt, Winston Churchill, Wisconsin, Wojciech Jaruzelski, XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976., XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980., XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984., Zair, Zajednica neovisnih država, Zapad, Zapadna Njemačka, Zastava Litve, Zimbabve, Znanost, 1. prosinca, 1. rujna, 1. siječnja, 1. travnja, 1. veljače, 10. prosinca, 10. studenoga, 11. veljače, 12. kolovoza, 12. srpnja, 13. kolovoza, 14. travnja, 15. lipnja, 15. prosinca, 15. veljače, 16. listopada, 16. ožujka, 16. prosinca, 17. ožujka, 17. prosinca, 17. rujna, 18. lipnja, 19. srpnja, 19. stoljeće, 1917., 1931., 1933., 1939., 1940-ih, 1945., 1946., 1947., 1948., 1949., 1950-ih, 1950., 1951., 1953., 1955., 1956., 1957., 1959., 1960-ih, 1961., 1962., 1963., 1964., 1965., 1966., 1967., 1968., 1969., 1970-ih, 1970., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980-ih, 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1993., 20. kolovoza, 20. listopada, 20. srpnja, 2002., 2003., 2007., 21. kolovoza, 22. prosinca, 22. studenoga, 23. listopada, 23. studenoga, 25. listopada, 25. prosinca, 26. srpnja, 30. ožujka, 4. ožujka, 4. rujna, 5. ožujka, 5. siječnja, 6. listopada, 6. rujna, 7. rujna, 8. lipnja. Proširite indeks (390 više) » « Stisni indeks

Afera Iran-Contra

Afera Iran-Contra (ponekad znana i kao Irangate) je naziv za politički skandal koji je izbio u SAD-u krajem 1986. godine kada se otkrilo kako je administracija predsjednika Ronalda Reagana tajno prodavala oružje Iranu, koji je u to vrijeme ratovao s Irakom, a tako skupljena financijska sredstva koristila kako bi se, zaobilazeći tadašnje američke zakone, podržavali kontraši - antikomunistički gerilci koji su ratovali protiv sandinističkog režima u Nikaragvi.

Novi!!: Hladni rat i Afera Iran-Contra · Vidi više »

Afganistan

Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Hladni rat i Afganistan · Vidi više »

Aggregat 4

Aggregat 4 (A4) je jednostupanjski balistički projektil na tekuće gorivo koji je razvilo Udruženje za svemirske letove Trećega Reicha za potrebne topništva.

Novi!!: Hladni rat i Aggregat 4 · Vidi više »

Agrarna reforma

Agrarna reforma je skup mjera usmjeren na redistribuciju agrarnih resursa jedne zemlje.

Novi!!: Hladni rat i Agrarna reforma · Vidi više »

Ajatolah

Ajatolah, (arap. آية الله, per. آیت‌الله "Božiji znak") je počasni naslov istaknutog islamskog vođe unutar šijatizma s religijskim i političkim značenjem.

Novi!!: Hladni rat i Ajatolah · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Hladni rat i Albanija · Vidi više »

Alexander Dubček

Alexander Dubček (Uhrovec, 27. studenog 1921. – Prag, 7. studenog 1992.), slovački političar.

Novi!!: Hladni rat i Alexander Dubček · Vidi više »

Anastasio Somoza García

Anastasio Somoza García (San Marcos, 1. veljače 1896. - Ancón, 29. rujna 1956.), predsjednik Nikaragve od 1. siječnja 1937. do 1. svibnja 1947. godine te od 21. svibnja 1950. do 29. rujna 1956. godine.

Novi!!: Hladni rat i Anastasio Somoza García · Vidi više »

Andrej Saharov

Andrej Saharov ili punim imenom Andrej Dmitrijevič Saharov (ruski: Андре́й Дми́триевич Са́харов, Moskva, 21. svibnja 1921. – 14. prosinca 1989.), ruski fizičar, disident i borac za ljudska prava.

Novi!!: Hladni rat i Andrej Saharov · Vidi više »

Angola

Republika Angola je država u jugozapadnoj Africi.

Novi!!: Hladni rat i Angola · Vidi više »

Angolski građanski rat

Angolski građanski rat je razdoblje suvremene povijesti ove zemlje od priznanja nezavisnosti 1975. godine do konačnog sklapanja mira 2002. godine.

Novi!!: Hladni rat i Angolski građanski rat · Vidi više »

Anvar el-Sadat

Muhammad Anwar Al Sadat (Abul-kum, 25. prosinca 1918. – Kairo, 6. listopada 1981.), egipatski vojnik i predsjednik.

Novi!!: Hladni rat i Anvar el-Sadat · Vidi više »

Apartheid

Plaža za bijelu rasu Apartheid je naziv za sustav rasne segregacije koji je nakon pobjede burske Nacionalističke stranke na izborima 1948. godine uveden kao službena politika Južnoafričke Republike.

Novi!!: Hladni rat i Apartheid · Vidi više »

Apsolutna monarhija

Apsolutna monarhija ili Apsolutistička monarhija oblik je vlasti koji se u Europi javio u Francuskoj u 17. stoljeću za vrijeme Luja XIV. (Država to sam ja).

Novi!!: Hladni rat i Apsolutna monarhija · Vidi više »

Arapska liga

Arapska Liga (arapski: جامعة الدول العربية‎) je naziv za savez arapskih država, Bliskog istoka i sjeverne Afrike, formirana radi učvršćivanja međusobnih odnosa i jačanja suradnje na političkom, ekonomskom, vojnom i drugim područjima.

Novi!!: Hladni rat i Arapska liga · Vidi više »

Arapski svijet

right Izraz arapski svijet odnosi se na arapske zemlje koje se nalaze na području Afrike koje se proteže od Atlantskog oceana na zapadu preko Sjeverne Afrike (dijela Afrike koji izlazi na Sredozemno more) pa sve do Crvenog mora, uključujući Arapski poluotok, odnosno države Bliskog istoka.

Novi!!: Hladni rat i Arapski svijet · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: Hladni rat i Armenija · Vidi više »

Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija

Karta bombardiranja Atomsko bombardiranje japanskih gradova Hiroshime i Nagasakija dogodilo se 6. i 9. kolovoza 1945. Bombardiranje je odobrio predsjednik SAD-a Harry S. Truman, a izvelo ga je Ratno zrakoplovstvo SAD-a. Ovom prilikom je po prvi put u povijesti u ratu upotrijebljeno nuklearno oružje.

Novi!!: Hladni rat i Atomsko bombardiranje Hirošime i Nagasakija · Vidi više »

Augusto Pinochet

Augusto José Ramón Pinochet Ugarte (Valparaiso, 25. studenog 1915. – Santiago, 10. prosinca 2006.), državnik, general i predsjednik Čilea.

Novi!!: Hladni rat i Augusto Pinochet · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Hladni rat i Australija · Vidi više »

Autohtonost

hrvatski tradicijski suvenir. Hrvatski vezovi Lirica iz Kaštela Izraz autohton (od grč. autos »sâm, isti« i chthon »tlo, zemlja«), kojemu u hrvatskom jeziku najbolje odgovara značenje samonikao ne upotrebljava se svagda u posve istom značenju.

Novi!!: Hladni rat i Autohtonost · Vidi više »

Autoritarizam

Autoritarnost je društveni odnos koji opisuje pretjerano poštovanje autoriteta vlasti, ali i pojedinih osoba kao neosporenih arbitara u svim značajnim pitanjima od važnosti za socijalnu organizaciju života, institucije i politiku.

Novi!!: Hladni rat i Autoritarizam · Vidi više »

Azeri

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i Azeri · Vidi više »

Šestodnevni rat

Šestodnevni rat (hebrejski: מלחמת ששת הימים, arapski: حرب الأيامالستة), naziv za oružani sukob između države Izrael s jedne strane i Egipta, Jordana, Sirije i Iraka s druge strane.

Novi!!: Hladni rat i Šestodnevni rat · Vidi više »

Željezna zavjesa

Željezna zavjesa kako ju je opisao Churchill 1946. Željezna zavjesa (eng. Iron Curtain, rus. Железный занавес) popularan je izraz koji se koristio za graničnu liniju koja je dijelila Europu u dva odvojena politička bloka; na jednoj strani bio je blok istočnoeuropskih zemalja na čelu sa Sovjetskim Savezom, a drugi su blok predstavljale zapadnoeuropske zemlje te Grčka i nepristrana Jugoslavija koje su bile u interesnoj sferi Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Hladni rat i Željezna zavjesa · Vidi više »

Čang Kaj-šek

Čang Kaj-šek Čang Kaj-šek (kineski: 蔣介石, pinyin: Jiǎng Jièshí, Wade-Giles: Chiang Chieh-shih; uobičajeno Chiang Kai-shek, prema južnjačkom izgovoru; Xikou, 31. listopada 1887. – Taipei, 5. travnja 1975.) je bio kineski vojskovođa i političar.

Novi!!: Hladni rat i Čang Kaj-šek · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Hladni rat i Češka · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Hladni rat i Čehoslovačka · Vidi više »

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Novi!!: Hladni rat i Česi · Vidi više »

Čovjek

Čovjek (lat. Homo sapiens − razuman čovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta iz reda primata koja ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl.

Novi!!: Hladni rat i Čovjek · Vidi više »

Ču En-laj

Ču En-laj (kineski 周恩来), Huainan, 5. ožujka 1898. - Peking, 8. siječnja 1976.), ugledni kineski komunistički vođa, političar, državnik i diplomat.

Novi!!: Hladni rat i Ču En-laj · Vidi više »

Baltičke države

Baltičke države (est. Balti riigid ili Baltimaad; lat. Baltijas valstis; lit. Baltijos valstybės), također poznate kao Baltičke zemlje ili Baltičke republike, Pribaltik ili samo Baltik, geopolitički je i povijesni pojam kojim se označavaju tri države u sjeveroistočnoj Europi na istočnoj obali Baltičkog mora: Estonija, Latvija i Litva.

Novi!!: Hladni rat i Baltičke države · Vidi više »

Bandung

Bandung (indonezijski:Kota Bandung) je treći grad po veličini u Indoneziji (ali prema procjenama drugo metropolitansko područje po veličini) i glavni grad pokrajine Zapadna Java.

Novi!!: Hladni rat i Bandung · Vidi više »

Baršunasta revolucija

Prosvjednici u praškom Starom Mestu. Prag za vrijeme Baršunaste revolucije. Na slici je gomila ljudi u parku Letná, gdje je demonstracija u prilog generalnom štrajku započela u 14 sati. Baršunasta revolucija je naziv za nenasilnu revoluciju u Čehoslovačkoj koja je trajala od 16. studenog do 29. prosinca 1989. godine.

Novi!!: Hladni rat i Baršunasta revolucija · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Hladni rat i Beč · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Hladni rat i Belgija · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Hladni rat i Beograd · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Hladni rat i Berlin · Vidi više »

Berlinska blokada

Stanovnici Berlina promatraju kako avion tipa C-54 slijeće u zračnu luku (1948.). Berlinska blokada (24. lipnja 1948. – 12. svibnja 1949.) je jedna od prvih velikih kriza tijekom hladnog rata.

Novi!!: Hladni rat i Berlinska blokada · Vidi više »

Berlinski zid

Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.

Novi!!: Hladni rat i Berlinski zid · Vidi više »

Bernard Baruch

Bernard Baruch Bernard Mannes Baruch (19. kolovoza 1870. – 20. lipnja 1965.) bio je američki ulagač, špekulant, državnik i politički savjetnik.

Novi!!: Hladni rat i Bernard Baruch · Vidi više »

Bijela garda

Bijela garda ili Bijeli pokret (rus. Белое движение), vojnopolitička organizacija, koja je osnovana 1917. godine, tijekom Ruskog građanskog rata.

Novi!!: Hladni rat i Bijela garda · Vidi više »

Bliski istok

osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.

Novi!!: Hladni rat i Bliski istok · Vidi više »

Bliskoistočni sukob

Bliskoistočni sukob, neprestani politički i vojni sukob na području Bliskog (Srednjeg) Istoka od stvaranja države Izrael (1948.). Iako je prošlo preko 70 godina od osnutka hebrejske države, sukob traje još i danas zbog težnje Arapa da stvore palestinsku državu na području Gaze i Zapadne obale.

Novi!!: Hladni rat i Bliskoistočni sukob · Vidi više »

Boljševizam

Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.

Novi!!: Hladni rat i Boljševizam · Vidi više »

Bombardiranje

B-52 prilikom izbacivanja bombi Bombardiranje označava redovitu uporabu velikog broja bombi iz borbenih zrakoplova, ili bombardiranje s teškim oružjem, kao što je topništvo, raketni bacač ili minobacač, na širokim području.

Novi!!: Hladni rat i Bombardiranje · Vidi više »

Boris Jeljcin

Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.

Novi!!: Hladni rat i Boris Jeljcin · Vidi više »

Brandenburška vrata

Brandenburška vrata Brandenburška vrata (njem.: Brandenburger Tor) su trijumfalna vrata, simbol njemačkog glavnog grada Berlina.

Novi!!: Hladni rat i Brandenburška vrata · Vidi više »

Bruxelles

Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.

Novi!!: Hladni rat i Bruxelles · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Hladni rat i Bugarska · Vidi više »

Bukurešt

Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.

Novi!!: Hladni rat i Bukurešt · Vidi više »

Camp David

The Naval Support Facility Thurmont, poznatiji kao Camp David, je od 1942. službeno odmaralište američkog predsjednika.

Novi!!: Hladni rat i Camp David · Vidi više »

CIA

Središnja obavještajna agencija (eng.: Central Intelligence Agency, CIA) je obavještajna služba Sjedinjenih Američkih Država, u čijoj se nadležnosti primarno nalazi prikupljanje i analiza podataka o stranim vladama, korporacijama i pojedincima, odnosno davanje takvih podataka raznim drugim odjelima vlade.

Novi!!: Hladni rat i CIA · Vidi više »

Clement Attlee

Clement Richard Attlee, 1.

Novi!!: Hladni rat i Clement Attlee · Vidi više »

Crvena

Crvena boja Crvena boja.

Novi!!: Hladni rat i Crvena · Vidi više »

Crveni Kmeri

Zastava Komunističke partije Kampućije Crveni Kmeri (kmerski: Kmae Krɑhɑɑm) su izrazito okrutna komunistička organizacija koja je vladala Kambodžom od 1975. do 1979. godine.

Novi!!: Hladni rat i Crveni Kmeri · Vidi više »

Dallas, Teksas

Dallas je grad u američkoj saveznoj državi Teksasu.

Novi!!: Hladni rat i Dallas, Teksas · Vidi više »

Dan D

Bitka za Normandiju vodila se 1944. između snaga nacističke Njemačke, koje su okupirale zapadnu Europu, i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu.

Novi!!: Hladni rat i Dan D · Vidi više »

Dan pomirenja

Dan pomirenja (heb. יוֹם כִּפּוּר Yom Kippur) jedan je od najznačajnijih blagdana židovskog kalendara.

Novi!!: Hladni rat i Dan pomirenja · Vidi više »

Daniel Ortega

José Daniel Ortega Saavedra (La Libertad, Chontales, 11. studenoga 1945.), predsjednik Nikaragve u razdoblju od 1985. – 1990., nikaragvanski je političar.

Novi!!: Hladni rat i Daniel Ortega · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Hladni rat i Danska · Vidi više »

Džavaharlal Nehru

Džavaharlal Nehru (hindi: जवाहरलाल नेहरू, Javāharlāl Nehrū) (Allahabad, 14.

Novi!!: Hladni rat i Džavaharlal Nehru · Vidi više »

Dekolonizacija

Stanje pred dekolonizaciju Dekolonizacija je proces oslobađanja od kolonijalne vlasti i pretvaranje nekadašnjih kolonija u samostalne države.

Novi!!: Hladni rat i Dekolonizacija · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Hladni rat i Demokracija · Vidi više »

Demokratska Kampućija

Demokratska Kampućija (khmerski: 150px) je bila bivša komunistička država na području današnje Kambodže koja je postojala od 1975. do 1979. godine.

Novi!!: Hladni rat i Demokratska Kampućija · Vidi više »

Demokratska stranka (SAD)

Demokratska stranka (Democratic Party) jedna je od dvije vodeće stranke Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Republikanskom strankom.

Novi!!: Hladni rat i Demokratska stranka (SAD) · Vidi više »

Detant

Detant je izraz koji dolazi od francuske riječi détente (opuštanje), te se od 1970-ih koristi u međunarodnoj politici, kako bi opisao situaciju u kojoj dvije prethodno međusobno neprijateljski raspoložene države poboljšavaju diplomatske, političke i druge odnose, odnosno smanjuju međusobne napetosti.

Novi!!: Hladni rat i Detant · Vidi više »

Dominikanska Republika

Karta Dominikanske Republike Dominikanska Republika (Dominikana), država u Karipskom moru.

Novi!!: Hladni rat i Dominikanska Republika · Vidi više »

Domino efekt

Dominoefekt Dominoefekt Domino efekt označava niz - uglavnom sličnih - događanja, od kojih je svaki istodobno i uzrok sljedećeg.

Novi!!: Hladni rat i Domino efekt · Vidi više »

Državni udar u Čileu 1973.

Državni udar u Čileu 1973. Čileanski državni udar 1973. godine predstavljao je kulminaciju višegodišnje političke krize u Čileu, izazvane eskalacijom sukoba između ljevičarskog predsjednika Salvadora Allendea na jednoj, i desničarskog Nacionalnog kongresa (parlamenta) na drugoj strani, koji je svoje korijene imao u Allendeovoj namjeri da u Čile uvede socijalizam.

Novi!!: Hladni rat i Državni udar u Čileu 1973. · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Hladni rat i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dwight D. Eisenhower

Dwight David Eisenhower (Denison, 14. listopada 1890. – Washington, DC, 28. ožujka 1969.), američki general, političar i predsjednik.

Novi!!: Hladni rat i Dwight D. Eisenhower · Vidi više »

Egejsko more

Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.

Novi!!: Hladni rat i Egejsko more · Vidi više »

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Novi!!: Hladni rat i Egipat · Vidi više »

Egipatsko-izraelski mirovni sporazum (1979.)

Egipatsko-izraelski mirovni sporazum (1979.) postpisan je 1979.

Novi!!: Hladni rat i Egipatsko-izraelski mirovni sporazum (1979.) · Vidi više »

Encyclopædia Iranica

Encyclopædia Iranica je međunarodni projekt američkog sveučilišta Columbia u New Yorku čiji je cilj stvaranje sveobuhvatne i mjerodavne enciklopedije na engleskom jeziku o povijesti, kulturi i civilizaciji iranskih naroda od prapovijesti do danas.

Novi!!: Hladni rat i Encyclopædia Iranica · Vidi više »

Eric Hobsbawm

Eric John Ernest Hobsbawm (Aleksandrija, 9. lipnja 1917. – London, 1. listopada 2012.), britanski povjesničar.

Novi!!: Hladni rat i Eric Hobsbawm · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Hladni rat i Estonija · Vidi više »

Fidel Castro

Fidel Alejandro Castro Ruz (Mayarí, Kuba, 13. kolovoza 1926. – Havana, 25. studenog 2016.), bio je kubanski revolucionar, prvi sekretar Komunističke partije Kube, predsjednik državnog vijeća i vijeća ministara Republike Kube, vrhovni zapovjednik Revolucionarnih oružanih snaga.

Novi!!: Hladni rat i Fidel Castro · Vidi više »

Filipini

Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.

Novi!!: Hladni rat i Filipini · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Hladni rat i Francuska · Vidi više »

Frank Sinatra

Francis Albert Sinatra (Hoboken (New Jersey), 12. prosinca 1915. – Los Angeles, 14. svibnja 1998.), američki pjevač i glumac.

Novi!!: Hladni rat i Frank Sinatra · Vidi više »

Franklin Delano Roosevelt

Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940. godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.

Novi!!: Hladni rat i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »

Fronta oslobođenja Mozambika

Fronta oslobođenja Mozambika (portugalski: Frente de Libertação de Moçambique, skraćeno FRELIMO) je vladajuća politička stranka u Mozambiku.

Novi!!: Hladni rat i Fronta oslobođenja Mozambika · Vidi više »

Gamal Abdel Naser

Gamal Abdel Naser (arapski جمال عبد الناصر, Jamāl ‘Abd an-Nāṣir, Egipatski arapski جمال عبد الناصر, Gamāl ‘Abd el-Nāṣir, često trensliterirano kao i Jamal Abd al-Naser, Jamal Abd an-Nasser) (Aleksandrija, 15. siječnja 1918. – Kairo, 28. rujna 1970.), drugi predsjednik Egipta od 23. lipnja 1956. do smrti 1970. godine.

Novi!!: Hladni rat i Gamal Abdel Naser · Vidi više »

Gdanjsk

Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.

Novi!!: Hladni rat i Gdanjsk · Vidi više »

General Dynamics F-111 Aardvark

General Dynamics F-111 Aardvark je Američki strateški bombarder, izviđač te taktički jurišnik srednjeg dometa dizajniran u 60-ima.

Novi!!: Hladni rat i General Dynamics F-111 Aardvark · Vidi više »

George H. W. Bush

George Herbert Walker Bush (Milton, Massachusetts, 12. lipnja 1924. – 30. studenog 2018.), bio je 41.

Novi!!: Hladni rat i George H. W. Bush · Vidi više »

George Kennan

George F. Kennan George Frost Kennan, (Milwaukee, Wisconsin, 16. veljače 1904. — Princeton, New Jersey, 17. ožujka 2005.) bio je američki diplomat, politički savjetnik, politolog i povjesničar i jedna od ključnih osoba u prvoj fazi hladnog rata.

Novi!!: Hladni rat i George Kennan · Vidi više »

George Marshall

George Catlett Marshall, Jr. (Uniontown, Pennsylvania, 31. prosinca 1880. – Washington, DC, 16. listopada 1959.) je bio američki general i političar koji je služio kao vrhovni zapovjednik američke vojske, Državni tajnik, te Ministar obrane Sjedinjenih Američkih Država. Dobivši naziv "organizator pobjede" od Winstona Churchilla zbog svog vodstva savezničkih pobjeda u Drugom svjetskom ratu, Marshall je postao vrhovni general američke vojske i osobni savjetnik predsjednika Franklina Delana Roosvelta. Kao Državni tajnik pomogao je u stvaranju američkog plana za poslijeratnu obnovu Europe, danas poznatog kao Marshallov plan. Zbog tog plana, George Marshall je 1953. dobio Nobelovu nagradu za mir.

Novi!!: Hladni rat i George Marshall · Vidi više »

Georgij Maljenkov

Georgij Maljenkov (8. siječnja 1902. – 14. siječnja 1988.) je bio sovjetski političar, de facto glavni tajnik komunističke partije (6. ožujka - 7. rujna 1953.) i premijer Sovjetskog Saveza 1953. – 1955. godine.

Novi!!: Hladni rat i Georgij Maljenkov · Vidi više »

Gerald Ford

Gerald Rudolph Ford, jr. (Omaha, 14. srpnja 1913. – Rancho Mirage, 26. prosinca 2006.) bio je 38.

Novi!!: Hladni rat i Gerald Ford · Vidi više »

Glasnost

'' Glasnost (rus. гласность −„otvorenost, transparentnost, sloboda medija“) označava proces političkih promjena nakon što je Mihail Gorbačov postao glavni tajnik Komunističke partije Sovjetskog Saveza i preuzeo vlast SSSR-a u ožujku 1985.

Novi!!: Hladni rat i Glasnost · Vidi više »

Golda Meir

Golda Meir (rođena kao Goldie Mabovitch, Kijev, 3. svibnja 1898. – Jeruzalem, 8. prosinca 1978.), izraelska političarka.

Novi!!: Hladni rat i Golda Meir · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Hladni rat i Gospodarstvo · Vidi više »

Građanski rat u Mozambiku

Građanski rat u Mozambiku bio je građanski rat koji je u Mozambiku izbio 1977. godine, dvije godine poslije rata za neovisnost Mozambika.

Novi!!: Hladni rat i Građanski rat u Mozambiku · Vidi više »

Grčki građanski rat

Grčki građanski rat (grčki: Ελληνικός εμφύλιος πόλεμος, ellinikos еmfilios polemos) je naziv za oružani sukob vođen od 1944. do 1949.god., između vladinih snaga podržavanih od strane Ujedinjenog Kraljevstva (i kasnije i SAD) i Narodnooslobodilačke armije Grčke, (ELAS, grčki: Ελληνικός Λαϊκός Απελευθερωτικός Στρατός, Ellinikos Laïkos Apeleftherotikos Stratos), podržavane od strane zemalja Istočnog bloka Jugoslavije, Bugarske i Albanije (komunista).

Novi!!: Hladni rat i Grčki građanski rat · Vidi više »

Grenada

Grenada je otočna država na jugoistoku Karipskog mora: sjeverno od Trinidada i Tobaga i južno od Svetog Vincenta i Grenadina.

Novi!!: Hladni rat i Grenada · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Hladni rat i Gruzija · Vidi više »

Gustáv Husák

Gustáv Husák Gustáv Husák (10. siječnja 1913. – 18. studenog 1991.), slovački političar, zadnji komunistički predsjednik Čehoslovačke i zloglasni čehoslovački komunistički vođa tijekom zadnjih 20 godina komunizma u Europi.

Novi!!: Hladni rat i Gustáv Husák · Vidi više »

Gvatemala

Republika Gvatemala država je u Srednjoj Americi, koja izlazi na Tihi ocean i Karipsko more.

Novi!!: Hladni rat i Gvatemala · Vidi više »

Hag

Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.

Novi!!: Hladni rat i Hag · Vidi više »

Harry S. Truman

Truman objavljuje kapitulaciju Trećeg Reicha (8. svibnja 1945.) Harry S. Truman (Lamar, Missouri, 8. svibnja 1884. – Kansas City, Missouri, 26. prosinca 1972.) je bio američki političar i 33.

Novi!!: Hladni rat i Harry S. Truman · Vidi više »

Helikopter

Helikopter '''Bell 407''' Helikopter (grč., spirala +, pero, krilo, perje) je zrakoplov teži od zraka koji stvara uzgon i porivnu silu preko jednog ili više vodoravnih nosećih rotora, od kojih svaki ima dva ili više krakova (lopatica).

Novi!!: Hladni rat i Helikopter · Vidi više »

Henry Kissinger

Henry Kissinger Henry Alfred Kissinger, rođen kao Heinz Alfred Kissinger (Fürth, 27. svibnja 1923. – Kent, Connecticut, 29. studenoga 2023.), bio je američki diplomat i političar njemačkog porijekla.

Novi!!: Hladni rat i Henry Kissinger · Vidi više »

Hirošima

Hirošima (広島市, Hiroshima-shi) je najveći grad pokrajine Chugoku i sjedište prefekture Hirošima na zapadu Honshua, najvećeg japanskog otoka.

Novi!!: Hladni rat i Hirošima · Vidi više »

Ho Ši Min

Ho Ši Min (vijetnamski: Hồ Chí Minh; Kim Lien, 19. svibnja 1890. – Hanoi, 2. rujna 1969.) bio je vijetnamski revolucionar i državnik.

Novi!!: Hladni rat i Ho Ši Min · Vidi više »

Ho Ši Min (grad)

Grad iz zraka Službenog naziva Ho Chi Minh, a poznat i kao Saigon, najveći je grad Vijetnama.

Novi!!: Hladni rat i Ho Ši Min (grad) · Vidi više »

Hosni Mubarak

Muhammad Hosni Said Mubarak (arapski محمد حسنى سيد مبارك, Kafr-El Meselha, 4. svibnja 1928. – 25. veljače 2020.), znan kao Hosni Mubarak (حسنى مبارك), bio je egipatski političar i vojskovođa koji je od 14. lipnja 1981. do 11. veljače 2011. obnašao dužnost predsjednika Egipta.

Novi!!: Hladni rat i Hosni Mubarak · Vidi više »

Imre Nagy

Imre Nagy (Kaposvár, 7. lipnja 1896. – Budimpešta, 16. lipnja 1958.), mađarski političar.

Novi!!: Hladni rat i Imre Nagy · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Hladni rat i Indija · Vidi više »

Indokina

Indokina 1886. Indokina, odnosno Indokineski poluotok, je dio Indija u Jugoistočnoj Aziji a obuhvaća njene dijelove koji od azijskog kopna ulaze u Južno kinesko more.

Novi!!: Hladni rat i Indokina · Vidi više »

Infarkt miokarda

arterije ('''LCA''' - lijeva koronalna arterija, '''RCA''' - desna koronarna arterija). Infarkt miokarda ili srčani udar (lat. infarctus myocardii) posljedica je potpunog prekida dotoka krvi koronarnoj arteriji ili njezinim granama.

Novi!!: Hladni rat i Infarkt miokarda · Vidi više »

Informbiro

Informbiro franc.

Novi!!: Hladni rat i Informbiro · Vidi više »

Invazija u Zaljevu svinja

Zaljev svinja markiran kao "Bay of Pigs". Invazija u Zaljevu svinja bio je neuspjeli pokušaj Kubanaca u egzilu koje je trenirala CIA, okupiratiu Kubu kroz iskrcavanje u Zaljevu svinja s ciljem zbacivanja vlade Fidela Castra 1961. godine.

Novi!!: Hladni rat i Invazija u Zaljevu svinja · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Hladni rat i Irak · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Hladni rat i Iran · Vidi više »

Iranska kriza 1946.

Iranska kriza 1946. godine izbila je sovjetskim kršenjem ugovora o savezu odbijanjem da se povuku iz sjeverozapadnog Irana nakon svršetka Drugog svjetskog rata odnosno pokušajem uspostave dvaju marionetskih režima, kurdske Republike Mahabad i azerske Narodne Republike Azerbajdžan.

Novi!!: Hladni rat i Iranska kriza 1946. · Vidi više »

Iranska revolucija

Iranska revolucija (perz. انقلاب اسلامی, poznata i kao Islamska revolucija u Iranu) odnosi se na nagle i nasilne političke promjene u Iranu između 1977. i 1979. godine koji su preobrazile zemlju iz prozapadne monarhije pod vodstvom M. Reze Pahlavija u Islamsku republiku čiji je vrhovni autoritet postao Imam Homeini, odnosno institucija Vrhovnog vođe Irana.

Novi!!: Hladni rat i Iranska revolucija · Vidi više »

Iranski Azerbajdžan

Približna područja iranske geografske regije '''Azerbajdžan''' Iranski Azerbajdžan (perz.: آذربايجان, Āzarbāijān‎; azer.: آذربایجان, Azərbaycan) kao regija Irana odnosi se na sjeverozapadna područja zemlje u kojima je većinom naseljeno azersko stanovništvo.

Novi!!: Hladni rat i Iranski Azerbajdžan · Vidi više »

Iransko-irački rat

* Iransko-irački rat bio je rat koji se vodio između Iraka i Irana tijekom većeg dijela osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, od 1980.

Novi!!: Hladni rat i Iransko-irački rat · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Hladni rat i Island · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Hladni rat i Istočna Europa · Vidi više »

Istočnonjemački ustanak 1953.

Istočnonjemački ustanak 1953.

Novi!!: Hladni rat i Istočnonjemački ustanak 1953. · Vidi više »

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Novi!!: Hladni rat i Istok · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Hladni rat i Italija · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Hladni rat i Izrael · Vidi više »

Jacobo Arbenz Guzmán

Jacobo Arbenz Guzmán (Quetzaltenango, 14. rujna 1913. – Mexico City, 27. siječnja 1971.), gvatemalski političar i predsjednik.

Novi!!: Hladni rat i Jacobo Arbenz Guzmán · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Hladni rat i Japan · Vidi više »

János Kádár

János Kádár (Rijeka, 26. svibnja 1912. – 6. srpnja 1989.), mađarski komunistički političar, aktivan tijekom revolucije 1956. godine i čelnik Mađarske od 1956. do 1988. godine.

Novi!!: Hladni rat i János Kádár · Vidi više »

Jednostranački sustav

Države u kojima je ustavom uspostavljena vlast jedne stranke su obojane smeđim (''kliknite na sliku za objašnjenje boja'') Jednostranački sustav (također i jednostranački režim) je vrsta stranačkog sustava u kojem samo jedna stranka sudjeluje u vlasti, a drugima su zabranjene ili im nije dozvoljeno sudjelovanje za izborima.

Novi!!: Hladni rat i Jednostranački sustav · Vidi više »

Jimmy Carter

James Earl "Jimmy" Carter, jr. (Plains, 1. listopada 1924.) je 39.

Novi!!: Hladni rat i Jimmy Carter · Vidi više »

Joaquim Chissano

Joaquim Chissano Joaquim Alberto Chissano (22. listopada 1939.), afrički političar, drugi predsjednik države Mozambik.

Novi!!: Hladni rat i Joaquim Chissano · Vidi više »

John F. Kennedy

John Fitzgerald Kennedy (Brookline, 29. svibnja 1917. – Dallas, 22. studenog 1963.), američki političar i 35.

Novi!!: Hladni rat i John F. Kennedy · Vidi više »

Jomkipurski rat

Jomkipurski rat ili Listopadski rat (arap. حرب أكتوبر ili حرب تشرين; heb. מלחמת יום הכיפורים ili מלחמת יום כיפור) bio je rat u kojem je sudjelovala koalicija arapskih država predvođena Egiptom i Sirijom protiv Izraela od 6.

Novi!!: Hladni rat i Jomkipurski rat · Vidi više »

Joseph McCarthy

Joseph McCarthy (Grand Chute, Wisconsin, 14. studenog 1909. – Washington, DC, 2. svibnja 1957.), američki političar Kao republikanski senator od 1950. vodio je žestoku protukomunističku kampanju pod izgovorom da su najveći američki državnici i intelektualci pod utjecajem komunista i njihovih agenata.

Novi!!: Hladni rat i Joseph McCarthy · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Hladni rat i Josif Staljin · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.

Novi!!: Hladni rat i Josip Broz Tito · Vidi više »

Južna Afrika

Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.

Novi!!: Hladni rat i Južna Afrika · Vidi više »

Južna Koreja

Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.

Novi!!: Hladni rat i Južna Koreja · Vidi više »

Julius Nyerere

Julius Kambarage Nyerere (Butiama, 13. travnja 1922. – London, 14. listopada 1999.), tanzanijski političar i državnik.

Novi!!: Hladni rat i Julius Nyerere · Vidi više »

Jurij Andropov

Jurij Vladimirovič Andropov (rus. Ю́рий Влади́мирович Андро́пов, Nagutskoj, 15. lipnja 1914. – Moskva, 9. veljače 1984.) je bio sovjetski političar koji je služio kao generalni sekretar KP SSSR i vođa SSSR-a od 12. studenog 1982. do 9. veljače 1984. godine.

Novi!!: Hladni rat i Jurij Andropov · Vidi više »

Jurij Gagarin

Jurij Aleksejevič Gagarin (rus. Юрий Алексеевич Гагарин, Klušino kraj Gžatska, 9. ožujka 1934. – Novosjolovo kraj Moskve, 27. ožujka 1968.), sovjetski astronaut i vojni pilot, ujedno prvi čovjek koji je otputovao u svemir 12. travnja 1961. godine u svemirskoj letjelici Vostok 1.

Novi!!: Hladni rat i Jurij Gagarin · Vidi više »

Kambodža

Stupa u Phnom Penhu Kraljevina Kambodža je država u jugoistočnoj Aziji. Na jugozapadu izlazi na Tajlandski zaljev, dio Južnog kineskog mora i Tihog oceana. Graniči na zapadu i sjeveru s Tajlandom, na sjeveru s Laosom te na istoku i jugu s Vijetnamom. Zastava Kambodže je jedina zastava na svijetu na kojoj se nalazi građevina (Angkor Wat).

Novi!!: Hladni rat i Kambodža · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Hladni rat i Kanada · Vidi više »

Kapitalizam

Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.

Novi!!: Hladni rat i Kapitalizam · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Hladni rat i Kina · Vidi više »

Kineska kulturna revolucija

Mučenje starca u Tibetu za vrijeme Kulturne revolucije Velika proleterska kulturna revolucija ili Kulturna revolucija (kinesko pismo: 无产阶级文化大革命/ 無產階級文化大革命; pinyin: Wúchǎn Jiējí Wénhuà Dà Gémìng) je bio masovni nasilni pokret koji je uzrokovao društveni, politički i gospodarski kaos u Narodnoj Republici Kini.

Novi!!: Hladni rat i Kineska kulturna revolucija · Vidi više »

Kineski građanski rat

Kineski građanski rat je oružani sukob koji se, s dužim prekidom, vodio u Kini od 1927. do 1950., između vlade Republike Kine na čelu s nacionalističkom strankom Kuomintang i pobunjenika na čelu s Komunističkom partijom Kine.

Novi!!: Hladni rat i Kineski građanski rat · Vidi više »

Kolovoški puč

Kolovoški puč (rus. Августовский путч) bio je neuspjeli pokušaj državnog udara od 19.

Novi!!: Hladni rat i Kolovoški puč · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Hladni rat i Komunizam · Vidi više »

Konferencija u Bandungu

Gedung Merdeka, zgrada, gdje je 1955. održana Bandunška konferencija Konferencija u Bandungu je bila regionalna konferencija koja je završila potpisivanjem završnoga akta 24. travnja 1955. godine.

Novi!!: Hladni rat i Konferencija u Bandungu · Vidi više »

Konferencija u Jalti

Winston Churchill, Franklin D. Roosevelt i Josif Staljin u Jalti 1945. godine Film s Konferencije u Jalti Dana 4. veljače 1945. godine u Jalti na Krimu (današnja Ukrajina), sastali su se najviši predstavnici SAD-a, Sovjetskog saveza i Velike Britanije.

Novi!!: Hladni rat i Konferencija u Jalti · Vidi više »

Kongres Sjedinjenih Američkih Država

Kapitol u Washingtonu Grb Kongresa SAD-a Kongres Sjedinjenih Američkih Država (eng. United States Congress) zakonodavno je tijelo federalne vlasti Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Hladni rat i Kongres Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Konstantin Černjenko

Konstantin Ustinovič Černjenko (rus. Константи́н Усти́нович Черне́нко, 24. rujna 1911. – 10. ožujka 1985.) je bio ruski političar, vođa SSSR-a i glavni tajnik KP SSSR od 13. veljače 1984. do 10. ožujka 1985. godine, to jest do smrti 13 mjeseci nakon izbora.

Novi!!: Hladni rat i Konstantin Černjenko · Vidi više »

Kontraši

Kontraši 1987. godine Kontraši (špa. Contras) su pripadnici pobunjeničkih skupina koji su bili aktivni u Nikaragvi od 1979. do ranih 1990-ih.

Novi!!: Hladni rat i Kontraši · Vidi više »

Korejski rat

U lipnju 1950. godine Sjeverna Koreja pokreće iznenadni rat protiv Južne Koreje.

Novi!!: Hladni rat i Korejski rat · Vidi više »

Kremlj

Kremlj (ruski: кремль) je ruska riječ za dvorac, tvrđu, kaštil, kaštel, citadelu i odnosi se na mnoštvo utvrđenih središnjih građevinskih objekata u povijestnim ruskim gradovima.

Novi!!: Hladni rat i Kremlj · Vidi više »

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Novi!!: Hladni rat i Krim · Vidi više »

Kuba

Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.

Novi!!: Hladni rat i Kuba · Vidi više »

Kubanska kriza

Kubanska raketna kriza (engleski: Cuban Missile Crisis), Karipska kriza (naziv koji se koristi na ruskom govornom području rus: Карибский кризис), ili Listopadska kriza (Crisis de Octubre), kako ga zovu na Kubi - bio je jedan od najkritičnijih događaja hladnog rata, te vrlo ozbiljna konfrontacija između SAD-a i SSSR-a u jesen 1962. godine.

Novi!!: Hladni rat i Kubanska kriza · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Hladni rat i Kultura · Vidi više »

Kuomintang

Zastava Kuomintanga Kuomintang ili prevedeno Kineska nacionalistička partija (skraćeno KMT) naziv je političke stranke Republike Kine odnosno Tajvana.

Novi!!: Hladni rat i Kuomintang · Vidi više »

Kurdi

Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Hladni rat i Kurdi · Vidi više »

Kwame Nkrumah

Kwame Nkrumah (Nkroful, Zlatna obala, 21. rujna 1909. – Bukurešt, 27. travnja 1972.), jedan od najvećih pan-afrikanista 20.

Novi!!: Hladni rat i Kwame Nkrumah · Vidi više »

Lajka

Pas Lajka je jedno od prvih živih bića u svemiru i prva životinja u orbiti oko Zemlje koju je 3. studenog 1957. godine SSSR lansirao u letjelici Sputnjik 2.

Novi!!: Hladni rat i Lajka · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Hladni rat i Latvija · Vidi više »

Lech Wałęsa

Lech Wałęsa (Popowo, 29. rujna 1943.), poljski političar i državnik.

Novi!!: Hladni rat i Lech Wałęsa · Vidi više »

Leonid Brežnjev

Leonid Brežnjev (19. prosinca 1906./1. siječnja 1907. – 10. studenog 1982.) je bio Generalni sekretar komunističke partije Sovjetskog Saveza (vođa SSSR-a) od 1964. godine.

Novi!!: Hladni rat i Leonid Brežnjev · Vidi više »

Let 007 Korean Airlinesa

Korean Air Lines, let 007 (KAL 007) bio je južokorejski putnički zrakoplov kojeg je greškom oborilo sovjetsko ratno zrakoplovstvo, 1.

Novi!!: Hladni rat i Let 007 Korean Airlinesa · Vidi više »

Libanonski građanski rat

Libanonski građanski rat (arap. الحرب الأهلية اللبنانية, Al-Ḥarb al-Ahliyyah al-Libnāniyyah) bio je višestrani oružani sukob koji se odvijao od 1975. do 1990. U sukobu je poginulo procijenjenih 150.000 žrtava te je doveo do egzodusa gotovo 1.000.000 ljudi iz Libanona.

Novi!!: Hladni rat i Libanonski građanski rat · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Hladni rat i Litva · Vidi više »

Los Angeles

Los Angeles (engleski izgovor IPA: /lɒs ˈændʒələs/ los-AN-jə-ləs; španjolski izgovor), poznat i pod skraćenicom L.A., grad je smješten uz obalu Tihog oceana na jugu američke savezne države Kalifornije.

Novi!!: Hladni rat i Los Angeles · Vidi više »

Luksemburg

Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: Hladni rat i Luksemburg · Vidi više »

Lyndon B. Johnson

Lyndon Baines Johnson (Stonewall, Teksas, 27. kolovoza 1908. – Johnson City, Teksas, 22. siječnja 1973.), američki političar. Predsjednikom je postao nakon umorstva J. F. Kennedya 1963. godine. Za njegove administracije došlo je eskalacije američke agresije u Vijetnamu, što je izazvalo oštru kritiku njegove politike. Pod pritiskom javnog mnijenja, kako svjetskog tako i američkog, morao je pristati da se u proljeće 1968. godine u Parizu povedu pregovori s vladom Sjevernog Vijetnama o postizanju mira. Objavio je "Memoare".

Novi!!: Hladni rat i Lyndon B. Johnson · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Hladni rat i Mađarska · Vidi više »

Mađarska revolucija 1956.

Zastave s izrezanim socijalističkim simbolima spontano su preplavile Budimpeštu i postale simbol ustanka Ustanička zastava danas ispred mađarskog parlamenta. Dvorcu Mačkamama u Osijeku. Mađarska revolucija 1956.

Novi!!: Hladni rat i Mađarska revolucija 1956. · Vidi više »

Makartizam

Makartizam (en. McCarthyism) je izraz koji u najširem smislu označava neopravdano optuživanje nekog pojedinca, organizacije ili društvene grupe za subverziju i/li ekstremizam.

Novi!!: Hladni rat i Makartizam · Vidi više »

Malta

Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.

Novi!!: Hladni rat i Malta · Vidi više »

Mao Ce-tung

Mao Ce-tung (tradicionalni kineski: 毛澤東, pojednostavljeni kineski: 毛泽东, pīnyīn: Máo Zédōng; Shaoshan, Hunan, 26. prosinca 1893. – Peking, 9. rujna 1976.) kineski je političar, vojskovođa, revolucionarni vođa i državnik koji se smatra najvažnijom ličnošću u modernoj kineskoj povijesti i jednom od najvećih ličnosti 20. stoljeća. Tijekom njegove vladavine, ubijeni su deseci milijuna ljudi tijekom političkih progona diktatorske vlasti te od posljedica i zabluda ekonomske politike.

Novi!!: Hladni rat i Mao Ce-tung · Vidi više »

Margaret Thatcher

Margaret Hilda Thatcher, barunica Thatcher (Grantham, 13. listopada 1925. – 8. travnja 2013.) bila je britanska političarka i prva žena na položaju premijera Ujedinjenog Kraljevstva, poznata kao Čelična lady ili Željezna lady (eng. Iron Lady).

Novi!!: Hladni rat i Margaret Thatcher · Vidi više »

Marshallov plan

Mapa hladnoratovske Europe i Bliskog istoka koja prikazuje države koje su dobile pomoć od Marshallovog plana. Crveni stupci prikazuju aproksimativnu količinu pomoći po državi. Marshallov plan, službeno nazvan Plan europske obnove, je bio službeni plan SAD-a o obnovi poslijeratne Europe i suzbijanju utjecaja komunizma nakon Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Hladni rat i Marshallov plan · Vidi više »

Menahem Begin

Menahem Wolfovich Begin (hebrejski מנחם בגין, Brest-Litovsk, 16. kolovoza 1913. – Tel Aviv, 9. ožujka 1992.) je bio vođa Irguna, političar i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1978. godine.

Novi!!: Hladni rat i Menahem Begin · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Hladni rat i Metar · Vidi više »

Mihail Gorbačov

Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.

Novi!!: Hladni rat i Mihail Gorbačov · Vidi više »

Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država

Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država (amer. engl. United States Department of State) jest ministarstvo vanjskih poslova zaduženo za međunarodne odnose SAD-a s ostalim državama svijeta.

Novi!!: Hladni rat i Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Mir u Brest-Litovsku

Granice podijeljene u Brest-Litovsku Mir u Brest- Litovsku, poznatiji kao Brestlitovski mir jest sporazum kojeg je 3. ožujka 1918. u gradu Brest-Litovsk (današnji Brest u Bjelorusiji) sklopila boljševička vlada Rusije s predstavnicima Središnjih sila.

Novi!!: Hladni rat i Mir u Brest-Litovsku · Vidi više »

Missouri

Missouri (Ime dolazi po plemenu Missouri čije ime u prijevodu znači narod veliko kanua, savezna država u središnjem dijelu SAD. Površina 180 516 km², broj stanovnika 4.920.000 (15% Crnci). Glavni grad Jefferson City, a najveći Kansas City (broj stanovnika oko 450.000, a s predgrađima oko 2,3 milijuna). Industrijsko-poljoprivredna država. Glavne industrijske grane: Elektrotehnička, kemijska, kožna, prehrambena, tekstilna, drvna industrija. Također su razvijena proizvodnja prometnih sredstava, strojeva, celuloze, papira i dr. Rudno blago: Olovo, cink, željezo, kameni ugljen i dr. Sjeverno od rijeke Missouri: Plodne ravnice, prerije. Na jugu reljef brdovit. Klima kontinentalna. Glavni poljoprivredni artikli: Soja, kukuruz, pšenica, pamuk, i dr. Stočarstvo veoma razvijeno: goveda 5,4 mil., svinje 4,6 mil., ovce i dr. Razvijen turizam. Savezna država od 1821.

Novi!!: Hladni rat i Missouri · Vidi više »

Mobutu Sese Seko

Mobutu Sese Seko Kuku Ngbendu Wa Za Banga, znan kao Mobutu ili Mobutu Sese Seko (14. listopada 1930. – 7. rujna 1997.), bio je okrutni i autoritarni "predsjednik" Zaira (danas Demokratska Republika Kongo). Svoju diktaturu kao predsjednik provodio je 32 godine (1965. – 1997.). Rođen je kao Joseph Desire- Mobutu, pripadnik etničke grupe Ngbandi (zbog toga ono Ngbendu). Otac mu je bio kuhar koji je radio za jednog belgijskog kolonijalista, ali umro je kad je Joseph imao samo 8 godina. Majka mu je bila hotelska sobarica, i poslala ga je u razne internate. No, tamo mu se nije svidjela stroga disciplina koju su provodili katolički svećenici. Uhvativši ga jednom s curom na brodu, poslali su ga na sedam godina u vojsku. U snagama Belgijskog Konga, došao je do čina narednika. U vojsci je našao i svoju očinsku figuru. Nakon toga, s 26 godina okreće se pozivu novinarstva. Tako se upoznao s Patriceom Lumumbom, čovjekom koji će voditi zemlju do neovisnosti. Svoju 1. ženu, Marie Antoinettu, oženio je kad je njoj bilo samo 14 godina. No, nije se crkveno vjenčao, a od naredničke plaće kupio je za vjenčanje samo karton piva, jer ništa drugo nije mogao priuštiti. Nakon nezavisnosti, Mobutu je jedno vrijeme mirovao, a onda je prigrabio vlast izvevši vojni udar. Proglasio se predsjednikom na pet godina. Kao predsjednik, Sese Seko je želio diktatorske ovlasti, te se odrekao Lumumbe. Patricea je predao Moisesu Chombeu, njegovom zakletom neprijatelju. Na vlast se popeo s činom general pukovnika, a kasnije se promaknuo u čin feldmaršala, no nije uspio sebe postaviti kao doživotnog predsjednika. Vladavinu su mu obilježila represija, mučenja, kleptokracija i nepotizam. Formalno je bio pristaša pokreta nesvrstanih, iako je politiku mijenjao kako mu je odgovaralo. Bio je u dobrim odnosima s Marokom, a u lošim s Libijom i Zambijom. Vladao je zemljom s preko 200 raznih plemena. Kada je prestao ubijati političke protivnike, počeo ih je potkupljivati i obmanjivati. Nisu mu bila strana ni korupcija ni mito. Organizirao je javna pogubljenja (najpoznatiji primjer je Pierre Mulele, ali je u njegovim čistkama pogubljeno mnogo uglednih dužnosnika, čak četvoricu je pogubio pred 50.000 gledatelja). Neki i danas žale za tim vremenima. Naredio je da se prestane nositi zapadnjačka odjeća, nego tunika za muškarce, koji su naposljetku nosili samo njegovi pristaše. Narod se trebao odreći kršćanskih imena, i uzeti afrička. Svećenici koji bi krstili zairsku djecu dobili bi 5 godina zatvora. Počeo je provoditi politiku Zairizacije, a protjerao je i veliku većinu stranih ulagača, no kasnije ih je morao vratiti. Kao i svi diktatori, bio je okrutan. Međusobno je uspio posvađati čak 14 afričkih država. Na svakoj novčanici pojavljivao se njegov lik. Osim toga, večernje vijesti na televiziji su počinjale s njegovim likom koji se spušta kroz lagane oblake. Stvorio je svojevrsni kult ličnosti. Srušen je s vlasti nakon nereagiranja na genocid u Ruandi i davanja otvorene potpore ekstremistima iz plemena Hutu. To je bila kap koja je prelila čašu. Snage iz Ugande, Ruande, Burundija, Tutsiji (istok Zaira) i domaća gerila pod vodstvom lokalnog vojskovođe Laurenta-Désiré Kabile zaposjela je Kinshasu 16. svibnja 1997. On nije mogao braniti grad niti zapovijedati vojskom, jer ga je rak jako oslabio. Sese Seko je pobjegao u Togo, gdje je jedno vrijeme živio u izbjeglištvu, a onda je otišao u Maroko, gdje je umro od raka prostate, s kojim se borio još od 1962. godine. Na njegovom sprovodu skupilo se najviše 10 ljudi. Njegovu vladavinu uspoređuju s onom zimbabveskog diktatora Roberta Mugabea. Ženio se dva puta i imao 17-ero djece. Prva žena umrla mu je u 36. godini od srčanog zastoja. Drugi brak ozakonio je i u crkvi, time donekle demokratiziravši svoj okrutni režim. Sprijateljio se s nekoliko američkih predsjednika, a to su Richard Nixon, Jimmy Carter, Ronald Reagan, i George H.W. Bush. Svom narodu ukrao je oko 5 miljardi dolara, a imao je i kolekciju automobila Mercedes-Benz, no nije ga bila briga što mu narod gladuje, a ceste su loše. Njegovo dugo ime znači da je on „Svemoćni ratnik koji će zbog svoje izdržljivosti i nepokolebljive volje za pobjedom ići od osvajanja do osvajanja, ostavljajući za sobom oganj.„ Kategorija:Političari iz Demokratske Republike Kongo Kategorija:Predsjednici Kategorija:Pučisti.

Novi!!: Hladni rat i Mobutu Sese Seko · Vidi više »

Mohammed Reza Pahlavi

Mohammed Reza Pahlavi (perzijski: محمد رضا پهلوی‎; Teheran, 26. listopada 1919. – Kairo, 27. srpnja 1980.), posljednji iranski šah.

Novi!!: Hladni rat i Mohammed Reza Pahlavi · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Hladni rat i Moldavija · Vidi više »

Montréal

Montréal (francuski izgovor:, engleski: Montreal, engleski izgovor) je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad pokrajine Québec.

Novi!!: Hladni rat i Montréal · Vidi više »

Morgenthauov plan

Morgenthauov plan iz kolovoza 1944.

Novi!!: Hladni rat i Morgenthauov plan · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Hladni rat i Moskva · Vidi više »

Mozambički nacionalni otpor

Zastava Mozambički nacionalni otpor (RENAMO; port.: Resistência Nacional Moçambicana) je vojna organizacija i politički pokret u Mozambiku.

Novi!!: Hladni rat i Mozambički nacionalni otpor · Vidi više »

Mozambik

Mozambik je država na istočno-jugoistočnoj obali Afrike.

Novi!!: Hladni rat i Mozambik · Vidi više »

MPLA

*Narodni pokret za oslobođenje Angole (Movimento Popular de Libertação de Angola).

Novi!!: Hladni rat i MPLA · Vidi više »

Muammar al-Gaddafi

Muammar al-Gaddafi (Sirt, 7. lipnja 1942. – blizina Sirta, 20. listopada 2011.), bio je libijski političar, državnik, vojni vođa i de facto Libijski čelnik.

Novi!!: Hladni rat i Muammar al-Gaddafi · Vidi više »

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Novi!!: Hladni rat i Nacionalizam · Vidi više »

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Novi!!: Hladni rat i Nafta · Vidi više »

Nagasaki

Nagasaki Nagasaki (長崎市) je grad u Japanu.

Novi!!: Hladni rat i Nagasaki · Vidi više »

Napetost

Napetost ili stres (iz engleskog stress.

Novi!!: Hladni rat i Napetost · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Hladni rat i NATO · Vidi više »

Neprijateljstvo

Neprijateljstvo je izraz koji označava negativan odnos između dva ili više pojedinaca ili skupina.

Novi!!: Hladni rat i Neprijateljstvo · Vidi više »

Nicolae Ceaușescu

Nicolae Ceauşescu (Scorniceşti, 26. siječnja 1918. – Târgovişte, 25. prosinca 1989.), predsjednik Rumunjske, komunistički vođa zemlje od 1965. do njegovog uklanjanja i pogubljenja 1989. godine.

Novi!!: Hladni rat i Nicolae Ceaușescu · Vidi više »

Nikaragvanska revolucija

Zastava FSLN Nikaragvanska revolucija ili Sandinistička revolucija (špa. Revolución Nicaragüense ili Revolución Popular Sandinista) je proces koji je započeo 1978. godine u Nikaragvi, na čelu sa Sandinističkom frontom nacionalnog oslobođenja.

Novi!!: Hladni rat i Nikaragvanska revolucija · Vidi više »

Nikita Hruščov

Nikita Sergejevič Hruščov (rus. Ники́та Серге́евич Хрущёв, Kalinovka, 17. travnja 1894. – Moskva, 11. rujna 1971.), sovjetski političar, predsjednik SSSR-a. Nakon Staljinove smrti bio je predsjednik partije, a naslijedio je Malenkova na mjestu predsjednika SSSR-a. Nikita Sergejevič Hruščov bio je sovjetski komunistički vođa, generalni tajnik sovjetske komunističke stranke u razdoblju od 1953. do 1964. godine i premijer SSSR-a u razdoblju od 1958. do 1964.

Novi!!: Hladni rat i Nikita Hruščov · Vidi više »

Nixonov posjet Kini 1972.

Richard Nixon i Zhou Enlai drže govor Nixonov posjet Kini 1972. je prvi potez u formalnoj normalizaciji odnosa između SAD-a i Narodne Republike Kine.

Novi!!: Hladni rat i Nixonov posjet Kini 1972. · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Hladni rat i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Hladni rat i Njemačka · Vidi više »

Njemačka Demokratska Republika

Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.

Novi!!: Hladni rat i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »

Nobelova nagrada za mir

Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.

Novi!!: Hladni rat i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »

Norodom Sihanouk

Preah Bat Samdech Preah Norodom Sihanouk Varman, poznatiji kao Norodom Sihanouk (Phnom Penh, 31. listopada 1922. – Peking, 15. listopada 2012.), bio je kralj Kambodže, prvi put od 24. travnja 1941. do 3. ožujka 1955. godine, a drugi put od 24. rujna 1993. do svoje abdikacije 7. listopada 2004. godine, a do smrti ostao je Kralj-otac Kambodže te je time zadržao mnoga prava koja je imao kao prijašnji konstitucionalni kralj.

Novi!!: Hladni rat i Norodom Sihanouk · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Hladni rat i Norveška · Vidi više »

Novi Zeland

Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.

Novi!!: Hladni rat i Novi Zeland · Vidi više »

Nuklearno oružje

hipocentra. Nuklearno oružje je oružje čija razorna snaga potječe od nuklearnih reakcija, bilo od nuklearne fisije ili od mnogo jače fuzije.

Novi!!: Hladni rat i Nuklearno oružje · Vidi više »

Okupacija Japana

Američki vojnici tijekom okupacije Okupacija Japana bila je okupacija koju su napravili Saveznici (ponajprije Sjedinjene Američke Države) Japanu nakon Drugoga svjetskoga rata s ciljem zaustavljanja imperijalističke ideje Japana te kako bi stvorili protutežu komunističkih zemalja (Sovjetskom Savezu i Kini) na zapadnom Pacifiku.

Novi!!: Hladni rat i Okupacija Japana · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Novi!!: Hladni rat i Olimpijske igre · Vidi više »

OPEC

Sjedište OPEC-a u Beču Logo OPEC-a Organizacija zemalja izvoznica nafte (eng. Organization of the Petroleum Exporting Countries (OPEC)) je međunarodna organizacija koju tvore Alžir, Angola, Ekvador, Ekvatorska Gvineja, Gabon, Indonezija, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela.

Novi!!: Hladni rat i OPEC · Vidi više »

Operacija PBSUCCESS

Operacija PBSUCCESS bila je prikrivena operacija američke Središnje obavještajne agencije u Gvatemali iz lipnja 1954.

Novi!!: Hladni rat i Operacija PBSUCCESS · Vidi više »

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Hladni rat i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Vidi više »

Oružane snage Irana

Oružane snage Islamske Republike Irana sastoje se od regularne vojske Arteš (perzijski: ارتش جمهوری اسلامی ایران), Revolucionarne garde Pasdaran (perzijski: سپاه پاسداران انقلاب اسلامی), te policije (perzijski: نيروی انتظامی جمهوری اسلامی ایران).

Novi!!: Hladni rat i Oružane snage Irana · Vidi više »

Pad komunizma

Pad komunizma, Miroljubljive revolucije 1989 ili Slom komunizma izrazi su kojima se opisuje niz događaja koji su u jesen 1989. u Srednjoj i Istočnoj Europi doveli do ukidanja tamošnjih jednostranačkih komunističkih režima i njihove zamjene višestranačkim demokratskim sustavima.

Novi!!: Hladni rat i Pad komunizma · Vidi više »

Pakt Ribbentrop-Molotov

Vjačeslav Molotov potpisuje pakt Ribbentrop-Molotov 1939. Iza njega su drugi potpisnik Joachim von Ribbentrop, Josif Staljin i Boris Šarpošnjikov. Tajni protokol Pakt Ribbentrop-Molotov (njem.: Hitler-Stalin-Pakt) ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je bio značajan sporazum o vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza.

Novi!!: Hladni rat i Pakt Ribbentrop-Molotov · Vidi više »

Perestrojka

SSSR poštanska marka iz 1988. Perestrojka (ruski: перестройка, ponovna izgradnja) je program reforme sovjetskog gospodarstva i politike kojega je lansirao Mihail Gorbačov 1987. godine.

Novi!!: Hladni rat i Perestrojka · Vidi više »

Phnom Penh

Kraljevska palača u Phnom Penhu Phnom Penh je glavni grad države Kambodže.

Novi!!: Hladni rat i Phnom Penh · Vidi više »

Plava

Plava boja Plava boja.

Novi!!: Hladni rat i Plava · Vidi više »

Pobjeda

'''Konstantinov slavoluk''' najveći je rimski spomenik pobjedi. Pobjeda je uspjeh, povoljan ishod u ratu.

Novi!!: Hladni rat i Pobjeda · Vidi više »

Pokret nesvrstanih

#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.

Novi!!: Hladni rat i Pokret nesvrstanih · Vidi više »

Pol Pot

Pol Pot (provincija Kompong Thom, 19. svibnja 1928. – Anlong Veng, 15. travnja 1998.), kambodžanski političar i revolucionar koji je bio vođa komunističkog pokreta pod imenom Crveni Kmeri od 1963.

Novi!!: Hladni rat i Pol Pot · Vidi više »

Politika

Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Hladni rat i Politika · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Hladni rat i Poljska · Vidi više »

Ponovno ujedinjenje Njemačke

Ponovno ujedinjenje Njemačke Ponovno ujedinjenje Njemačke (njem. Deutsche Wiedervereinigung) označava postupak koji je pokrenut miroljubivom revolucijom 1989.

Novi!!: Hladni rat i Ponovno ujedinjenje Njemačke · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Hladni rat i Portugal · Vidi više »

Potsdamska konferencija

Na konferenciji koja je održana u Potsdamu (20 km jugoistočno od Berlina) 17.

Novi!!: Hladni rat i Potsdamska konferencija · Vidi više »

Praško proljeće

Stanovnici Praga pred sovjetskim tenkovima Praško proljeće (češki: Pražské jaro, slovački: Pražská jar) bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo 5. siječnja 1968., a trajalo do 21. kolovoza iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju.

Novi!!: Hladni rat i Praško proljeće · Vidi više »

Pravo vlasništva

Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.

Novi!!: Hladni rat i Pravo vlasništva · Vidi više »

Propaganda

Propagandni letak JNA s pozivom na predaju pri velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku u Dubrovniku Propagandni letak JNA s pozivom građanima na pružanje otpora Hrvatskoj vojsci Propaganda označava sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinaca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići.

Novi!!: Hladni rat i Propaganda · Vidi više »

Protukomunizam

Jedan od simbola antikomunizma Jedan od simbola antikomunizma, koji prikazuje, prema mišljenju antikomunista, "krvavu karakteristiku komunističke ideologije" Ujedinjenog Kraljevstva, na sastanku 1984. Protukomunizam ili antikomunizam je politički stav koji je s različitim intenzitetom usmjeren protiv socijalno-utopističke teorije, ideologije, političkim pokretima, skupinama kao i raznim političkim varijantama komunizma.

Novi!!: Hladni rat i Protukomunizam · Vidi više »

Prvi indokineski rat

Vijetnamski rat ili Prvi indokineski rat, 1946.

Novi!!: Hladni rat i Prvi indokineski rat · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Hladni rat i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Puč

Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.

Novi!!: Hladni rat i Puč · Vidi više »

Ragbi

Ragbi (izvorno rugby) se razvio u školi Rugby u Engleskoj.

Novi!!: Hladni rat i Ragbi · Vidi više »

Raspad Čehoslovačke

Raspad Čehoslovačke (češ. Zánik Československa, slov. Rozdelenie Česko-Slovenska) je proces koji se odigrao početkom 1990-ih koji je na kraju doveo do raspada Čehoslovačke na novogodišnju noć 1992.

Novi!!: Hladni rat i Raspad Čehoslovačke · Vidi više »

Raspad SSSR-a

Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.

Novi!!: Hladni rat i Raspad SSSR-a · Vidi više »

Raspjevana revolucija

Estonskoga festivala pjesme 1988. godine bili su početak Raspjevane revolucije, koja je po tim događajima i dobila svoje ime. Raspjevana revolucija (est.: laulev revolutsioon; let.: dziesmotā revolūcija; lit.: dainuojanti revoliucija) je uobičajeni naziv za događaje koji su doveli do obnove suvereniteta Estonije, Latvije i Litve, triju baltičkih država pod sovjetskom kontrolom, usred raspada Sovjetskoga Saveza.

Novi!!: Hladni rat i Raspjevana revolucija · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: Hladni rat i Rat · Vidi više »

Real-socijalizam

Realsocijalizam označava različite društvenopolitičke sustave iz prošlosti i sadašnjosti, koji su se eksplicitno pozivali na marksizam ili marksizam-lenjinizam.

Novi!!: Hladni rat i Real-socijalizam · Vidi više »

Režim

Režim (iz francuskog jezika régime, „vladavina“) opisuje obično diktatorski oblik vlasti ili pojedinih vlada i odnosi se na niz uvjeta, najčešće političke prirode.

Novi!!: Hladni rat i Režim · Vidi više »

Republika Kina

Republika Kina, poznata i kao Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji.

Novi!!: Hladni rat i Republika Kina · Vidi više »

Republikanizam

Republikanizam je politička ideologija koja propovijeda republiku kao društveno uređenje neke države, odnosno nužnost njenog uvođenja u državama koje su po svom uređenju monarhije.

Novi!!: Hladni rat i Republikanizam · Vidi više »

Republikanska stranka (SAD)

Republikanska stranka (Republican Party), poznata i kao Grand Old Party (Velika stara stranka), jedna je od dvije vodeće stranke Sjedinjenih Američkih Država, zajedno s Demokratskom strankom.

Novi!!: Hladni rat i Republikanska stranka (SAD) · Vidi više »

Revolucija

Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.

Novi!!: Hladni rat i Revolucija · Vidi više »

Richard Nixon

Richard Milhous Nixon (Yorba Linda, Kalifornija, 9. siječnja 1913. – New York, 22. travnja 1994.), bio je američki predsjednik. Bio je 36. (1953. – 1961.) dopredsjednik i 37. (1969. – 1974.) predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Poznat je kao jedini čovjek kojem je pošlo za rukom 2 puta biti izabran za dopredsjednika i 2 puta za predsjednika; bio je 5. predsjednik američke Republikanske stranke koji je obnašao dužnost 2 mandata. Najviše ga se ipak pamti po tome što je bio prvi i dosad jedini predsjednik SAD-a koji je odstupio s dužnosti. Njegova ostavka bila je posljedica afere "Watergate". Dopredsjednici.

Novi!!: Hladni rat i Richard Nixon · Vidi više »

Rimski opći mirovni sporazum

Rimski opći mirovni sporazum je mirovni sporazum između zaraćenih strana u građanskom ratu u Mozambiku, vladinog FRELIMA i pobunjeničkog RENAMA.

Novi!!: Hladni rat i Rimski opći mirovni sporazum · Vidi više »

Robert Mugabe

Robert Mugabe, KCB (Kutama, 21. veljače 1924. – Singapur, 6. rujna 2019.), bivši je zimbabveanski političar, premijer od 1980. do 1987. kada je postao 2. predsjednik Zimbabvea (1987. – 2017.) nasljedivši Canaana Bananu. U trenutku svrgavanja s vlasti, u dobi od 93 godine, bio je najstariji lider pojedine države na svijetu.

Novi!!: Hladni rat i Robert Mugabe · Vidi više »

Ronald Reagan

Ronald Wilson Reagan (Tampico, Illinois, 6. veljače 1911. – Bel Air, Kalifornija, 5. lipnja 2004.), američki političar, 40. predsjednik SAD (1981. – 1989.) i 33. guverner Kalifornije (1967. – 1975.) Prije ulaska u politiku Reagan je radio kao sportski komentator, filmski glumac i predsjednik američkog Ceha filmskih glumaca (Screen Actors Guild). Početkom šezdesetih godina prešao je iz Demokratske u Republikansku stranku i 1966. godine pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije s konzervativnim gospodarskim i socijalnim programom. Reagan je na predsjedničkim izborima 1980. godine uvjerljivo pobijedio demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera koji se borio za svoj drugi mandat, a njegova je pobjeda pomogla i drugim kandidatima Republikanske stranke, jer je uspjela povećati broj zastupnika u Senatu za 12, čime je nakon 28 godina povratila senatsku većinu (Demokrati su ostali u većini u Zastupničkom domu). U vrijeme stupanja na dužnost Reagan je imao 69 godina postavši time tada najstarijim izabranim američkim predsjednikom. Bio je prvi Republikanac kojemu je još od 1888. godine pošlo za rukom pobijediti demokratskog predsjednika u borbi za drugi mandat. Godine 1984. još je jednom uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima porazivši Carterovog potpredsjednika Waltera Mondalea i osvojivši većinu glasova u 49 od 50 američkih saveznih država i gotovo 60% svih glasova birača. Razdoblje njegova dva mandata u Bijeloj kući bilo je prekretnica za američke Republikance i cijeli konzervativni pokret. Među najznačajnije Reaganove poteze spadali su potpuni zaokret u gospodarskoj politici (Reaganomics, smanjenje dotada izuzetno visokih poreza, osobito za bogatije) te zaoštravanje hladnoratovskog sukoba sa Sovjetskim Savezom i drugim komunističkim režimima širom svijeta (u drugom je mandatu Reagan napustio politiku konfrontacije i uspostavio dotada nezabilježenu razinu dijaloga sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom). Šest godina nakon napuštanja Bijele kuće, u studenom 1994. godine, objavio je da boluje od Alzheimerove bolesti. Umro je 2004. godine u dobi od 93 godine.

Novi!!: Hladni rat i Ronald Reagan · Vidi više »

Ruholah Homeini

Ruholah Homeini (perz. موسوی خمینی, Homein, 22. rujna 1902. – Teheran, 3. lipnja 1989.), poznat još kao Ajatolah Homineini i Imam Homeini, iranski političar, ajatolah, osnivač Islamske Republike Iran i njen vrhovni vođa od 3. prosinca 1979. do svoje smrti.

Novi!!: Hladni rat i Ruholah Homeini · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Hladni rat i Rumunjska · Vidi više »

Rumunjska revolucija

Rumunjska revolucija 1989.

Novi!!: Hladni rat i Rumunjska revolucija · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Hladni rat i Rusija · Vidi više »

Ruska revolucija

Ruska revolucija, ponekad nazvana Ruska revolucija 1917, naziv je za period političkih previranja u Rusiji godine 1917. koje su započele zbacivanjem monarhije na čelu s carem Nikolom II., a završile zbacivanjem privremene vlade i uspostavljanjem boljševičkog režima koji će kasnije prerasti u Sovjetski Savez.

Novi!!: Hladni rat i Ruska revolucija · Vidi više »

Ruski građanski rat

Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.

Novi!!: Hladni rat i Ruski građanski rat · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Hladni rat i Rusko Carstvo · Vidi više »

Saddam Hussein

Sadam Husein (Tikrit, 28. travnja 1937. – Bagdad, 30. prosinca 2006.), irački predsjednik od 1979. do 2003. godine.

Novi!!: Hladni rat i Saddam Hussein · Vidi više »

Sahalin

Položaj Sahalina u Rusiji Sahalin je izduženi otok na Ruskom dalekom istoku u sjevernom Pacifiku.

Novi!!: Hladni rat i Sahalin · Vidi više »

Salvador Allende

Salvador Guillermo Allende Gossens (Valparaiso, 26. srpnja 1908. – Santiago, 11. rujna 1973.) je bio čileanski liječnik, političar i državnik.

Novi!!: Hladni rat i Salvador Allende · Vidi više »

Samora Moises Machel

Samora Moisés Machel (Chilambene, 29. rujna 1933. – Komatipoort, 19. listopada 1986.), mozabički političar i državnik.

Novi!!: Hladni rat i Samora Moises Machel · Vidi više »

Sandinistička fronta nacionalnog oslobođenja

Zastava Fronte. Sandinistička fronta nacionalnoga oslobođenja (španjolski Frente Sandinista de Liberación Nacional, pokrata: FSLN) je nikaragvanska socijalistička politička stranka.

Novi!!: Hladni rat i Sandinistička fronta nacionalnog oslobođenja · Vidi više »

Saudijska Arabija

Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija, država je na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom; na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom. Saudijska Arabija je apsolutna monarhija u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene. Vjerske manjine (prije svega Šijiti), žene i strani radnici trpe ozbiljnu diskriminaciju. Poduzetničke slobode su na višem nivou. Gospodarstvo zemlje je bitno označeno vrlo visokim prihodima od izvoza nafte, pri čemu je energetski sektor - naftno gospodarstvo sudjeluje s 42% u bruto nacionalnom bruto proizvodu, te približno 90% u izvozu prihodima državnog budžeta - pod kontrolom države. Potiče se diverzifikacija privrede, uključivo razvoj privatnog sektora u perspektivnim djelatnostima poput turizma, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U zemlji radi približno 6 milijuna stranih radnika (2022.), što čini oko polovinu ukupne radne snage; država nastoji ohrabriti zapošljavanje saudijskih državljana umjesto dodatnog angažiranja stranaca.

Novi!!: Hladni rat i Saudijska Arabija · Vidi više »

Saveznička okupacija Njemačke

Saveznička okupacijska uprava u Njemačkoj bila je uprava država pobjednica u Drugom svjetskom ratu nad njemačkim teritorijem od poraza Nacističke Njemačke 1945. do osnivanja Istočne i Zapadne Njemačke 1949. godine.

Novi!!: Hladni rat i Saveznička okupacija Njemačke · Vidi više »

Saveznici

Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.

Novi!!: Hladni rat i Saveznici · Vidi više »

Securitate

Securitate (rum. Departamentul Securităţii Statului, hrv. Državna siguronosna služba), bila je obavještajna služba Narodne Republike Rumunjske.U odnosu na broj stanovnika bila je najbrojnija tajna policija Istočnoga bloka.

Novi!!: Hladni rat i Securitate · Vidi više »

Sinatrina doktrina

Varšavskog pakta na koje se odnosila „Sinatrina doktrina”. Sinatrina doktrina je naziv kojim se sovjetska vlada Mihaila Gorbačova koristila kako bi šaljivo opsiala svoju politiku prema susjednim državama Varšavskog pakta prema kojoj je tvrdila kako je narodima Pakta dopustila slobodno odlučivanje o unutarnjim pitanjima.

Novi!!: Hladni rat i Sinatrina doktrina · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Hladni rat i Sirija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Hladni rat i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Koreja

Sjeverna Koreja, službeno Demokratska Narodna Republika Koreja (kor. 조선민주주의인민공화국; kratice: DNRK, DNR Koreja, Koreja, DNR), je država u istočnoj Aziji. Na zapadu izlazi na Žuto more, a na istoku na Japansko more. Na jugu graniči s Južnom Korejom te na sjeveru s Kinom i Rusijom. Zauzima sjeverni dio Korejskog poluotoka.

Novi!!: Hladni rat i Sjeverna Koreja · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Hladni rat i Slovačka · Vidi više »

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Novi!!: Hladni rat i Slovaci · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Hladni rat i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Rumunjska

Socijalistička Republika Rumunjska (rum. Republica Socialistă România) odnosi se na period u povijesti Rumunjske kada je tom državom vladao komunizam.

Novi!!: Hladni rat i Socijalistička Republika Rumunjska · Vidi više »

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Novi!!: Hladni rat i Socijalizam · Vidi više »

Solidarnost

Solidarnost je dobrovoljna socijalna kohezija, spremnost da se pomogne i dodijeli međusobna podrška unutar grupe.

Novi!!: Hladni rat i Solidarnost · Vidi više »

Sovjetska intervencija u Afganistanu

Sovjetska intervencija u Afganistanu naziv je za devetogodišnje sovjetsko učešće je ratu između protumarksističkih i marksističkih snaga u Afganistanu.

Novi!!: Hladni rat i Sovjetska intervencija u Afganistanu · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Hladni rat i Sovjetski Savez · Vidi više »

Sovjetsko-kineski pogranični rat

Sovjetsko-kineski pogranični rat, oružani je sukob koji se dogodio 1969.

Novi!!: Hladni rat i Sovjetsko-kineski pogranični rat · Vidi više »

Sovjetsko-kineski raskol

Mao i Hruščov tijekom Hruščovljeva posjeta Kini 1958. Sovjetsko-kineski sukob, ili sovjetsko-kineski raskol naziv je za politički preokret, odnosno pogoršanje odnosa koje se počelo događati nakon destaljinizacije u SSSR-u a svoj je vrhunac doživjelo izbijanjem Sovjetsko-kineskog pograničnog rata 1969.

Novi!!: Hladni rat i Sovjetsko-kineski raskol · Vidi više »

Sporazum iz Camp Davida

'''Menahem Begin (lijevo), Jimmy Carter (u sredini) i Anwar el-Sadat (desno) nakon sklapanja Sporazuma''' Sporazum iz Camp Davida bio je sporazum koji su 17. rujna 1978. u Bijeloj kući, pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Jimmyja Cartera, potpisali egipatski predsjednik Anwar el-Sadat i izraelski premijer Menahem Begin, nakon dvanaest dana tajnih pregovora u Camp Davidu.

Novi!!: Hladni rat i Sporazum iz Camp Davida · Vidi više »

Sport

Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa. Sport (od iz starofr. desport: provoditi vrijeme, razonoditi se enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 19. studenoga 2022.) ili šport (prema njem. izgovoru), naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.

Novi!!: Hladni rat i Sport · Vidi više »

Sputnjik (razdvojba)

* Program Sputnjik, naziv za niz sovjetskih svemirskih letjelica bez ljudske posade, lansiran 1957. godine.

Novi!!: Hladni rat i Sputnjik (razdvojba) · Vidi više »

Strateška obrambena inicijativa

Zemlje. Rat zvijezda je popularni naziv za američki vojni istraživački program - "Strateška obrambena inicijativa" (engl. Strategic Defense Initiative ili SDI), koji je 1983.

Novi!!: Hladni rat i Strateška obrambena inicijativa · Vidi više »

Sueska kriza

Sueska kriza ili Drugi arapsko-izraelski rat, poznata i kao Trojna agresija (u arapskom svijetu) i Operacija Kadeš / Sinajski rat (u Izraelu), bila je invazija na Egipat koju je 1956.

Novi!!: Hladni rat i Sueska kriza · Vidi više »

Sueski kanal

Zemljopisni položaj Sueskog kanala Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dugačak 193,3 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora, koji razdvaja afrički od azijskog kontinenta te je najbliža pomorska veza između zapadne i istočne Zemljine hemisfere.

Novi!!: Hladni rat i Sueski kanal · Vidi više »

Sukarno

Sukarno (ili Soekarno) (Surabaya, 6. lipnja 1901. – Jakarta, 21. lipnja 1970.), indonezijski političar i državnik, jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih.

Novi!!: Hladni rat i Sukarno · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Novi!!: Hladni rat i Svemir · Vidi više »

Svemirska utrka

Raketa Titan 2 Svemirska utrka je bila neslužbeno natjecanje između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza koje je trajalo od 1957. do 1975. godine.

Novi!!: Hladni rat i Svemirska utrka · Vidi više »

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Novi!!: Hladni rat i Svijet · Vidi više »

Szczecin

Szczecin (njemački Stettin, kašupski Sztetëno, latinski Stetinum, izgovor Ščećin) je poljski grad na obali Baltičkog mora i glavni grad Zapadnopomeranskog vojvodstva.

Novi!!: Hladni rat i Szczecin · Vidi više »

Tajland

Tajland ili Taj, rjeđe Tajska, službeno Kraljevina Tajland (staro ime ove države je bilo Sijam) je država u jugoistočnoj Aziji.

Novi!!: Hladni rat i Tajland · Vidi više »

Tanzanija

Ujedinjena Republika Tanzanija (svahili: Jamhuri ya Muungano wa Tanzania) ili Tanzanija država je na istočnoj obali Afrike.

Novi!!: Hladni rat i Tanzanija · Vidi više »

Tautiška giesmė

"Tautiška giesmė" je nacionalna himna Republike Litve.

Novi!!: Hladni rat i Tautiška giesmė · Vidi više »

Teheran

Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.

Novi!!: Hladni rat i Teheran · Vidi više »

Tehnologija

Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.

Novi!!: Hladni rat i Tehnologija · Vidi više »

Temišvar

Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.

Novi!!: Hladni rat i Temišvar · Vidi više »

Time (časopis)

Prva naslovnica Time-a 1923. godine Time je tjedni američki časopis koji pokriva svjetske teme u politici, znanosti i društvu kao i značajne događaje iz povijesti.

Novi!!: Hladni rat i Time (časopis) · Vidi više »

Todor Živkov

Todor Hristov Živkov (Pravec, 7. rujna 1911. – Sofija, 5. kolovoza 1998.), komunistički vođa Bugarske od 4. ožujka 1954. do 10. studenog 1989. godine.

Novi!!: Hladni rat i Todor Živkov · Vidi više »

Totalitarizam

Parada povodom smrti Staljina, održana u Dresdenu 1953. Kongres NSDAPa 1935. Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.

Novi!!: Hladni rat i Totalitarizam · Vidi više »

Tržišno gospodarstvo

Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.

Novi!!: Hladni rat i Tržišno gospodarstvo · Vidi više »

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Novi!!: Hladni rat i Treći Reich · Vidi više »

Treći svijet

Razlike u razvitku privrede, izvor:svjetska banka Treći svijet (engl. Third World) je pojam koji je (iz francuskog tiers-monde) skovao francuski demograf Alfred Sauvy.

Novi!!: Hladni rat i Treći svijet · Vidi više »

Tripoli

Tripoli (broj stanovnika 1,5 milijuna), arapski طرابلس, je glavni grad Libije.

Novi!!: Hladni rat i Tripoli · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Hladni rat i Trst · Vidi više »

Trumanova doktrina

Truman iznosi svoju doktrinu o ograničavanju utjecaja komunizma Trumanova doktrina je okvirni američki vanjskopolitički plan za zaustavljanje širenja komunizma u svijetu.

Novi!!: Hladni rat i Trumanova doktrina · Vidi više »

Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana

Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana je sklopljen 29. siječnja 1942. Njime je uređeno da engleske i sovjetske postrojbe se povuku iz Irana u roku od šest mjeseca, nakon što rat bude okončan.

Novi!!: Hladni rat i Ugovor o savezu između SSSR-a, Velike Britanije i Irana · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Hladni rat i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Hladni rat i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Hladni rat i Ukrajina · Vidi više »

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.

Novi!!: Hladni rat i Varšavski ugovor · Vidi više »

Václav Havel

Václav Havel (Prag, 5. listopada 1936. – Hrádeček, Vlčice, 18. prosinca 2011.), češki političar i pisac, jedan od ključnih ljudi tijekom pokreta zvanog Baršunasta revolucija.

Novi!!: Hladni rat i Václav Havel · Vidi više »

Višestranački sustav

Višestranački sustav (također i višestranački režim ili višestranačje) je vrsta parlamentarog sustava u kojem se više stranaka natječe putem izbora za sudjelovanje u vlasti.

Novi!!: Hladni rat i Višestranački sustav · Vidi više »

Vijetnam

Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva.

Novi!!: Hladni rat i Vijetnam · Vidi više »

Vjačeslav Molotov

'''Vjačeslav Molotov''' Vjačeslav Mihajlovič Molotov (rus. Вячесла́в Миха́йлович Мо́лотов) ili Vjačeslav Mihajlovič Skrjabin (rus. Вячесла́в Миха́йлович Скря́бин) (Sovjetsk, 9. ožujka 1890. – Moskva, 8. studenog 1986.) je bio sovjetski diplomat i političar, veliki zagovornik Staljinove vlasti, sve dok ga Hruščov nije smijenio sa svih položaja 1956. i 1957. godine.

Novi!!: Hladni rat i Vjačeslav Molotov · Vidi više »

Vladivostok

Vladivostok je ruski grad i najveća ruska luka na Tihom oceanu.

Novi!!: Hladni rat i Vladivostok · Vidi više »

Vojska

Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.

Novi!!: Hladni rat i Vojska · Vidi više »

Walter Ulbricht

Walter Ulbricht (Leipzig, 30. lipnja 1893. – Istočni Berlin, 1. kolovoza 1973.), njemački političar i državnik, član Njemačke partije socijalnog ujedinjenja i jedan od vodećih ljudi Istočne Njemačke. Godine 1912. postao je član Socijaldemokratske partije Njemačke, a za Prvog svjetskog rata pristupio je organizaciji Spartakovaca. Bio je zastupnik u Reichstagu od 1928. – 1933. godine kada je emigrirao u Moskvu. Za španjolskog građanskog rata bio je politički komesar u stožeru međunarodnih brigada, a za Drugoga svjetskog rata član nacionalnog komiteta "Slobodne Njemačke" (u Moskvi). Od 1950. godine je prvi sekretar Jedinstvene socijalističke partije Njemačke, a od 1953. godine i prvi predsjednik vlade Njemačke Demokratske Republike (DDR). Nakon smrti W. Piecka, postao je 1960. godine predsjednik Državnog vijeća.

Novi!!: Hladni rat i Walter Ulbricht · Vidi više »

Washington

Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Hladni rat i Washington · Vidi više »

Willy Brandt

Willy Brandt (Lübeck, 18. prosinca 1913. – Unkel kod Bonna, 8. listopada 1992.), njemački političar i državnik. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1971. godine za rad na poboljšanju odnosa s Njemačkom Demokratskom Republikom, Poljskom i Sovjetskim Savezom. Njegova kontroverznost u Njemačkoj dosegla je vrhunac kad je poslije špijunske afere morao podnijeti ostavku.

Novi!!: Hladni rat i Willy Brandt · Vidi više »

Winston Churchill

Sir Winston Leonard Spencer Churchill (Palača Blenheim, Woodstock, Oxfordshire, 30. studenoga 1874. – London, 24. siječnja 1965.) bio je britanski državnik, vojnik i pisac koji je služio kao premijer Ujedinjenog Kraljevstva od 1940. do 1945., tijekom Drugog svjetskog rata, te ponovno od 1951. do 1955. Osim dvije godine između 1922.

Novi!!: Hladni rat i Winston Churchill · Vidi više »

Wisconsin

Wisconsin je jedna od 50 američkih saveznih država.

Novi!!: Hladni rat i Wisconsin · Vidi više »

Wojciech Jaruzelski

Wojciech Witold Jaruzelski (Kurów, 6. srpnja 1923. – Varšava, 25. svibnja 2014.), bio je umirovljeni general i poljski komunistički vođa, odgovoran za zabranu i pokušaje slamanja djelovanja sindikata Solidarnost.

Novi!!: Hladni rat i Wojciech Jaruzelski · Vidi više »

XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.

XXI.

Novi!!: Hladni rat i XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976. · Vidi više »

XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.

XXII.

Novi!!: Hladni rat i XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980. · Vidi više »

XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.

Karta bojkota OI 1976-1984 XXIII.

Novi!!: Hladni rat i XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984. · Vidi više »

Zair

Zair (eng. Zaire, fra. Zaïre), službeno Republika Zair (fra. République du Zaïre), bio je naziv za državu između 1971. i 1997. u Središnjoj Africi koja je danas poznata kao Demokratska Republika Kongo.

Novi!!: Hladni rat i Zair · Vidi više »

Zajednica neovisnih država

Zastava ZND-a Zemljovid zemalja članica Zajednica neovisnih država (Zajednica nezavisnih država, ZND), gospodarski, politički i ekonomski savez 12 bivših sovjetskih republika.

Novi!!: Hladni rat i Zajednica neovisnih država · Vidi više »

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Novi!!: Hladni rat i Zapad · Vidi više »

Zapadna Njemačka

Zapadna Njemačka (njem. Westdeutschland), povijesni i najčešći je naziv za Saveznu Republiku Njemačku (njem. Bundesrepublik Deutschland) od njezinog osnivanja 1949. pa do ponovnoga ujedinjenja 1990. godine kada je Istočna Njemačka postala dio Savezne Republike.

Novi!!: Hladni rat i Zapadna Njemačka · Vidi više »

Zastava Litve

Zastava Litve je prihvaćena 20.

Novi!!: Hladni rat i Zastava Litve · Vidi više »

Zimbabve

Republika Zimbabve je zemlja koja se nalazi u južnom dijelu Afričkog kontinenta, između Viktorijinih slapova, jezera Karibe, rijeke Zambezi na sjeveru i rijeke Limpopo na jugu.

Novi!!: Hladni rat i Zimbabve · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Hladni rat i Znanost · Vidi više »

1. prosinca

1.

Novi!!: Hladni rat i 1. prosinca · Vidi više »

1. rujna

1.

Novi!!: Hladni rat i 1. rujna · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Hladni rat i 1. siječnja · Vidi više »

1. travnja

1.

Novi!!: Hladni rat i 1. travnja · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: Hladni rat i 1. veljače · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: Hladni rat i 10. prosinca · Vidi više »

10. studenoga

10.

Novi!!: Hladni rat i 10. studenoga · Vidi više »

11. veljače

11.

Novi!!: Hladni rat i 11. veljače · Vidi više »

12. kolovoza

12.

Novi!!: Hladni rat i 12. kolovoza · Vidi više »

12. srpnja

12.

Novi!!: Hladni rat i 12. srpnja · Vidi više »

13. kolovoza

13.

Novi!!: Hladni rat i 13. kolovoza · Vidi više »

14. travnja

14.

Novi!!: Hladni rat i 14. travnja · Vidi više »

15. lipnja

15.

Novi!!: Hladni rat i 15. lipnja · Vidi više »

15. prosinca

15.

Novi!!: Hladni rat i 15. prosinca · Vidi više »

15. veljače

15.

Novi!!: Hladni rat i 15. veljače · Vidi više »

16. listopada

16.

Novi!!: Hladni rat i 16. listopada · Vidi više »

16. ožujka

16.

Novi!!: Hladni rat i 16. ožujka · Vidi više »

16. prosinca

16.

Novi!!: Hladni rat i 16. prosinca · Vidi više »

17. ožujka

17.

Novi!!: Hladni rat i 17. ožujka · Vidi više »

17. prosinca

17.

Novi!!: Hladni rat i 17. prosinca · Vidi više »

17. rujna

17.

Novi!!: Hladni rat i 17. rujna · Vidi više »

18. lipnja

18.

Novi!!: Hladni rat i 18. lipnja · Vidi više »

19. srpnja

19.

Novi!!: Hladni rat i 19. srpnja · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 19. stoljeće · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1917. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1931. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1933. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1939. · Vidi više »

1940-ih

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1940-ih · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1945. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Hladni rat i 1946. · Vidi više »

1947.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1947. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1948. · Vidi više »

1949.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1949. · Vidi više »

1950-ih

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1950-ih · Vidi više »

1950.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1950. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1951. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1953. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1955. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1956. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1957. · Vidi više »

1959.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1959. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1960-ih · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1961. · Vidi više »

1962.

1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.

Novi!!: Hladni rat i 1962. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1963. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1964. · Vidi više »

1965.

1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.

Novi!!: Hladni rat i 1965. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1966. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1967. · Vidi više »

1968.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1968. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1969. · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Hladni rat i 1970-ih · Vidi više »

1970.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1970. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1972. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1973. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Hladni rat i 1974. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1975. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1976. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1977. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1978. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1979. · Vidi više »

1980-ih

250px.

Novi!!: Hladni rat i 1980-ih · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1980. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1981. · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1982. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1983. · Vidi više »

1984.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1984. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1985. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1986. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1987. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Hladni rat i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Hladni rat i 1993. · Vidi više »

20. kolovoza

20.

Novi!!: Hladni rat i 20. kolovoza · Vidi više »

20. listopada

20.

Novi!!: Hladni rat i 20. listopada · Vidi više »

20. srpnja

20.

Novi!!: Hladni rat i 20. srpnja · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Hladni rat i 2002. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Hladni rat i 2003. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Hladni rat i 2007. · Vidi više »

21. kolovoza

21.

Novi!!: Hladni rat i 21. kolovoza · Vidi više »

22. prosinca

22.

Novi!!: Hladni rat i 22. prosinca · Vidi više »

22. studenoga

22.

Novi!!: Hladni rat i 22. studenoga · Vidi više »

23. listopada

23.

Novi!!: Hladni rat i 23. listopada · Vidi više »

23. studenoga

23.

Novi!!: Hladni rat i 23. studenoga · Vidi više »

25. listopada

25.

Novi!!: Hladni rat i 25. listopada · Vidi više »

25. prosinca

25.

Novi!!: Hladni rat i 25. prosinca · Vidi više »

26. srpnja

26.

Novi!!: Hladni rat i 26. srpnja · Vidi više »

30. ožujka

30.

Novi!!: Hladni rat i 30. ožujka · Vidi više »

4. ožujka

4.

Novi!!: Hladni rat i 4. ožujka · Vidi više »

4. rujna

4.

Novi!!: Hladni rat i 4. rujna · Vidi više »

5. ožujka

5.

Novi!!: Hladni rat i 5. ožujka · Vidi više »

5. siječnja

5.

Novi!!: Hladni rat i 5. siječnja · Vidi više »

6. listopada

6.

Novi!!: Hladni rat i 6. listopada · Vidi više »

6. rujna

6.

Novi!!: Hladni rat i 6. rujna · Vidi više »

7. rujna

7.

Novi!!: Hladni rat i 7. rujna · Vidi više »

8. lipnja

8.

Novi!!: Hladni rat i 8. lipnja · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni