Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ho Ši Min

Indeks Ho Ši Min

Ho Ši Min (vijetnamski: Hồ Chí Minh; Kim Lien, 19. svibnja 1890. – Hanoi, 2. rujna 1969.) bio je vijetnamski revolucionar i državnik.

103 odnosi: Šangaj, Ženeva, Boston, Massachusetts, Brod, Bruxelles, Dinastija Qing, Državnik, Fašizam, Francuska, Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN), Grad, Guangzhou, Hanoi, Harry S. Truman, Hirošima, Ho Ši Min (grad), Ho Ši Minov put, Hong Kong, Indokina, Japan, Jugoistočna Azija, Kina, Kominterna, Krstarica, Laos, Legija stranaca, Liberté, égalité, fraternité, London, Marseille, Moskva, Nacionalizacija, Nagasaki, Nezaposlenost, Njemačka, Opsada Điện Biên Phủa, Pakt Ribbentrop-Molotov, Pariz, Pokret otpora, Poljska, Port Said, Prosinac, Raketa, Revolucija, Rio de Janeiro, Robovlasništvo, Saveznici, Sjedinjene Američke Države, Sovjetski Savez, Tajland, Tenk, ..., Ustanak, Viet Minh, Vijetnam, Vijetnamski jezik, Vijetnamsko Carstvo, Zrakoplov, 1. studenoga, 10. rujna, 13. kolovoza, 17. kolovoza, 1883., 1890., 19. prosinca, 19. svibnja, 19. veljače, 1904., 1912., 1914., 1919., 1920., 1923., 1924., 1927., 1930., 1931., 1932., 1935., 1939., 1940., 1941., 1942., 1943., 1945., 1946., 1948., 1951., 1954., 1955., 1956., 1960-ih, 1960., 1969., 1976., 2. rujna, 20. rujna, 20. studenoga, 22. rujna, 25. kolovoza, 28. kolovoza, 31. ožujka, 6. kolovoza, 9. kolovoza, 9. ožujka. Proširite indeks (53 više) »

Šangaj

Šangaj (kineski: 上海; pinjin: Shànghǎi) je luka i s 26,3 milijuna stanovnika najveći grad u Kini, te najnaseljeniji grad na svijetu (unutar granica grada).

Novi!!: Ho Ši Min i Šangaj · Vidi više »

Ženeva

Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.

Novi!!: Ho Ši Min i Ženeva · Vidi više »

Boston, Massachusetts

Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts.

Novi!!: Ho Ši Min i Boston, Massachusetts · Vidi više »

Brod

Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.

Novi!!: Ho Ši Min i Brod · Vidi više »

Bruxelles

Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.

Novi!!: Ho Ši Min i Bruxelles · Vidi više »

Dinastija Qing

Dinastija Qing (kineski: 清朝, pinyin: Qīng Cháo) ili Carstvo Veliki Qing (mandžurski), ponekad zvana i Mandžurska dinastija, predstavlja posljednju kinesku carsku dinastiju.

Novi!!: Ho Ši Min i Dinastija Qing · Vidi više »

Državnik

Državnik je pojam koji označuje političara (živog ili mrtvog), za koga se može reći da je učinio (ili da čini) nešto korisno (ili značajno) za državu kojoj je na čelu, bilo u funkciji predsjednika, premijera ili nekoj drugoj odgovarajućoj ulozi.

Novi!!: Ho Ši Min i Državnik · Vidi više »

Fašizam

Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Novi!!: Ho Ši Min i Fašizam · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Ho Ši Min i Francuska · Vidi više »

Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)

Zastava Viet Conga Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN) ili Viet Cong (vijetnamski: Mặt Trận Dân Toc Giải Phong Miễn Nam; engleski: National Front for the Liberation of Southern Vietnam) bila je politička organizacija gerilskih pobunjenika na području Južnog Vijetnama, a dijelom i u Laosu i Kambodži.

Novi!!: Ho Ši Min i Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN) · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Ho Ši Min i Grad · Vidi više »

Guangzhou

Guangzhou (kineski: 廣州, pinyin: Guǎngzhōu; doslovno: „Široka prefektura”), poznat i kao Kanton (Kwangchow ili Kwong Chow), je glavni i najveći grad kineske pokrajine Guangdong.

Novi!!: Ho Ši Min i Guangzhou · Vidi više »

Hanoi

Hanoi (Hà Nội) je glavni grad države Vijetnam.

Novi!!: Ho Ši Min i Hanoi · Vidi više »

Harry S. Truman

Truman objavljuje kapitulaciju Trećeg Reicha (8. svibnja 1945.) Harry S. Truman (Lamar, Missouri, 8. svibnja 1884. – Kansas City, Missouri, 26. prosinca 1972.) je bio američki političar i 33.

Novi!!: Ho Ši Min i Harry S. Truman · Vidi više »

Hirošima

Hirošima (広島市, Hiroshima-shi) je najveći grad pokrajine Chugoku i sjedište prefekture Hirošima na zapadu Honshua, najvećeg japanskog otoka.

Novi!!: Ho Ši Min i Hirošima · Vidi više »

Ho Ši Min (grad)

Grad iz zraka Službenog naziva Ho Chi Minh, a poznat i kao Saigon, najveći je grad Vijetnama.

Novi!!: Ho Ši Min i Ho Ši Min (grad) · Vidi više »

Ho Ši Minov put

Karta Ho Ši Minova puta Ho Ši Minov put je mreža improviziranih puteva, kojima su Sjevernovijetnamci za vrijeme Vijetnamskog rata prenosili svoje ljude i zalihe iz Sjevernog u Južni Vijetnam, kretajući se najčešće preko južnog Laosa i istočne Kambodže.

Novi!!: Ho Ši Min i Ho Ši Minov put · Vidi više »

Hong Kong

Hong Kong, Hongkong (kineski: 香港) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija (''PUR'') Narodne Republike Kine.

Novi!!: Ho Ši Min i Hong Kong · Vidi više »

Indokina

Indokina 1886. Indokina, odnosno Indokineski poluotok, je dio Indija u Jugoistočnoj Aziji a obuhvaća njene dijelove koji od azijskog kopna ulaze u Južno kinesko more.

Novi!!: Ho Ši Min i Indokina · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Ho Ši Min i Japan · Vidi više »

Jugoistočna Azija

Položaj Jugoistočne Azije Jugoistočna Azija je subregija Azije koja leži na sjecištu geoloških ploča obilježenih jakom seizmičkom i vulkanskom aktivnošću.

Novi!!: Ho Ši Min i Jugoistočna Azija · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Ho Ši Min i Kina · Vidi više »

Kominterna

Složenica Kominterna potječe iz ruskog jezika i kratica je za Komunistička internacionala.

Novi!!: Ho Ši Min i Kominterna · Vidi više »

Krstarica

Krstarica (eng. cruiser, fra. croiseur) je tradicionalni naziv za vrstu ratnog broda koji je sposoban obavljati samostalne borbene operacije na svjetskim morima.

Novi!!: Ho Ši Min i Krstarica · Vidi više »

Laos

Laos ili Lao,Radovan Radovinović, Ivan Bertić, ur., Atlas svijeta: novi pogled na Zemlju,, konzultant, uz redakciju osnovnoga orječja Veljka Rogića,, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, mjeseca travnja 1984., str.

Novi!!: Ho Ši Min i Laos · Vidi više »

Legija stranaca

Legionari Legija stranaca (fra. La Légion étrangère) dio je francuske vojske, razlika u odnosu na ostale redovne postrojbe je to što su njeni pripadnici stranci, dobrovoljci.

Novi!!: Ho Ši Min i Legija stranaca · Vidi više »

Liberté, égalité, fraternité

Liberté, égalité, fraternité (hr. Sloboda, jednakost, bratstvo) krilatica je Francuske službeno preuzeta tijekom Treće Republike.

Novi!!: Ho Ši Min i Liberté, égalité, fraternité · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Ho Ši Min i London · Vidi više »

Marseille

Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.

Novi!!: Ho Ši Min i Marseille · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Ho Ši Min i Moskva · Vidi više »

Nacionalizacija

Nacionalizacija ili izvlaštenje je čin kojim država oduzima privatno vlasništvo nekretnina ili poslova (zemljište, zgrade, tvrtke) ili npr.

Novi!!: Ho Ši Min i Nacionalizacija · Vidi više »

Nagasaki

Nagasaki Nagasaki (長崎市) je grad u Japanu.

Novi!!: Ho Ši Min i Nagasaki · Vidi više »

Nezaposlenost

Nezaposlenost u svijetu 2021. Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje.

Novi!!: Ho Ši Min i Nezaposlenost · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Ho Ši Min i Njemačka · Vidi više »

Opsada Điện Biên Phủa

Vijetnamska opsada francuske vojne baze u Điện Biên Phủu bila je odlučujuća bitka Indokineskog rata, kojom je zapečaćena francuska kolonijalna vlast u Indokini.

Novi!!: Ho Ši Min i Opsada Điện Biên Phủa · Vidi više »

Pakt Ribbentrop-Molotov

Vjačeslav Molotov potpisuje pakt Ribbentrop-Molotov 1939. Iza njega su drugi potpisnik Joachim von Ribbentrop, Josif Staljin i Boris Šarpošnjikov. Tajni protokol Pakt Ribbentrop-Molotov (njem.: Hitler-Stalin-Pakt) ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je bio značajan sporazum o vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza.

Novi!!: Ho Ši Min i Pakt Ribbentrop-Molotov · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Ho Ši Min i Pariz · Vidi više »

Pokret otpora

Pokret otpora označava razne oblike otpora kojeg pružaju pojedinci, skupine ili organizacije vlasti ili politici koju smatraju neprihvatljivom.

Novi!!: Ho Ši Min i Pokret otpora · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Ho Ši Min i Poljska · Vidi više »

Port Said

Port Said (arapski: بور سعيد, prijeslov: Būr Sa'īd) je grad u sjeveroistočnom Egiptu, na obali Sredozemnog mora, na ulazu u Sueski kanal.

Novi!!: Ho Ši Min i Port Said · Vidi više »

Prosinac

Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Ho Ši Min i Prosinac · Vidi više »

Raketa

Raketa Redstone - okosnica projekta Mercury Nacrt višestupne rakete iz 17. stoljeća - poljskog izumitelja Kazimierz Siemienowicza Raketa (njem. Rakete, tal. rocchetto:vreteno) je naziv za letjelicu, zrno, projektil, svemirski brod koja se kreće s pomoću brzog izlaska plinova ili propelanta iz motora rakete.

Novi!!: Ho Ši Min i Raketa · Vidi više »

Revolucija

Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.

Novi!!: Ho Ši Min i Revolucija · Vidi više »

Rio de Janeiro

Rio de Janeiro (Siječanjska rijeka na portugalskom) je ime grada u državi Rio de Janeiro u jugoistočnom Brazilu.

Novi!!: Ho Ši Min i Rio de Janeiro · Vidi više »

Robovlasništvo

mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.

Novi!!: Ho Ši Min i Robovlasništvo · Vidi više »

Saveznici

Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.

Novi!!: Ho Ši Min i Saveznici · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Ho Ši Min i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Ho Ši Min i Sovjetski Savez · Vidi više »

Tajland

Tajland ili Taj, rjeđe Tajska, službeno Kraljevina Tajland (staro ime ove države je bilo Sijam) je država u jugoistočnoj Aziji.

Novi!!: Ho Ši Min i Tajland · Vidi više »

Tenk

Tenk M-84A4 Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.

Novi!!: Ho Ši Min i Tenk · Vidi više »

Ustanak

Ustanak je naziv za oružanu pobunu protiv državne vlasti.

Novi!!: Ho Ši Min i Ustanak · Vidi više »

Viet Minh

Viet Minh (skraćeno od Việt Nam Ðộc Lập Ðồng Minh Hội, 越南独立同盟會, "Liga za neovisnost Vijetnama") bila je organizacija koja se borila za neovisnost Vijetnama od Francuske, a tijekom Drugog svjetskog rata i od Japana.

Novi!!: Ho Ši Min i Viet Minh · Vidi više »

Vijetnam

Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva.

Novi!!: Ho Ši Min i Vijetnam · Vidi više »

Vijetnamski jezik

Vijetnamski jezik, (ISO 639-3: vie; tiếng Việt, ili manje često Việt ngữ, anamitski) je jezik formalno znan prije Francuske kolonizacije kao anamski (po francuskom protektoratu Annamu, vijetnamski An Nam), sa službenim i nacionalnim statusom u Vijetnamu. Materinski je jezik Vijetnamcima (người Việt ili người Kinh), koji čine oko 86% populacije u Vijetnamu, te oko tri milijuna Vijetnamaca, koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama. Govori se i kao drugi jezik kod nekih vijetnamskih etničkih grupa. Svrstava se u Austroazijsku grupu jezika, s mnogo govornika. Mnoštvo riječi iz jezika pripada kineskom jeziku, a neke su riječi čak uzete iz jezika kakvi se govore u Europi, najviše iz latinskog i grčkog, a izvorno se pišu pomoću kineskih znakova i pisma. Jezik se također rabi u Kambodži, Francuskoj, Australiji i Kanadi. 70-73 milijuna ljudi vijetnamski govori kao materinski, a kao strani ukupno 80 milijuna. Vijetnamski jezik danas koristi latinično pismo, s aditivnim dijakriticima i 5 tonova (bez nemarkiranog tona, vidi dolje), koji se dodatno koriste, i, osim toga, vijetnamski jezik trenutno nema službenog regulatora. Quốc Ngữ ("nacionalno pismo") je naziv za službeno pismo vijetnamskog jezika. Ukupno 68 634 000 Vijetnamskom govornom jeziku quoc-ngu latinicu su u 17. stoljeću prilagodili portugalski misionari, kako bi lakše mogli tiskati vijetnamska izdanja Biblije u svojim tiskarama u Makaou. Vijetnamski literati, pismeni ljudi, školovani na konfucijanskim klasicima, nisu se kanili odreći kineskih hijeroglifa ni starokineskog jezika, koji se poput latinskog u Europi dulje održao u uporabi u Vijetnamu nego u svojoj domovini. Službeno je quoc-ngu postao državnim jezikom, a latinica pismom Vijetnama tek u posljednjim danima japanske uprave, kad su Japanci ožujačkim udarom 1945. godine uklonili ostatke francuskoga činovništva i formalno proglasili neovisnost svojih tadašnjih vijetnamskih marioneta. Kao i ostali nacionalni jezici etničkih grupa, vijetnamski jezik govori se službeno u Vijetnamu, ali i kod etničkih manjina. Govori se i izvan Vijetnama, najviše u SAD-u, gdje se nalazi više od milijuna govornika, ponajviše u Teksasu, Arkansasu, Louisiani i Kaliforniji. U Australiji se nalazi nešto preko 600 000 govornika. Prema Ethnologueu, vijetnamski se također govori u Kini, Obali Bjelokosti, Finskoj, Njemačkoj, Laosu, Martiniku, u Nizozemskoj, Novoj Kaledoniji, Norveškoj, u Filipinima, Poljskoj, Rusiji, Danskoj, Švedskoj, Senegalu, Tajlandu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu, Koreji i Vanuatuu. Glasovi vijetnamskog jezika su: a ă â b c ch d, đ e ê g (gh) h i k kh l m n ng (ngh) nh o ô ơ p ph qu r, s, t th tr, u ư v, x y Osim ovih glasova vijetnamske abecede, postoje još i tonovi (plus nemarkirani ton), kojih ima 6 (s nemarkiranim tonom), a to su á, à, ã, ả i ạ.

Novi!!: Ho Ši Min i Vijetnamski jezik · Vidi više »

Vijetnamsko Carstvo

Vijetnamsko Carstvo bila je kratkotrajka marionetska država pod patronatom Japanskog Carstva.

Novi!!: Ho Ši Min i Vijetnamsko Carstvo · Vidi više »

Zrakoplov

Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).

Novi!!: Ho Ši Min i Zrakoplov · Vidi više »

1. studenoga

1.

Novi!!: Ho Ši Min i 1. studenoga · Vidi više »

10. rujna

10.

Novi!!: Ho Ši Min i 10. rujna · Vidi više »

13. kolovoza

13.

Novi!!: Ho Ši Min i 13. kolovoza · Vidi više »

17. kolovoza

17.

Novi!!: Ho Ši Min i 17. kolovoza · Vidi više »

1883.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1883. · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1890. · Vidi više »

19. prosinca

19.

Novi!!: Ho Ši Min i 19. prosinca · Vidi više »

19. svibnja

19.

Novi!!: Ho Ši Min i 19. svibnja · Vidi više »

19. veljače

19.

Novi!!: Ho Ši Min i 19. veljače · Vidi više »

1904.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1904. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1912. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Ho Ši Min i 1914. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1919. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1920. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1923. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1924. · Vidi više »

1927.

1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.

Novi!!: Ho Ši Min i 1927. · Vidi više »

1930.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1930. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1931. · Vidi više »

1932.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1932. · Vidi više »

1935.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1935. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Ho Ši Min i 1940. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Ho Ši Min i 1942. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1943. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1945. · Vidi više »

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Novi!!: Ho Ši Min i 1946. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1948. · Vidi više »

1951.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1951. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1954. · Vidi više »

1955.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1955. · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1956. · Vidi više »

1960-ih

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1960-ih · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1960. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1969. · Vidi više »

1976.

Bez opisa.

Novi!!: Ho Ši Min i 1976. · Vidi više »

2. rujna

2.

Novi!!: Ho Ši Min i 2. rujna · Vidi više »

20. rujna

20.

Novi!!: Ho Ši Min i 20. rujna · Vidi više »

20. studenoga

20.

Novi!!: Ho Ši Min i 20. studenoga · Vidi više »

22. rujna

22.

Novi!!: Ho Ši Min i 22. rujna · Vidi više »

25. kolovoza

25.

Novi!!: Ho Ši Min i 25. kolovoza · Vidi više »

28. kolovoza

28.

Novi!!: Ho Ši Min i 28. kolovoza · Vidi više »

31. ožujka

31.

Novi!!: Ho Ši Min i 31. ožujka · Vidi više »

6. kolovoza

6.

Novi!!: Ho Ši Min i 6. kolovoza · Vidi više »

9. kolovoza

9.

Novi!!: Ho Ši Min i 9. kolovoza · Vidi više »

9. ožujka

9.

Novi!!: Ho Ši Min i 9. ožujka · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ho Chi Minh, Hồ Ší Min.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »