Brže od pregledniku!
260 odnosi: Aleksandar Ranković, Android (operacijski sustav), Antun Vrdoljak, Aplikacija, Astronomija, Atmosfera, Australija, Ženeva, Banovina Hrvatska, Beč, Božena Begović, Božidar Novak, Božidar Novak (novinar), Budimpešta, Colombo, Dioničko društvo, Djeca, Djelatnik, Djelatnost, Dnevnik HTV-a, Domagoj Novokmet, Domovinski rat, Država, Državni hidrometeorološki zavod, Društvena mreža, Elektronički mediji, Emisija, Europa, Europska radiodifuzijska unija, Europsko prvenstvo u atletici – Split 1990., Fakultet strojarstva i brodogradnje, Financije, Fizičar, Franko Winter, Godina, Heroj, HRT – Glas Hrvatske, HRT – HTV 1, HRT – HTV 2, HRT – HTV 3, HRT – HTV 4, HRT – Radio Dubrovnik, HRT – Radio Knin, HRT – Radio Osijek, HRT – Radio Pula, HRT – Radio Rijeka, HRT – Radio Sljeme, HRT – Radio Split, HRT – Radio Zadar, HRT International, ..., Hrvatska, Hrvatska povijest, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatske radijske postaje, Hrvatski autoklub, Hrvatski branitelji, Hrvatski jezik, Hrvatski krugoval, Hrvatski radio, Hrvatski sabor, Hrvatsko iseljeništvo, Hrvoje Hitrec, Informacija, Infrastruktura, Internet, Internetski preglednik, IOS, Ivan Šibl, Ivan Leko (pedagog), Ivo Bojanić (televizijski novinar), Javnost, Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije, Jezik, Južna Amerika, Jugoistočna Europa, Jugoslavenska radiotelevizija, Kamera, Katodna cijev, Komercijalna televizija, Komunikacija, Koncesija, Kraljevina Jugoslavija, Kućanstvo, Liberalizacija, Lijepa naša domovino, Lijepom našom, Listopad, Lokalna samouprava, MacOS, Mediji, Mediteranske igre, Meteorološka postaja, Meteorologija, Mirko Galić, Mjesečeve mijene, Mobilne aplikacije, Mobilni telefon, More, Mrežne stranice, Mrežni portal, Multimedija, Nacionalizacija, Nagrada Ivan Šibl, Naknada, Nastava, Nezavisna Država Hrvatska, Note, Novi Zeland, Novinar, Obrazovanje, Odašiljači i veze, Odgoj, Operacijski sustav, Orden narodnog heroja, Osnovna škola, Osoba, Osobno računalo, Oton Kučera, Pametni telefon, Pedagogija, Pjesma Eurovizije, Pjesma Eurovizije 1990., Plaća, Plodovi zemlje, Poduzetnički projekt, Pokret nesvrstanih, Politička stranka, Politika, Prag, Predsjednik, Prijenosno računalo, Psihologija, Publika, Računalo, Radio, Radioodašiljač, Radovan Latković, Reportažna kola, Roditelji, Satelit, Sava, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Siniša Kovačić, Sjeverna Amerika, Slavko Kvaternik, Slika Hrvatske, Slikom na sliku, Sljeme, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sociologija, Split, Srednja škola, Stadion Maksimir, Statut, Strah, Sunce, Svjetska meteorološka organizacija, Tablet, Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije, Tehnika, Tehnologija, Tekst, Televizija, Televizija u Hrvatskoj, Telstar, The Voice Hrvatska, Toranj Sljeme, Trg svetog Marka, Trgovačko društvo, TV kalendar, Učenik, Učenje, Učitelj, Ujedinjeni narodi, Umjetni satelit, Umjetnost, UNICEF, Univerzijada, Usluga, Ustanova, Varšava, Veljača, Video, Vlada Republike Hrvatske, Vlast, Vremenska prognoza, Vrijeme (meteorologija), Windows 7, Windows Phone, XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984., Zagreb, Zagrebački velesajam, Zakon, Zbor Hrvatske radiotelevizije, Zemljopisno područje, Znanost, 1. listopada, 1. siječnja, 1. svibnja, 1. travnja, 10. travnja, 12. svibnja, 14. srpnja, 15. svibnja, 16. rujna, 19. lipnja, 19. studenoga, 1924., 1926., 1928., 1938., 1940., 1941., 1945., 1946., 1949., 1950., 1952., 1954., 1956., 1962., 1963., 1966., 1968., 1972., 1975., 1976., 1979., 1981., 1983., 1986., 1988., 1990., 1991., 1992., 1993., 1995., 1996., 1997., 1998., 2. svibnja, 2. travnja, 2000., 2001., 2007., 2009., 2011., 2012., 2015., 2016., 2018., 23. srpnja, 27. kolovoza, 29. kolovoza, 29. lipnja, 30. travnja, 4. listopada, 4. svibnja, 7. rujna, 8. travnja. Proširite indeks (210 više) »
Aleksandar Ranković
Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Aleksandar Ranković · Vidi više »
Android (operacijski sustav)
Android je otvoreni operacijski sustav za mobilne uređaje, kao što su pametni telefoni i tablet računala, američke tvrtke Google Inc. temeljen na jezgri Linux i drugom softveru otvorenog kôda.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Android (operacijski sustav) · Vidi više »
Antun Vrdoljak
Antun Vrdoljak (Imotski, 4. lipnja 1931.) je hrvatski glumac, redatelj i producent, HDZ-ov zastupnik u drugom sazivu Hrvatskog sabora, bivši direktor HRT-a, bivši predsjednik, danas počasni predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i član Međunarodnog olimpijskog odbora.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Antun Vrdoljak · Vidi više »
Aplikacija
LibreOffice Writer Primjenjivi program, također poznat kao aplikacija, ili app (engl. Application software), računalni je program dizajniran za pomoć korisnicima da bi izvršavali jedan ili više određenih zadataka.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Aplikacija · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Astronomija · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Atmosfera · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Australija · Vidi više »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Ženeva · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Beč · Vidi više »
Božena Begović
Božena Begović (Split, 18. ožujka 1901. – Zagreb, 10. lipnja 1966.) hrvatska glumica, kazališna djelatnica, književnica, prevoditeljica.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Božena Begović · Vidi više »
Božidar Novak
*Božidar Novak (novinar).
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Božidar Novak · Vidi više »
Božidar Novak (novinar)
Božidar (Božo) Novak (Hvar, 18. svibnja 1925. – 26. lipnja 2013.) je hrvatski novinar, feljtonist, publicist i kroničar hrvatskog novinarstva, saborski zastupnik.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Božidar Novak (novinar) · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Budimpešta · Vidi više »
Colombo
Colombo (singalski: IPA:; tamilski: கொழும்பு) je najveći i službeni glavni grad Šri Lanke.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Colombo · Vidi više »
Dioničko društvo
Dioničko društvo (eng. joint-stock company) je trgovačko društvo čiji je temeljni kapital podijeljen na dionice.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Dioničko društvo · Vidi više »
Djeca
Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Djeca · Vidi više »
Djelatnik
Kini. Djelatnik ili radnik je u najširem smislu, osoba koji želi postići odredeni cilj kroz fizičku i / ili mentalnu djelatnost ili rad.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Djelatnik · Vidi više »
Djelatnost
Djelatnost ili rad označava aktivni čin čovjeka.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Djelatnost · Vidi više »
Dnevnik HTV-a
Dnevnik je informativna emisija Hrvatske radiotelevizije koja se emitira svakog dana u 12, 19 i večernjem terminu oko 23 sata na prvom programu Hrvatske televizije.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Dnevnik HTV-a · Vidi više »
Domagoj Novokmet
Domagoj Novokmet (Zagreb, 22. ožujka 1977.) hrvatski je televizijski novinar, scenarist i voditelj.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Domagoj Novokmet · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Domovinski rat · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Država · Vidi više »
Državni hidrometeorološki zavod
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) tijelo je državne uprave Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Državni hidrometeorološki zavod · Vidi više »
Društvena mreža
Društvena mreža je vrsta internetske usluge, koji se najčešće javlja u obliku platforme, prozora ili web-stranice.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Društvena mreža · Vidi više »
Elektronički mediji
Elektronički mediji su svi tipovi medijskog izvještavanja kojih je i kreiranje i recepcija zasnovana na elektroničkim uređajima, za razliku od tiskanih medija koji se danas također stvaraju elektroničkim putem (na računalu), no krajnji proizvod je otisnut na papiru (novine, knjige), i za njegovu percepciju nije potreban nijedan elektronički uređaj.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Elektronički mediji · Vidi više »
Emisija
Emisija (lat. emissio) može značiti.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Emisija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Europa · Vidi više »
Europska radiodifuzijska unija
Članice EBU-a Europska radiodifuzijska unija (ERU) (eng.: European Broadcasting Union (EBU), fra.: L'Union Européenne de Radio-Télévision (UER), međunarodna je radiodifuzijska organizacija. Formirale su ju 12. veljače 1950. 23 radiodifuzijske organizacije na području Europe i Sredozemljaa na konferenciji u Torquayu u Devonu. Godine 1993. Međunarodna radio-televizijska organizacija (OIRT), ekvivalent radiodifuzijskih kuća iz centralne i istočne Europe, sjedinila se s EBU-om. Godine 2004. EBU je imala punopravne članice iz 52 države te pridružene članice iz još 29. Članice su radijske i televizijske kompanije, od kojih su većina u vlasništvu države ili u privatnom vlasništvu s javnom koncesijom. Punopravne članice smještene su u državama od Alžira do Vatikana, uključujući gotovo sve europske države. Pridružene članice nisu ograničene samo na Europu te uključuju radiodifuzijske kompanije iz Kanade, Japana, Meksika, Indije, Hong Konga i drugih zemalja. Punopravne članice su one čije države pripadaju europskom radiodifuzijskom području ili su članice Vijeća Europe. Najpoznatija aktivnost EBU-a je Eurovizija. EBU organizira i natjecanje Mladih plesača Eurovizije, kao i natjecanja za mlade glazbenike i scenariste po istom modelu. Članice EBU-a često su surađivale na stvaranju dokumentaraca i animiranih filmova za djecu. Prva takva koprodukcija bila je The Animals of Farthing Wood godine 1993., temeljena na istoimenim knjigama Colina Danna. Glazbena tema koja se izvodi prije svake EBU-ove emisije je preludij Te Deumu koga je napisao Marc-Antoine Charpentier.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Europska radiodifuzijska unija · Vidi više »
Europsko prvenstvo u atletici – Split 1990.
Europsko prvenstvo u atletici – Split 1990. je 15.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Europsko prvenstvo u atletici – Split 1990. · Vidi više »
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Fakultet strojarstva i brodogradnje (sjeverna zgrada) Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), javno je visoko učilište te znanstvenoistraživačka ustanova u sastavu Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Fakultet strojarstva i brodogradnje · Vidi više »
Financije
Financije su područje ekonomije koje se bavi proučavanjem tržišta novca i kapitala te njihove distribucije.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Financije · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Fizičar · Vidi više »
Franko Winter
Franko Winter (Bjelovar, 14. svibnja 1926. - Zagreb, 10. siječnja 1981.) - hrvatski političar židovskog porijekla, pravnik, diplomat, generalni direktor Radio-televizije Zagreb Rođen je u Bjelovaru 14.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Franko Winter · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Godina · Vidi više »
Heroj
Junak (ili heroj) je pojam kojim se često naziva izuzetno hrabar čovjek koji spašava druge ljude i brani ih od zlih ljudi, čija je definicija često korištena u fiktivnom svijetu, no nekad se koristila i u povijesti.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Heroj · Vidi više »
HRT – Glas Hrvatske
Glas Hrvatske cjelodnevni je međunarodni program Hrvatskoga radija koji je danas diljem svijeta moguće slušati isključivo preko interneta (HRTi i ostale stream usluge).
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i HRT – Glas Hrvatske · Vidi više »
HRT – HTV 1
Prvi program Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) televizijski je program Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i HRT – HTV 1 · Vidi više »
HRT – HTV 2
Drugi program Hrvatske televizije (HRT – HTV 2) televizijski je program Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i HRT – HTV 2 · Vidi više »
HRT – HTV 3
Treći program Hrvatske televizije (HRT – HTV 3) televizijski je program Hrvatske radiotelevizije koji je počeo s emitiranjem 15. rujna 2012. Program je obrazovnog karaktera i sastoji se uglavnom od filmova i repriza serija.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i HRT – HTV 3 · Vidi više »
HRT – HTV 4
Četvrti program Hrvatske televizije (HRT – HTV 4) televizijski je program Hrvatske radiotelevizije koji je počeo s emitiranjem 24. prosinca 2012. Program je informativnog karaktera i sastoji se uglavnom od dnevnih informativnih emisija.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i HRT – HTV 4 · Vidi više »
HRT – Radio Dubrovnik
Hrvatski radio Dubrovnik ili Radio Dubrovnik je radijska postaja u sastavu HRT-a, koja svoj program emitira na području Dubrovnika, Gruda, Korčule, Lastova, Lopuda, Rota, Slanog, Srđa, Stona, Vele Luke i Blata na Korčulu.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i HRT – Radio Dubrovnik · Vidi više »
HRT – Radio Knin
Hrvatski radio Knin ili Radio Knin je radijska postaja u sastavu HRT-a, koja svoj program emitira na području grada Knina, Šibenika i Promine.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i HRT – Radio Knin · Vidi više »
HRT – Radio Osijek
Hrvatski radio Osijek ili Radio Osijek regionalna je radijska postaja u sastavu HRT-a, koja svoj program, osim na području Osijeka, emitira i na području cijele Slavonije i Baranje.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i HRT – Radio Osijek · Vidi više »
HRT – Radio Pula
Hrvatski radio Pula ili Radio Pula je radijska postaja u sastavu HRT-a, koja svoj program emitira na području grada Pule, ali i cijele Istre.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i HRT – Radio Pula · Vidi više »
HRT – Radio Rijeka
Zgrada Radio Rijeke Radio Rijeka se u eteru prvi put oglasila 16. rujna 1945. godine iz kuće u Voloskom na adresi Štangerova ulica broj 9.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i HRT – Radio Rijeka · Vidi više »
HRT – Radio Sljeme
Hrvatski radio Sljeme ili Radio Sljeme, hrvatska je radijska postaja koja je dio Hrvatskoga radija i odašilje svoj program na području Zagreba i Sjeverozapadne Hrvatske od 17. travnja 1953., isprva pod nazivom Radio na valu 202,1, a od 15. svibnja 1953. kao Radio Sljeme.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i HRT – Radio Sljeme · Vidi više »
HRT – Radio Split
Hrvatski radio Split je splitska regionalna radio postaja u sastavu Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i HRT – Radio Split · Vidi više »
HRT – Radio Zadar
Hrvatski radio Zadar ili Radio Zadar je radijska postaja u sastavu HRT-a, koja svoj program emitira na području grada Zadra, Paga, Ugljana i Ćelavca.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i HRT – Radio Zadar · Vidi više »
HRT International
HRT International (kraće HRT Int., prije Peti program Hrvatske radiotelevizije ili HTV 5) je peti televizijski program Hrvatske radiotelevizije koji je s prikazivanjem počeo 1. siječnja 2018. godine, a namijenjen Hrvatimama izvan Republike Hrvatske te međunarodnoj javnosti.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i HRT International · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatske radijske postaje
Spomen ploča na Gornjem gradu za Radio stanicu Zagreb. U Hrvatskoj svoj program emitira 148 radijskih postaja s dodijeljenom koncesijom za određeno područje i koji su u većini u privatnom vlasništvu.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Hrvatske radijske postaje · Vidi više »
Hrvatski autoklub
Logotip HAK-a. Hrvatski autoklub (skr. HAK), nacionalna je neprofitna i nestranačka udruga iz Republike Hrvatske u koju su udruženi autoklubovi, građani, vozači i vlasnici vozila na motorni pogon.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Hrvatski autoklub · Vidi više »
Hrvatski branitelji
Spomenik braniteljima Vodicama Hrvatski branitelji su osobe koja su organizirano sudjelovale u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Hrvatski branitelji · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski krugoval
Hrvatski krugoval, punim nazivom (od 1942.) Hrvatski državni zavod za krugovalnu službu »Hrvatski krugoval«, bio je sustav krugovalnih (ondašnja riječ za radio) postaja u državnom vlasništvu Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Hrvatski krugoval · Vidi više »
Hrvatski radio
Jedna od tonskih režija Hrvatskoga radija Hrvatski radio je sljednik negdašnje Radio-stanice Zagreb, koja je emitiranje započela 15. svibnja 1926. kao prva radiostanica na jugoistoku Europe.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Hrvatski radio · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko iseljeništvo
20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »
Hrvoje Hitrec
Hrvoje Hitrec (Zagreb, 14. srpnja 1943.) suvremeni je hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist, posebice poznat po brojnim knjigama za djecu i mladež.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Hrvoje Hitrec · Vidi više »
Informacija
Informacija je skup podataka s pripisanim značenjem i osnovni element komunikacije koji, primljen u određenoj situaciji, povećava primateljevo znanje.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Informacija · Vidi više »
Infrastruktura
Infrastruktura se tipično odnosi na tehničke strukture i sustave koji podržavaju društvo, kao npr.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Infrastruktura · Vidi više »
Internet
Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Internet · Vidi više »
Internetski preglednik
Internetski preglednik (Web preglednik, web browser, Internet browser) je program koji korisniku omogućuje pregled web-stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Internetski preglednik · Vidi više »
IOS
iOS (prije iPhone OS) ime je za mobilni operacijski sustav kojeg je razvila američka tvrtka Apple Inc. za iPhone.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i IOS · Vidi više »
Ivan Šibl
Ivan Šibl (Virovitica, 28. listopada 1917. – Zagreb, 30. ožujka 1989.), bio je hrvatski političar i književnik, partizan, narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Ivan Šibl · Vidi više »
Ivan Leko (pedagog)
Ivan Leko (Proložac, 18. listopada 1914. – Zagreb, 30. ožujka 1983.), hrvatski pedagog.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Ivan Leko (pedagog) · Vidi više »
Ivo Bojanić (televizijski novinar)
Ivo Bojanić (Vrisnik, Hvar, 17. travnja 1928. – Zagreb, 17. svibnja 2016.) bio je hrvatski novinar i političar, najistaknutiji hrvatski proljećar u medijima.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Ivo Bojanić (televizijski novinar) · Vidi više »
Javnost
Javnost (public) se odnosi na čovječanstvo općenito, ili na pripadnike nacije, države ili zajednice; ljudi, neodređeno kao javnost; također se odnosi i na određeno tijelo ili skupinu ljudi.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Javnost · Vidi više »
Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije
Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije, nekada Plesni orkestar Radio Zagreba, osnovan je 1946. godine, što je u povijesti big bandova rijetkost.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Jezik · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Južna Amerika · Vidi više »
Jugoistočna Europa
date.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Jugoistočna Europa · Vidi više »
Jugoslavenska radiotelevizija
Jugoslavenska radiotelevizija (kratica: JRT) bio je sustav šest republičkih i dva pokrajinska TV centra u Jugoslaviji do početka devedesetih godina 20. stoljeća.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Jugoslavenska radiotelevizija · Vidi više »
Kamera
Kamera (lat. camera, od grč. ϰαμάρα: svod; sobica, izba) je uređaj za dobivanje slikovnih zapisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Kamera · Vidi više »
Katodna cijev
Presjek katodne cijevi u boji: '''1.''' Tri elektronska topa (svaki za jednu primarnu boju: crveno, zeleno i plavi)'''2.''' Elektronski snopovi '''3.''' Fokusne zavojnice'''4.''' Zavojnice za odbijanje '''5.''' Anodni spoj '''6.''' Rešetka za odvajanje snopova za stvaranje slike u boji: jedna za svaku primarnu boju '''7.''' Fosforni slojevi za svaku primarnu boju '''8.''' Povećanje fosfornog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona osciloskop. televiziju. Katodna cijev (eng. Cathode Ray Tube ili CRT)) je elektronska cijev u kojoj se elektroni, izbačeni iz užarene katode, zbog visokog napona između katode i anode ubrzavaju prema anodi u obliku snopa (katodno zračenje). Taj se snop usmjerava na fluorescentni zaslon, na kojem stvara svijetleću točku. Sustav za usmjeravanje (kondenzatorska polja dvaju parova pločica ili magnetska polja dvaju parova električnih zavojnica) otklanja elektronski snop u dva međusobno okomita smjera, oba okomita na smjer snopa. Položaj i gibanje točke na zaslonu ovisi o naponima između pločica, to jest o strujama u zavojnicama. Katodna cijev osnova je osciloskopa, uređaja za vizualizaciju i analizu električnog signala. Prvi je takvu cijev i uređaj konstruirao Karl Ferdinand Braun 1897. U katodnoj cijevi, koja služi za stvaranje slike u televizijskim prijamnicima te radarskim i računalnim zaslonima, može se upravljati jakošću snopa, a time i svjetloćom točke na zaslonu. U cijevima za stvaranje slike u boji stvaraju se tri snopa, radi postizanja svjetloće točke u trima osnovnim bojama. U tim se primjenama katodne cijevi sve više potiskuju zaslonima s tekućim kristalima.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Katodna cijev · Vidi više »
Komercijalna televizija
Komercijalna televizija (engl. commercial broadcasting) označava emitiranje televizijskog i radio programa od strane privatnih korporativnih medija.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Komercijalna televizija · Vidi više »
Komunikacija
Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova, odnosno proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najčešće putem jezika.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Komunikacija · Vidi više »
Koncesija
Koncesija je pravo na korištenje nacionalnog dobra za obavljanje gospodarske djelatnosti.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Koncesija · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kućanstvo
Kućanstvo (u hrv. literaturi se javlja često i raširen srbizam domaćinstvo; ne poistovjećivati sa suprotnoznačnicom pojmu gostovanje) u ekonomskom smislu označava sustav koji se sastoji od najmanje jedne osobe (poslovni subjekt).
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Kućanstvo · Vidi više »
Liberalizacija
Liberalizacija je izraz koji u najširem smislu označava uvođenje novih pravnih propisa koji za posljedicu imaju uklanjanje prethodnih ograničenja i restrikcija u raznim oblastima društvenog života.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Liberalizacija · Vidi više »
Lijepa naša domovino
Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Lijepa naša domovino · Vidi više »
Lijepom našom
Lijepom našom je zabavno-glazbena emisija Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Lijepom našom · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Listopad · Vidi više »
Lokalna samouprava
Lokalna samouprava je autonomni sustav upravljanja lokalnim zajednicama na užim dijelovima državnog teritorija.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Lokalna samouprava · Vidi više »
MacOS
macOS (prije Mac OS X, a kasnije OS X) je red operacijskih sustava koje razvija američka tvrtka Apple za svoju Mac obitelj računala.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i MacOS · Vidi više »
Mediji
Sredstva društvenog priopćavanja odnosno mediji, također i priopćajnice je složen pojam koji označava sustave javnog informiranja, koji služe za raspršivanje (diseminaciju) vijesti i audio-vizualnih sadržaja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najširih slojeva stanovništva.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Mediji · Vidi više »
Mediteranske igre
Logo Mediteranskih igara Mediteranske igre odnosno Sredozemne igre su međunarodno višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u jednom of gradova članica Međunarodnoga odbora Mediteranskih igara.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Mediteranske igre · Vidi više »
Meteorološka postaja
Automatska meteorološka postaja. Meteorološka postaja je ustanova meteorološke službe koja služi za meteorološka promatranja radi proučavanja vremena i klime, te za druga znanstvena istraživanja koja su od značaja za sve grane ljudske djelatnosti, naročito za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i promet.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Meteorološka postaja · Vidi više »
Meteorologija
satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Meteorologija · Vidi više »
Mirko Galić
Mirko Galić (Piramatovci, 23. siječnja 1948.) je hrvatski novinar i diplomat.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Mirko Galić · Vidi više »
Mjesečeve mijene
Ilustracija 1: Mjesečeve mjene Ilustracija 2:Položaj Mjeseca prema Zemlji i sunčevim zrakama Mjesečeve su mijene posljedica okretanja Mjeseca oko planeta Zemlje.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Mjesečeve mijene · Vidi više »
Mobilne aplikacije
Mobilne aplikacije su aplikacijske programske podrške za pametne telefone, tablet računala i druge mobilne uređaje.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Mobilne aplikacije · Vidi više »
Mobilni telefon
Razvoj mobilnih telefona Mobilni telefon ili jednostavno mobitel (žargonski: mob) prijenosni je elektronički uređaj za komunikaciju.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Mobilni telefon · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i More · Vidi više »
Mrežne stranice
Mrežne stranice, internetske lokacije, web-stranice ili internetske stranice (ranije često www stranice) sastoje se od niza HTML/XHTML dokumenata kojima se može pristupiti uz pomoć internetskog preglednika.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Mrežne stranice · Vidi više »
Mrežni portal
Mrežni portal mjesto je pristupa informacijama koje čini više različitih, logički povezanih, aplikacija koje su zajedničke većem broju korisnika.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Mrežni portal · Vidi više »
Multimedija
Multimedija je složenica od dvije riječi multi (mnoge/mnoga) i medija.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Multimedija · Vidi više »
Nacionalizacija
Nacionalizacija ili izvlaštenje je čin kojim država oduzima privatno vlasništvo nekretnina ili poslova (zemljište, zgrade, tvrtke) ili npr.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Nacionalizacija · Vidi više »
Nagrada Ivan Šibl
Nagrada Ivan Šibl je televizijska nagrada koju dodjeljuje Hrvatska radiotelevizija za životno djelo.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Nagrada Ivan Šibl · Vidi više »
Naknada
Naknada ili provizija (lat. providere.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Naknada · Vidi više »
Nastava
Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Nastava je osnovna odrednica didaktike.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Nastava · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Note
C - dur Note označavaju.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Note · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Novi Zeland · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Novinar · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Obrazovanje · Vidi više »
Odašiljači i veze
Odašiljači i veze d.o.o. (OiV) je hrvatski mrežni operater na područjima radiotelevizijskog emitiranja i prijenosnih telekomunikacijskih kapaciteta.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Odašiljači i veze · Vidi više »
Odgoj
Odgoj je sistemski nastavom organiziran proces kojim se izgrađuju pozitivne osobine ličnosti, stavovi, pogled na život i svijet, te karakterne i moralne, radne i društvene vrijednosti.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Odgoj · Vidi više »
Operacijski sustav
Operacijski sustav Windows 10 Sučelje GNOME Shell na distribuciji linuxa Fedora iz 2021. Operacijski sustav FreeDOS je slobodna inačica sustava DOS Operacijski sustav (OS) (još i radni sustav, operacijski sistem, operativni sustavKiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 680) je skup osnovnih sustavnih programa koji upravljaju sklopovljem računala (eng. hardware) radi ostvarivanja osnovnih funkcija računala: ulaz, memoriranje, obrada i izlaz podataka.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Operacijski sustav · Vidi više »
Orden narodnog heroja
Orden narodnog heroja jugoslavensko je odlikovanje za hrabrost, drugo najviše vojno odlikovanje u socijalističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Orden narodnog heroja · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Osnovna škola · Vidi više »
Osoba
Osoba u svakodnevnom smislu označava određenog čovjeka u sociološki određenoj ulozi (žena, otac ili pripadnik struke (npr. medicinska sestra) ili na temelju podrijetla (npr. Europljanin). Osoba se u filozofskom smislu koristi primjerice u kontekstu biti ljudskog postojanja.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Osoba · Vidi više »
Osobno računalo
Crtež stolnog osobnog računala Osobno računalo računalo je opće namjene koje je po fizičkoj veličini, mogućnostima i cijeni pogodno za osobnu uporabu te kojim upravlja izravno krajnji korisnik bez pomoći računalnog operatera, za razliku od središnjeg računala i poslužitelja koje istovremeno može rabiti više krajnjih korisnika ali zahtijevaju podršku dodatnog stručnog osoblja.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Osobno računalo · Vidi više »
Oton Kučera
Zvjezdarnice Zagreb. Oton Kučera (Petrinja, 31. prosinca 1857. – Zagreb, 29. prosinca 1931.), profesor, prirodoslovac, astronom, najveći hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja, književnik, predsjednik Matice hrvatske te autor nekoliko udžbenika iz fizike za srednje škole te niza znanstveno-popularnih djela iz fizike, astronomije i elektrotehnike.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Oton Kučera · Vidi više »
Pametni telefon
Pametni telefon ili anglicizam smartphone je mobilni telefon s većim mogućnostima za pohranu podataka i povezanosti od običnog mobilnog telefona.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Pametni telefon · Vidi više »
Pedagogija
Pedagogija je znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Pedagogija · Vidi više »
Pjesma Eurovizije
Lys Assia, prva pobjedinca Pjesme Eurovizije 1956. godine. Zemlje sudionici na Pjesmi Eurovizije od 1956. godine, pa sve do danas. Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest (ESC), skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), godišnji je natjecateljski glazbeni festival koji organizira Europska radiodifuzijska unija, a uključuje većinom europske države.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Pjesma Eurovizije · Vidi više »
Pjesma Eurovizije 1990.
Pjesma Eurovizije 1990. je 35.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Pjesma Eurovizije 1990. · Vidi više »
Plaća
Plaća je iznos novca, koji poslodavac plaća zaposleniku, obično mjesečno, za njegov rad na temelju sklopljenog ugovora o radu.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Plaća · Vidi više »
Plodovi zemlje
Plodovi zemlje je emisija Hrvatske radiotelevizije o selu, poljoprivredi i ribarstvu.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Plodovi zemlje · Vidi više »
Poduzetnički projekt
Projekt (od lat. proiectio – bacanje naprijed, iz proiicere – baciti ispred, pružiti) je vremenski određena djelatnost s ciljem ostvarenja jedinstvenoga proizvoda, usluge ili ishoda.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Poduzetnički projekt · Vidi više »
Pokret nesvrstanih
#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Pokret nesvrstanih · Vidi više »
Politička stranka
Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Politička stranka · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Politika · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Prag · Vidi više »
Predsjednik
Predsjednik je naziv za osobu koja predsjedava (predsjedatelj) nekoj skupini (kolektivu, organizaciji) ili nekom skupnom tijelu.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Predsjednik · Vidi više »
Prijenosno računalo
IBM ThinkPad R51 Prijenosno računalo ili prijenosnik() je osobno računalo relativno malih dimenzija koje čovjek može lako prenositi.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Prijenosno računalo · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Psihologija · Vidi više »
Publika
Izgled ''publike'' prije početka događaja. ''Publika'' na koncertu umjetničke glazbe. ''Publika'' na dječjoj predstavi. Uzdignute ruke oduševljene publike. ''Publika'' na festivalu motorciklista. Publika je manja ili veća skupina ljudi koja prati (gledatelji, slušatelji, posjetitelji ili sudionici) predstavu, emisiju, koncert, umjetničko djelo, utakmicu, itd.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Publika · Vidi više »
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Računalo · Vidi više »
Radio
Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Radio · Vidi više »
Radioodašiljač
frekvencijsku modulaciju ili FM. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. Radio odašiljač, radioodašiljač ili radiopredajnik je elektronički uređaj za stvaranje moduliranog električnog signala, koji neki podatak ili informaciju (izvorno često u neelektričnom obliku, na primjer zvuk, slika) predočuje kao promjenu električne veličina (električna struja, električni napon).
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Radioodašiljač · Vidi više »
Radovan Latković
Radovan Latković (Daruvar, 13. travnja 1917. – Buenos Aires, 27. travnja 2004.),, Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža hrvatski publicist.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Radovan Latković · Vidi više »
Reportažna kola
Hrvatskoga sabora Reportažna kola su vozila s prilagođenom šasijom u kojem je smještena tehnička oprema s pripadajućim radnim prostorima/pozicijama za operativno osoblje (produkcijsko i tehničko), namijenjeno za terensko snimanje, obradbu i proizvodnju radijskoga ili TV programa za izravno ili naknadno emitiranje i streaming.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Reportažna kola · Vidi više »
Roditelji
Majka, otac i dijete Roditelji svaka jedinka koja ima potomstvo.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Roditelji · Vidi više »
Satelit
* prirodni satelit.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Satelit · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Sava · Vidi više »
Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije
Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije stasao je postupnim povećavanjem prvog radijskog orkestra osnovanog 1929., samo tri godine nakon početka emitiranja tadašnjega Radio-Zagreba.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije · Vidi više »
Siniša Kovačić
Siniša Kovačić (Koprivnica, 15. travnja 1977.) hrvatski je novinar i urednik.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Siniša Kovačić · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Slavko Kvaternik
Slavko Kvaternik (Komorske Moravice, 25. kolovoza 1878. – Zagreb, 13. lipnja 1947.), bio je hrvatski vojnik, rodoljub, austrougarski, jugoslavenski i Hrvatski časnik, političar i državni dužnosnik.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Slavko Kvaternik · Vidi više »
Slika Hrvatske
Slika Hrvatske, televizijska emisija koja se emitirala u programu Hrvatske radiotelevizije za Hrvate izvan domovine.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Slika Hrvatske · Vidi više »
Slikom na sliku
Slikom na sliku bila je večernja informativna emisija koja je emitirana na programu Hrvatske televizije od 1991. do 1996. godine.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Slikom na sliku · Vidi više »
Sljeme
Sljeme je vrh Medvednice, planine iznad Zagreba.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Sljeme · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Sociologija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Split · Vidi više »
Srednja škola
Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Srednja škola · Vidi više »
Stadion Maksimir
Stadion Maksimir je nogometni stadion u Zagrebu.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Stadion Maksimir · Vidi više »
Statut
Statut u pravu označava vrstu pravnog akta, a može imati različita značenja.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Statut · Vidi više »
Strah
Strah je intenzivan i neugodan negativni osjećaj koji čovjek doživljava kad vidi ili očekuje opasnost, bila ona realna ili nerealna (nestvarna, tj. opasnost zapravo ne postoji).
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Strah · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Sunce · Vidi više »
Svjetska meteorološka organizacija
Ženevi. Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Meteorološka postaja. Svjetska meteorološka organizacija (engl. World Meteorological Organization ili WMO, fr. Organisation météorologique mondiale ili OMM) je međuvladina specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda za meteorologiju (vrijeme i klimu), hidrologiju i srodne geofizičke znanosti, sa sjedištem u Ženevi.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Svjetska meteorološka organizacija · Vidi više »
Tablet
Tablet računalo, pločasto računalo ili jednostavnije tablet, je prijenosno računalo sa zaslonom, sklopovima i baterijom u jednoj cjelini.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Tablet · Vidi više »
Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije
Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije ili Tamburaški orkestar HRT-a je tamburaški orkestar koji djeluje pri Hrvatskoj radioteleviziji.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije · Vidi više »
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Tehnika · Vidi više »
Tehnologija
Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Tehnologija · Vidi više »
Tekst
Tekst (lat. textum: tkivo) je ograničena, povezana izjava pisanim jezikom, u širem smislu, i nepisanim jezikom, kao što je pjesma, film ili kazalište.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Tekst · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Televizija · Vidi više »
Televizija u Hrvatskoj
Probni program započinje 15. svibnja 1956. kada se obilježavala 30.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Televizija u Hrvatskoj · Vidi više »
Telstar
Slika orginalnog satelitaTelstar Telstar je bio prvi civilni aktivni komunikacijski satelit (lansiran 1962.), i prvi umjetni satelit konstruiran da prima i odašilje telefonske, i ostale radio televizijske signale.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Telstar · Vidi više »
The Voice Hrvatska
The Voice Hrvatska (ranije: The Voice - Najljepši glas Hrvatske) hrvatska je inačica natjecateljskog pjevačkog showa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i The Voice Hrvatska · Vidi više »
Toranj Sljeme
Toranj Sljeme radiotelevizijski je toranj na planini Medvednici, smješten na vrhu Sljemena.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Toranj Sljeme · Vidi više »
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Trg svetog Marka · Vidi više »
Trgovačko društvo
Trgovačko društvo je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u vlasništvu određenih subjekata, koja proizvodi proizvode ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Trgovačko društvo · Vidi više »
TV kalendar
TV kalendar je dnevna povijesno-dokumentarna televizijska emisija koju od 1976. proizvodi i emitira Hrvatska radiotelevizija.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i TV kalendar · Vidi više »
Učenik
Njemački učenik 1948. godine Učenik je sudionik didaktičko-komunikacijskih stvaralačkih aktivnosti, koje su usmjerene na njegovo obrazovanje, odgajanje, integriranje u društvenu zajednicu i izgrađivanje samostalne, slobodne i kritičke ličnosti.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Učenik · Vidi više »
Učenje
Učenje je složeni psihički proces promjene ponašanja na osnovi usvojenog znanja i iskustva.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Učenje · Vidi više »
Učitelj
Učitelj, nastavnik, profesor ili odgajatelj (odgojitelj) je stručna osoba visokih radnih, obrazovnih i etičkih kvaliteta osposobljena za rad u vrtiću, školi ili na fakultetu za određen predmet.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Učitelj · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Umjetni satelit · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Umjetnost · Vidi više »
UNICEF
Logotip UNICEF-a UNICEF (United Nations International Children’s Emergency Fund) je agencija Ujedinjenih naroda koja skrbi o kvaliteti životnog standarda djece i omladine.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i UNICEF · Vidi više »
Univerzijada
Zastava Univerzijade Univerzijada je međunarodni višesportski događaj, koji organizira Međunarodni studentski sportski savez.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Univerzijada · Vidi više »
Usluga
Usluga je skup radnji pojedinca ili grupe usmjerene ka zadovoljenju nečijih potreba.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Usluga · Vidi više »
Ustanova
Institucija (od latinskog instituere, staviti, osnovati), kao pojam ima više značenja.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Ustanova · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Varšava · Vidi više »
Veljača
Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Veljača · Vidi više »
Video
PAL, SECAM Video (lat. "vidim") ili videotehnika zajednički je naziv za niz tehničkih postupaka kojima se ostvaruje snimanje, zapis, obrada, prijenos i prikaz pokretnih slika koje se gledaju na televizijskom ili računalnom zaslonu.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Video · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vlast
Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Vlast · Vidi više »
Vremenska prognoza
atmosferske fronte. radiosonde. atmosferske fronte: 1. hladna fronta 2. topla fronta 3. okludirana fronta 4. stacionarna fronta. Automatska meteorološka postaja. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Hladna fronta koja se povlači, s čistim i bistrim zrakom iza. Pijavica. Svjetske meteorološke organizacije. Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Meteorološka postaja. Vremenska prognoza (grč. πρόγνωσις: prethodno znanje), prognoza vremena ili predviđanje vremena je znanstveno utemeljeno predviđanje vremenskih prilika.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Vremenska prognoza · Vidi više »
Vrijeme (meteorologija)
Oblaci - kumulusi Vrijeme je trenutno stanje atmosfere na nekom prostoru.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Vrijeme (meteorologija) · Vidi više »
Windows 7
Windows 7 (ranije poznata kao Blackcomb i Vienna) je radni naziv inačice operativnog sustava Windows, nasljednik Viste.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Windows 7 · Vidi više »
Windows Phone
Windows Phone je mobilni operacijski sustav tvrtke Microsoft i nasljednik je Windows Mobile operacijskog sustava.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Windows Phone · Vidi više »
XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.
XIV.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984. · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Zagreb · Vidi više »
Zagrebački velesajam
Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za tvrtku koja organizira gospodarske izložbe ili sajamske priredbe, a bio je i sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski).
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Zagrebački velesajam · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Zakon · Vidi više »
Zbor Hrvatske radiotelevizije
Zbor Hrvatske radiotelevizije utemeljen je 1942.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Zbor Hrvatske radiotelevizije · Vidi više »
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Zemljopisno područje · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i Znanost · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1. listopada · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1. siječnja · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1. svibnja · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1. travnja · Vidi više »
10. travnja
10.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 10. travnja · Vidi više »
12. svibnja
12.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 12. svibnja · Vidi više »
14. srpnja
14.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 14. srpnja · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 15. svibnja · Vidi više »
16. rujna
16.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 16. rujna · Vidi više »
19. lipnja
19.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 19. lipnja · Vidi više »
19. studenoga
19.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 19. studenoga · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1924. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1928. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1938. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1946. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1950. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1952. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1954. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1956. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1963. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1966. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1968. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1972. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1976. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1981. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1983. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1988. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 1998. · Vidi više »
2. svibnja
2.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 2. svibnja · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 2. travnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 2001. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 2012. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 2016. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 2018. · Vidi više »
23. srpnja
23.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 23. srpnja · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 27. kolovoza · Vidi više »
29. kolovoza
29.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 29. kolovoza · Vidi više »
29. lipnja
29.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 29. lipnja · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 30. travnja · Vidi više »
4. listopada
4.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 4. listopada · Vidi više »
4. svibnja
4.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 4. svibnja · Vidi više »
7. rujna
7.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 7. rujna · Vidi više »
8. travnja
8.
Novi!!: Hrvatska radiotelevizija i 8. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
HRT, HRTi, HTV, Hrvatska televizija, RTV Zagreb, Radio-televizija Zagreb, Radiotelevizija Zagreb, TV Zagreb, Televizija Zagreb.
