Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hlebine

Indeks Hlebine

Hlebine Hlebine Hlebine su općina u Hrvatskoj.

22 odnosi: Deagrarizacija, Dragan Gaži, Franjo Gaži, Franjo Mraz, Gabajeva Greda, Galerija Generalić, Hlebine, Hrvatska, Ivan Generalić, Josip Generalić, Koprivničko-križevačka županija, Koprivnica, Krsto Hegedušić, Miralem Alečković, Naiva, Novigrad Podravski, Sigetec, Vojna krajina, 1671., 1680., 1993., 2001..

Deagrarizacija

Deagrarizacija je proces napuštanja poljoprivrede kao djelatnosti i izvora prihoda.

Novi!!: Hlebine i Deagrarizacija · Vidi više »

Dragan Gaži

Dragan Gaži (Hlebine, 5. srpnja 1930. – 23. lipnja 1983.), hrvatski naivni slikar.

Novi!!: Hlebine i Dragan Gaži · Vidi više »

Franjo Gaži

Franjo Gaži (Hlebine, 13. studenoga 1900. – Zagreb, 15. studenog 1964.), bio je hrvatski publicist i političar.

Novi!!: Hlebine i Franjo Gaži · Vidi više »

Franjo Mraz

Franjo Mraz (Hlebine, 4. travnja 1910. - Brežice, 26. listopada 1981.), hrvatski naivni slikar.

Novi!!: Hlebine i Franjo Mraz · Vidi više »

Gabajeva Greda

Gabajeva Greda je naselje u sastavu Općine Hlebine, u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Novi!!: Hlebine i Gabajeva Greda · Vidi više »

Galerija Generalić

Privatna galerija u kući Ivana Generalića u selu Hlebine.

Novi!!: Hlebine i Galerija Generalić · Vidi više »

Hlebine

Hlebine Hlebine Hlebine su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Hlebine i Hlebine · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Hlebine i Hrvatska · Vidi više »

Ivan Generalić

Ivan Generalić (Hlebine, 21. prosinca 1914. – Koprivnica, 27. studenoga 1992.), hrvatski naivni slikar.

Novi!!: Hlebine i Ivan Generalić · Vidi više »

Josip Generalić

Josip Generalić (Hlebine, 19. veljače 1935. – Koprivnica, 22. prosinca 2004.), hrvatski slikar.

Novi!!: Hlebine i Josip Generalić · Vidi više »

Koprivničko-križevačka županija

Ovo je članak o suvremenoj Koprivničko-križevačkoj županiji.

Novi!!: Hlebine i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) grad je u Hrvatskoj, sjedište Koprivničko-križevačke županije.

Novi!!: Hlebine i Koprivnica · Vidi više »

Krsto Hegedušić

Grob Krste Hegedušića na Mirogoju Krsto Hegedušić (Petrinja, 26. studenog 1901. - Zagreb, 7. travnja 1975.), hrvatski slikar.

Novi!!: Hlebine i Krsto Hegedušić · Vidi više »

Miralem Alečković

Miralem Alečković (Hlebine, 1966. - 2012.) Zapovjednik satnije prvih hrvatskih redarstvenika 1990. Od 25. srpnja 1990. godine parlament nosi naziv »Sabor Republike Hrvatske«, prigodom svečanosti podizanja zastave s povijesnim hrvatskim grbom ispred Sabora Republike Hrvatske, počasnom jedinicom koja je iz Sabora nosila i podigla zastavu zapovijedao je Miralem Alečković iz Hlebina, nekoliko dana kasnije zapovjednik satnije i instruktor u PHR-u. Počasna postrojba kojom je zapovijedao Miralem Alečković na kapama nosila povijsni hrvatski grb, kao prva jedinica u Republici Hrvatskoj, iako je službena oznaka na policijskim kapama do siječnja 1991.

Novi!!: Hlebine i Miralem Alečković · Vidi više »

Naiva

Trgu bana Jelačića oslikano u maniri naive. Oslikali su ga slikari naivci članovi Udruge hlebinskih slikara i kipara, Udruge "Molvarski likovni krug" i Likovne sekcije "Podravka 72".http://www.tz-koprivnicko-krizevacka.hr/index.php?option.

Novi!!: Hlebine i Naiva · Vidi više »

Novigrad Podravski

Novigrad Podravski je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Hlebine i Novigrad Podravski · Vidi više »

Sigetec

Sigetec je naselje u općini Peteranec.

Novi!!: Hlebine i Sigetec · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, da bi poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Hlebine i Vojna krajina · Vidi više »

1671.

Bez opisa.

Novi!!: Hlebine i 1671. · Vidi više »

1680.

Bez opisa.

Novi!!: Hlebine i 1680. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Hlebine i 1993. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Hlebine i 2001. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Hlebine (Hlebine).

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »