Brže od pregledniku!
22 odnosi: Deagrarizacija, Dragan Gaži, Franjo Gaži, Franjo Mraz, Gabajeva Greda, Galerija Generalić, Hlebine, Hrvatska, Ivan Generalić, Josip Generalić, Koprivničko-križevačka županija, Koprivnica, Krsto Hegedušić, Naiva, NK Lipa Hlebine, Novigrad Podravski, Sigetec, Vojna krajina, 1671., 1680., 1993., 2011..
Deagrarizacija
Deagrarizacija je proces napuštanja poljoprivrede kao djelatnosti i izvora prihoda.
Novi!!: Hlebine i Deagrarizacija · Vidi više »
Dragan Gaži
Dragan Gaži (Hlebine, 5. srpnja 1930. – 23. lipnja 1983.), hrvatski naivni slikar.
Novi!!: Hlebine i Dragan Gaži · Vidi više »
Franjo Gaži
Franjo Gaži (Hlebine, 13. studenoga 1900. – Zagreb, 15. studenog 1964.), bio je hrvatski publicist i političar.
Novi!!: Hlebine i Franjo Gaži · Vidi više »
Franjo Mraz
Franjo Mraz (Hlebine, 4. travnja 1910. – Brežice, 26. listopada 1981.), hrvatski naivni slikar.
Novi!!: Hlebine i Franjo Mraz · Vidi više »
Gabajeva Greda
Gabajeva Greda je naselje u sastavu Općine Hlebine, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Hlebine i Gabajeva Greda · Vidi više »
Galerija Generalić
Galerija Generalić privatna je galerija u kući Ivana Generalića u selu Hlebine.
Novi!!: Hlebine i Galerija Generalić · Vidi više »
Hlebine
Hlebine Hlebine Hlebine su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Hlebine i Hlebine · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hlebine i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Generalić
Ivan Generalić (Hlebine, 21. prosinca 1914. – Koprivnica, 27. studenoga 1992.), hrvatski naivni slikar.
Novi!!: Hlebine i Ivan Generalić · Vidi više »
Josip Generalić
Josip Generalić (Hlebine, 19. veljače 1935. – Koprivnica, 22. prosinca 2004.), hrvatski slikar.
Novi!!: Hlebine i Josip Generalić · Vidi više »
Koprivničko-križevačka županija
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Hlebine i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Hlebine i Koprivnica · Vidi više »
Krsto Hegedušić
Grob Krste Hegedušića na Mirogoju Krsto Hegedušić (Petrinja, 26. studenoga 1901. – Zagreb, 7. travnja 1975.), hrvatski slikar.
Novi!!: Hlebine i Krsto Hegedušić · Vidi više »
Naiva
Trgu bana Jelačića oslikano u maniri naive. Oslikali su ga slikari naivci članovi Udruge hlebinskih slikara i kipara, Udruge "Molvarski likovni krug" i Likovne sekcije "Podravka 72".http://www.tz-koprivnicko-krizevacka.hr/index.php?option.
Novi!!: Hlebine i Naiva · Vidi više »
NK Lipa Hlebine
Nogometni klub "Lipa" (NK "Lipa"; "Lipa" Hlebine; "Lipa") je nogometni klub iz Hlebina, Koprivničko-križevačka županija, Republika Hrvatska.
Novi!!: Hlebine i NK Lipa Hlebine · Vidi više »
Novigrad Podravski
Novigrad Podravski je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Hlebine i Novigrad Podravski · Vidi više »
Sigetec
Sigetec je naselje u općini Peteranec.
Novi!!: Hlebine i Sigetec · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Hlebine i Vojna krajina · Vidi više »
1671.
Bez opisa.
Novi!!: Hlebine i 1671. · Vidi više »
1680.
Bez opisa.
Novi!!: Hlebine i 1680. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Hlebine i 1993. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Hlebine i 2011. · Vidi više »
