Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hlap

Indeks Hlap

Hlap (lat. Homarus gammarus) je morski rak člankonožac iz porodice Nephropidae u kojoj u Jadranu obitava još i škamp.

44 odnosi: Atlantski ocean, Azori, Životinje, Člankonošci, Baltičko more, Brod, Carl Linné, Crno more, Deseteronošci, Europa, Francuska, Guinnessova knjiga rekorda, Hrvatska, Istok, Istra, Jadransko more, Jaje, Jastog, Kamen, Kanibalizam, Kliješta, Kreta, Ličinka, Ljeto, Malostonski zaljev, Maroko, Meduze, Meso, Mjesec, More, Norveška, Puževi, Rakovi, Rep, Ribe, Rovinj, Sjeverna Amerika, Sredozemno more, Temperatura, Tjedan, Viši raci, Zapad, 1758., 19. stoljeće.

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Hlap i Atlantski ocean · Vidi više »

Azori

Azori (por. Açores), također Azorski otoci, službeno Autonomna Regija Azori (por. Regiao Autónoma dos Açores), je portugalsko otočje i istoimena autonomna regija u sjevernom Atlantiku površine 2346 km², s 243 000 stanovnika.

Novi!!: Hlap i Azori · Vidi više »

Životinje

Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Hlap i Životinje · Vidi više »

Člankonošci

Člankonošci; Arthropoda, predstavljaju najbrojniju i najrasprostranjeniju skupinu beskralježnjaka.

Novi!!: Hlap i Člankonošci · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Novi!!: Hlap i Baltičko more · Vidi više »

Brod

Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.

Novi!!: Hlap i Brod · Vidi više »

Carl Linné

Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.

Novi!!: Hlap i Carl Linné · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Hlap i Crno more · Vidi više »

Deseteronošci

Lucifer hanseni. Schizophrys aspera. Stenopus spinosus. Callichirus major. Deseteronošci (Decapoda), red deseteronogih rakova nastanjenih u slatkim i slanim vodama.

Novi!!: Hlap i Deseteronošci · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Hlap i Europa · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Hlap i Francuska · Vidi više »

Guinnessova knjiga rekorda

Guinnessov certifikat za svjetski rekord – Ritesh Arya Turčin Sultan Kosen je najviša osoba na svijetu prema Guinnessovoj knjizi rekorda. Guinnessova knjiga rekorda (eng: Guinness World Records) godišnji je pregled svjetskih rekorda, kako čovjekovih postignuća tako i prirodnih fenomena.

Novi!!: Hlap i Guinnessova knjiga rekorda · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Hlap i Hrvatska · Vidi više »

Istok

Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.

Novi!!: Hlap i Istok · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Hlap i Istra · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Hlap i Jadransko more · Vidi više »

Jaje

kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.

Novi!!: Hlap i Jaje · Vidi više »

Jastog

Jastog je morski člankonožac iz porodice rakova bez velikih kliješta (palinuridae).

Novi!!: Hlap i Jastog · Vidi više »

Kamen

Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.

Novi!!: Hlap i Kamen · Vidi više »

Kanibalizam

Kanibali u Južnoj Americi, ilustracija iz 1557. Kanibalizam je konzumacija mesa pripadnika iste vrste, kao kod bogomoljke ili pauka (životinjski kanibalizam).

Novi!!: Hlap i Kanibalizam · Vidi više »

Kliješta

Različite vrste kliješta Kliješta su ručni alat koji je oblikovan za prihvaćanje predmeta koristeći snagu poluge.

Novi!!: Hlap i Kliješta · Vidi više »

Kreta

Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.

Novi!!: Hlap i Kreta · Vidi više »

Ličinka

Ličinka vretenca modri kralj ''(Aeshna cyanea)'' komarca ''(Aedes aegypti)'' Punoglavac žabe ''(Paracrinia haswelli)'' gubara hrušta dugačka 5 cm Larva (iz lat. lar, plural lares (rimske božice), izvorno maska) odnosno hrvatski ličinka u zoologiji je naziv za jedan od prijelaznih oblika od jaja do odraslog stadija kod životinja koje prolaze kroz proces preobrazbe.

Novi!!: Hlap i Ličinka · Vidi više »

Ljeto

Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.

Novi!!: Hlap i Ljeto · Vidi više »

Malostonski zaljev

Malostonski zaljev Malostonski zaljev (još i Kanal Maloga Stona) nalazi se na završetku Neretvanskog kanala u koji utječe rijeka Neretva.

Novi!!: Hlap i Malostonski zaljev · Vidi više »

Maroko

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Hlap i Maroko · Vidi više »

Meduze

Meduze su morfološki oblik unutar dva razreda žarnjaka, režnjaka i obrubnjaka.

Novi!!: Hlap i Meduze · Vidi više »

Meso

Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.

Novi!!: Hlap i Meso · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Hlap i Mjesec · Vidi više »

More

Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.

Novi!!: Hlap i More · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Hlap i Norveška · Vidi više »

Puževi

Puževi (lat. Gastropoda) su jedan od osam razreda u koljenu mekušaca.

Novi!!: Hlap i Puževi · Vidi više »

Rakovi

Rakovi (lat. Crustacea) su razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja, samo manji broj vrsta živi na kopnu.

Novi!!: Hlap i Rakovi · Vidi više »

Rep

Pasji rep Rep (lat. cauda, grčki ourá) je stražnji završetak kralježnice u koji se ne pruža trbušna šupljina i u kojem nema unutrašnjih organa.

Novi!!: Hlap i Rep · Vidi više »

Ribe

Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.

Novi!!: Hlap i Ribe · Vidi više »

Rovinj

Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.

Novi!!: Hlap i Rovinj · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.

Novi!!: Hlap i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Hlap i Sredozemno more · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Hlap i Temperatura · Vidi više »

Tjedan

Tjedan je jedinica za vrijeme – traje 7 dana.

Novi!!: Hlap i Tjedan · Vidi više »

Viši raci

Viši rakovi (viši raci; lat. Malacostraca), najveći od šest razreda rakova (Crustacea) iz koljena člankonožaca (Arthropoda).

Novi!!: Hlap i Viši raci · Vidi više »

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Novi!!: Hlap i Zapad · Vidi više »

1758.

Bez opisa.

Novi!!: Hlap i 1758. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hlap i 19. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Homarus gammarus, Homarus vulgaris.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »