Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hozroje I. Anuširvan

Indeks Hozroje I. Anuširvan

Hozroje I. (Husrav, Xusro; خسرو khosrou, grčki: Chosroes), zvan Anuširvan („s besmrtnom dušom“; Anūscharwān), bio je od 531. do smrti 579. poslije Krista veliki kralj Perzije iz dinastije Sasanida.

34 odnosi: Antiohija, Arapi, Arapski jezik, Belizar, Bitka kod Melitene, Bizant, Crno more, Helenizam, Hormizd IV., Istočni Goti, Italija, Jemen, Justin I., Justin II., Justinijan I. Veliki, Kavad I., Kavkaz, Ktezifont, Mezopotamija, Perzija (razdvojba), Popis perzijskih vladara iz dinastije Sasanida, Prokopije, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Sirija, Sredozemno more, Tisuću i jedna noć, Turci, Veliki kralj, 527., 531., 540., 560., 565., 579..

Antiohija

Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Antiohija · Vidi više »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Arapi · Vidi više »

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Arapski jezik · Vidi više »

Belizar

Flavije Belizar (grčki: Βελισαριος, latinično: Belisarios, latinski: Flavius Belisarius, oko 500. – 565.) bio je jedan od najvećih bizantskih generala i jedan od najistaknutijih generala u povijesti.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Belizar · Vidi više »

Bitka kod Melitene

Bitka kod Melitene godine 575. (po nekim izvorima 576.) bila je važna bizantska pobjeda protiv perzijskih Sasanida u dugotrajnim rimsko-perzijskim ratovima.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Bitka kod Melitene · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Bizant · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Crno more · Vidi više »

Helenizam

Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Helenizam · Vidi više »

Hormizd IV.

Hormizd IV. Hormizd IV. (također Hormisdas; perzijski: هرمز Hormoz), Veliki kralj Perzije (579. – 590.). Hormizda je njegov otac Hozroje I. odredio za nasljednika tako da ga je on bez poteškoća naslijedio.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Hormizd IV. · Vidi više »

Istočni Goti

Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Istočni Goti · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Italija · Vidi više »

Jemen

Republika Jemen je država u jugozapadnoj Aziji, s obalama na Crvenom moru, Adenskom zaljevu i Arapskom moru.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Jemen · Vidi više »

Justin I.

Justin I. Justin I. (lat. Flavius Iustinus Augustus, grč. Ἰουστίνος) (Bederiana, Macedonia Salurtaris, 2. veljače 450. – ?, 1. kolovoza 527.), bizantski car od 518. do 527. godine.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Justin I. · Vidi više »

Justin II.

Solid Justina II. Justin II. (lat. Flavius Iustinus Iunior Augustus, starogrč. Φλάβιος Ἰουστίνος ὁ νεώτερος) (o. 520. – 5. listopada 578.), bizantski car (565. – 578.). Za njegove vladavine raspalo se univerzalno Rimsko Carstvo koje je obnovio njegov ujak i car Justinijan I. Veliki.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Justin II. · Vidi više »

Justinijan I. Veliki

Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Justinijan I. Veliki · Vidi više »

Kavad I.

Kavadh I. (perzijski: غباد Ghobād; † 531.) je bio Veliki kralj Perzije iz dinastije Sasanida (488. – 496.) i (499. – 531.) Kavad je prema jednom izvoru umro 531.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Kavad I. · Vidi više »

Kavkaz

Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Kavkaz · Vidi više »

Ktezifont

Ktezifont (grčki: Ktēsiphōn, Κτησιφῶν) je bio glavni grad Sasanidskog Perzijskog Carstva u drevnoj Mezopotamiji.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Ktezifont · Vidi više »

Mezopotamija

Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Mezopotamija · Vidi više »

Perzija (razdvojba)

Perzija je naziv s više značenja.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Perzija (razdvojba) · Vidi više »

Popis perzijskih vladara iz dinastije Sasanida

Novoperzijsko Sasanidsko Carstvo (224./226. – 651.) stoljećima je bilo suparnik Rimskog, kasnije Bizantskog Carstva na Bliskom Istoku, sve do propasti u 7.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Popis perzijskih vladara iz dinastije Sasanida · Vidi više »

Prokopije

Prokopije iz Cezareje (grčki: Προϰόπιος ὁ Καισαρεύς, Prokópios ho Kaisareús, latinizirano: Procopius Caesariensis) (Cezareja, Palestina Prima, oko 490. – ?, oko 565.) bio je bizantski povjesničar.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Prokopije · Vidi više »

Sasanidsko Perzijsko Carstvo

Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Sirija · Vidi više »

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Sredozemno more · Vidi više »

Tisuću i jedna noć

14. stoljeća (Sirija, Galland, Nacionalna knjižnica u Parizu) Ferdinand Keller: ''Šeherezada i sultan Šahrijar'' (ulje na platnu, 1880.) Knjiga Tisuću i jedne noći (perzijski: هزار و یک شب Hazār-o Yak Šab, arapski: كتاب ألف ليلة وليلة Kitāb 'Alf Layla wa-Layla, turski: Binbir Gece), također poznata kao Tisuću i jedna noć, 1001 Arapske noći (Arapske noći), uokvirena je brojnih autora.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Tisuću i jedna noć · Vidi više »

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Turci · Vidi više »

Veliki kralj

Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i Veliki kralj · Vidi više »

527.

Bez opisa.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i 527. · Vidi više »

531.

Bez opisa.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i 531. · Vidi više »

540.

Bez opisa.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i 540. · Vidi više »

560.

Bez opisa.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i 560. · Vidi više »

565.

Bez opisa.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i 565. · Vidi više »

579.

Bez opisa.

Novi!!: Hozroje I. Anuširvan i 579. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Hozroje I..

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »