Brže od pregledniku!
39 odnosi: Švapska, Baden-Württemberg, Brandenburg, Dinastija, Dvorac Hohenzollern, Fridrik I. Barbarossa, Grof, Izborni knezovi, Karlo I., rumunjski kralj, Kralj, Mihael I., rumunjski kralj, Nürnberg, Nijemci, Njemačka, Njemačko Carstvo, Popis pruskih kraljeva, Pruska, Prvi svjetski rat, Republika, Rumunjska, Sveto Rimsko Carstvo, Vilim II., njemački car, 10. stoljeće, 11. stoljeće, 1227., 1411., 1415., 1534., 1623., 1695., 1701., 1806., 1849., 1866., 1869., 1871., 1881., 1918., 1947..
Švapska
Karta švapskog područja unutar suvremene Njemačke. Žuto je djelomično švapsko područje. Bavarske kraljevine Württemberg i Zemlje Hohenzollerna Švapska (književni njemački: Schwaben ili Schwabenland, švapski njemački: Schwobeland) je povijesna i jezična pokrajina u Njemačkoj.
Novi!!: Hohenzollern i Švapska · Vidi više »
Baden-Württemberg
Baden-Württemberg (alemanski: Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina u jugozapadnom dijelu Njemačke.
Novi!!: Hohenzollern i Baden-Württemberg · Vidi više »
Brandenburg
Brandenburg (donjolužičkosrpski: Kraj Bramborska, donjonjemački: Bramborg/Brannenborg) savezna je država Njemačke, čiji je glavni grad Potsdam.
Novi!!: Hohenzollern i Brandenburg · Vidi više »
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Novi!!: Hohenzollern i Dinastija · Vidi više »
Dvorac Hohenzollern
Dvorac Hohenzollern Dvorac Hohenzollern (njemački: Burg Hohenzollern) je dvorac u Njemačkoj.
Novi!!: Hohenzollern i Dvorac Hohenzollern · Vidi više »
Fridrik I. Barbarossa
Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: Hohenzollern i Fridrik I. Barbarossa · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Hohenzollern i Grof · Vidi više »
Izborni knezovi
Izborni knezovi (njem. Kurfürst; – jednina; Kurfürsten – množina), bili su članovi izbornog tijela – elektorata, koje je imalo za zadatak birati careve Svetog Rimskog Carstva.
Novi!!: Hohenzollern i Izborni knezovi · Vidi više »
Karlo I., rumunjski kralj
Karlo I., pravo ime Princ Karl Eitel Friedrich Zephyrinus Ludwig von Hohenzollern-Sigmaringen (Sigmaringen, 20. travnja 1839. – dvorac Peleş, Sinaia, 10. listopada 1914.), knez Ujedinjenih kneževina Moldavije i Vlaške od 1866. i prvi rumunjski kralj od 1881. godine, iz dinastije Hohenzollern-Sigmaringen.
Novi!!: Hohenzollern i Karlo I., rumunjski kralj · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Hohenzollern i Kralj · Vidi više »
Mihael I., rumunjski kralj
Mihael I. (Sinaia, 25. listopada 1921. – Aubonne, Švicarska, 5. prosinca 2017.), posljednji rumunjski kralj, koji je vladao u dva navrat, prvo od 1927. do 1930., a zatim od 1940. do 1947. Bio je član dinastije Hohenzollern-Sigmaringen.
Novi!!: Hohenzollern i Mihael I., rumunjski kralj · Vidi više »
Nürnberg
Nürnberg (bavarski: Niamberg, istočnofranački: Nämberch ili Närmberch) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: Hohenzollern i Nürnberg · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Hohenzollern i Nijemci · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Hohenzollern i Njemačka · Vidi više »
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.
Novi!!: Hohenzollern i Njemačko Carstvo · Vidi više »
Popis pruskih kraljeva
1618. se vojvodina Pruska ujedinila s Brandenburškom markom u personalnu uniju pod dinastijom Hohenzollern.
Novi!!: Hohenzollern i Popis pruskih kraljeva · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Hohenzollern i Pruska · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Hohenzollern i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Hohenzollern i Republika · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Hohenzollern i Rumunjska · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Hohenzollern i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Vilim II., njemački car
Vilim II. (njem. Wilhelm II.) (Berlin, 27. siječnja 1859. – Doorn, Nizozemska, 4. lipnja 1941.), njemački vladar iz dinastije Hohenzollern koji je u povijest ušao kao posljednji njemački car i pruski kralj.
Novi!!: Hohenzollern i Vilim II., njemački car · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 10. stoljeće · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 11. stoljeće · Vidi više »
1227.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1227. · Vidi više »
1411.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1411. · Vidi više »
1415.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1415. · Vidi više »
1534.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1534. · Vidi više »
1623.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1623. · Vidi više »
1695.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1695. · Vidi više »
1701.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1701. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1806. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1849. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1866. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1869. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1871. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1881. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1918. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Hohenzollern i 1947. · Vidi više »
