Brže od pregledniku!
60 odnosi: Ana Katarina Zrinski, Antun Kanižlić, Barok, Bartol Kašić, Dalmacija, Družba Isusova, Dubrovnik, Europa, Fran Krsto Frankapan, Franjevci, Hrvatska, Hrvatska književnost, Hrvatski jezik, Ignjat Đurđević, Istra, Ivan Ančić Dumljanin, Ivan Belostenec, Ivan Bunić Vučić, Ivan Gundulić, Ivan Lučić, Jakov Mikalja, Jastrebarsko, Jerolim Kavanjin, Junije Palmotić, Juraj Habdelić, Juraj Križanić, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Ljetopis popa Dukljanina, Mađarska, Matija Divković, Molière, Nikola VII. Zrinski, Osman I., Ozalj, Palermo, Pavao Posilović, Petar Bogašinović, Petar IV. Zrinski, Petar Kanavelić, Pjesni pokorne kralja Davida, Požega, Pripovijest, Protestantizam, Protureformacija, Putni tovaruš, Rafael Levaković, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Renesansa, Rim, ..., Slavonija, Stijepo Đurđević, Suze sina razmetnoga, Varaždin, Vladislav Menčetić, Zagreb, 1582., 1622., 1671., 17. stoljeće. Proširite indeks (10 više) »
Ana Katarina Zrinski
Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Ana Katarina Zrinski · Vidi više »
Antun Kanižlić
Antun Kanižlić (Požega, 20. studenog 1699. – Požega, 24. kolovoza 1777.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac i pjesnik.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Antun Kanižlić · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Barok · Vidi više »
Bartol Kašić
Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Bartol Kašić · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Dalmacija · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Družba Isusova · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Dubrovnik · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Europa · Vidi više »
Fran Krsto Frankapan
Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Fran Krsto Frankapan · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Franjevci · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ignjat Đurđević
Ignjat Đurđević poznat i kao Ignazio Giorgi (Dubrovnik, 13. veljače 1675. ‒ Dubrovnik, 21. siječnja 1737.), hrvatski katolički svećenik, isusovac potom benediktinac, barokni pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Ignjat Đurđević · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Istra · Vidi više »
Ivan Ančić Dumljanin
Ivan Ančić (Lipa u Duvnu, 11. veljače 1624. – Ancona, 24. srpnja 1685.), hrvatski teološki pisac.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Ivan Ančić Dumljanin · Vidi više »
Ivan Belostenec
Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog postumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec OSPPE (Varaždin?, 1593. ili 1594. ‒ Lepoglava, 10. veljače 1675.), hrvatski katolički svećenik, pavlin, propovjednik i leksikograf.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Ivan Belostenec · Vidi više »
Ivan Bunić Vučić
Naslovnica ''Mandalijene pokornice'' tiskane u Mletcima 1705. godine Ivan (Dživo) Bunić Vučić, (Dubrovnik, početkom 1591. ili 1592. – Dubrovnik, 6. ožujka 1658.), hrvatski barokni pjesnik, pripadnik plemićke obitelji Bunić, jedne od najutjecajnijih u Dubrovačkoj Republici.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Ivan Bunić Vučić · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Ivan Gundulić · Vidi više »
Ivan Lučić
Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Ivan Lučić · Vidi više »
Jakov Mikalja
Mikalja: Blago jezika slovinskoga Jakov Mikalja (Pještica (Peschici) na poluotoku Gargano, Italija, 31. ožujka 1601. ‒ Loreto, 1. prosinca 1654.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, leksikograf.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Jakov Mikalja · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Jastrebarsko · Vidi više »
Jerolim Kavanjin
Jerolim Paško Kavanjin (Split, 4. veljače 1641. – Split, 29. studenog 1714.), hrvatski pjesnik poznoga baroka, iz splitske plemićke obitelji Kavanjina.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Jerolim Kavanjin · Vidi više »
Junije Palmotić
'''Junije Palmotić''' Naslovna stranica djela ''Kristijada, to jest život i djela Isukrstova'' iz 1670. godine Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607. – Dubrovnik, 1657.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Junije Palmotić · Vidi više »
Juraj Habdelić
Juraj Habdelić (Staro Čiče, 17. travnja 1609. – Zagreb, 27. studenoga 1678.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, duhovni pisac, propovjednik i leksikograf.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Juraj Habdelić · Vidi više »
Juraj Križanić
Juraj Križanić (Obrh, malo naselje kraj Lipnika, kod Ribnika, između 1617. i 1619.Miroslav Šicel (priredio), Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća, Dio 1.: Hrvatski književni esej 1900.—1950. (Biblioteka Četvrti zid: knj. 7.), Zagreb: Disput, 2002.,, (cjelina), str. 131. – Beč, 12. rujna 1683.), bio je hrvatski svećenik, teolog, pisac, jezikoslovac, glazbenik, političar te zagovornik crkvenog i slavenskog jedinstva.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Juraj Križanić · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Katolička Crkva · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Mađarska · Vidi više »
Matija Divković
bosančicom. '''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616. Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563. – Olovo, 21. kolovoza 1631.), hrvatski franjevac i vjerski pisac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Matija Divković · Vidi više »
Molière
Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière (Pariz, 15. siječnja 1622. – Pariz, 17. veljače 1673.), francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire; te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Molière · Vidi više »
Nikola VII. Zrinski
Nikola VII.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »
Osman I.
Osman I. Gazi (osman. tur. عثمان غازى) (Sogut, 1258. – Sogut, 9. kolovoza 1326.), osmanski emir i sultan (1281. — 1326.), osnivač osmanske dinastije i prvi sultan Osmanskog Carstva.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Osman I. · Vidi više »
Ozalj
Ozalj je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Ozalj · Vidi više »
Palermo
Palermo (sicilijanski: Palermu, grčki:, Panormos, latinski: Panormus, arapski: بَلَرْم, Balarm, fenički: זִיז, Ziz) je glavni grad talijanske istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilije, osnovali su ga Feničani, a tijekom svoje duge i burne povijesti uvijek je bio središte političkog i kulturnog života otoka.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Palermo · Vidi više »
Pavao Posilović
Pavao Posilović (Glamoč, oko 1597. - Rama, prije 1657.), je bio hrvatski franjevac, književnik i biskup iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Pavao Posilović · Vidi više »
Petar Bogašinović
Petar Toma Bogašinović (Dubrovnik, oko 1625.Dubrovnik, 1700.) je bio hrvatski barokni pjesnik iz Dubrovnika.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Petar Bogašinović · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Petar Kanavelić
'''Petar Kanavelić''' Petar Kanavelić (Korčula, 27. prosinca 1637. – Korčula, 16. siječnja 1719.), hrvatski pjesnik, epski i dramski pisac; jedan od najvećih hrvatskih pisaca 17.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Petar Kanavelić · Vidi više »
Pjesni pokorne kralja Davida
Pjesni pokorne kralja Davida zbirka je pjesama hrvatskog pisca Ivana Gundulića.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Pjesni pokorne kralja Davida · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Požega · Vidi više »
Pripovijest
Povist ili povijest (ukr. повість, rus. пóвесть) je pojam iz ruske i ukrajinske književnosti (pr. Маруся Kvitke-Osnovjanenka iz 1833.). Epski je prozni oblik (rijetko u stihu) između romana i pripovjedna oblika kroničarske naravi, u kojem struja prirodnog života se iznova daje.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Pripovijest · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Protestantizam · Vidi više »
Protureformacija
Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka. Termin "protureformacija" se od kraja 19. stoljeća uvriježio u protestantskim područjima pa se odatle u 20. stoljeću proširio i u Hrvatsku, makar katolički crkveni pisci do danas radije koriste termin katolička obnova.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Protureformacija · Vidi više »
Putni tovaruš
Izvorna naslovna stranica "Putnog tovaruša" tiskanog u Mlecima 1661. godine Putni tovaruš (Suputnik) je molitvenik iz 1660. godine koji je Ana Katarina Zrinski priredila u Ozlju i objavila u Veneciji.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Putni tovaruš · Vidi više »
Rafael Levaković
Rafael Levaković (u bugarskim izvorima: Рафаил Левакович) (Jastrebarsko, oko 1590. – Zadar, 1650.) hrvatski prevoditelj i povjesničar, franjevac.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Rafael Levaković · Vidi više »
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Renesansa · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Rim · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Slavonija · Vidi više »
Stijepo Đurđević
Stijepo Đurđević (Dubrovnik, 1579. – Dubrovnik, 1632.), hrvatski barokni pjesnik.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Stijepo Đurđević · Vidi više »
Suze sina razmetnoga
website.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Suze sina razmetnoga · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Varaždin · Vidi više »
Vladislav Menčetić
Vladislav Menčetić (Minčetić) (Dubrovnik, oko 1617.Dubrovnik, 1666.) je bio hrvatski pjesnik iz Dubrovnika.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Vladislav Menčetić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i Zagreb · Vidi više »
1582.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i 1582. · Vidi više »
1622.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i 1622. · Vidi više »
1671.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i 1671. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska barokna književnost i 17. stoljeće · Vidi više »
