Brže od pregledniku!
137 odnosi: Alija Šiljak, Ante Paradžik, Ante Prkačin, Ante Starčević, Anto Đapić, Armija Republike Bosne i Hercegovine, ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO, Austro-Ugarska, Šesti saziv Hrvatskog sabora, Bitka za Vukovar, Blaž Kraljević, Bleiburg (grad), Bosna i Hercegovina, Branko Borković, Crna, Daniel Srb, Davor Perinović, Desna liga, Dobroslav Paraga, Domovinski pokret, Domovinski rat, Dražen Budiša, Dražen Keleminec, Dražen Zečić, Dragan Primorac, Dušan Bilandžić, Europska unija, Europski parlament, Euroskepticizam, Foča, Franjo Tuđman, HKS, Hrvatska, Hrvatska čista stranka prava, Hrvatska demokratska stranka, Hrvatska demokratska stranka prava, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska kršćanska demokratska unija, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska stranka prava (1919.), Hrvatska stranka prava 1861, Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine, Hrvatske obrambene snage, Hrvatske oružane snage, Hrvatski demokratski blok, Hrvatski nacionalizam, Hrvatski oslobodilački pokret, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski parlamentarni izbori 1992., ..., Hrvatski parlamentarni izbori 1995., Hrvatski parlamentarni izbori 2000., Hrvatski parlamentarni izbori 2003., Hrvatski parlamentarni izbori 2007., Hrvatski parlamentarni izbori 2011., Hrvatski parlamentarni izbori 2015., Hrvatski parlamentarni izbori 2016., Hrvatski parlamentarni izbori 2020., Hrvatski predsjednički izbori 1992., Hrvatski predsjednički izbori 2000., Hrvatski predsjednički izbori 2005., Hrvatski predsjednički izbori 2009., Hrvatski predsjednički izbori 2014., Hrvatski sabor, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko pravo, Hrvatsko vijeće obrane, Ivan Gabelica, Ivan Vekić, IX. bojna "Rafael vitez Boban", Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993., Izbori za Europski parlament 2013., Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska), Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska), Janez Janša, Janko Bobetko, Josip Boljkovac, Josip Manolić, Jugoslavenska narodna armija, Kakanj, Karlo Starčević, Komunizam, KOS, Krajnja desnica, Krešimir Pavelić (političar), Križevci, Kutina, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Logor Goli otok, Marko Perković, Marko Veselica, Mišo Kovač, Milan Kujundžić, Mile Dedaković, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Mirjana Emina Majić, Mirsad Bakšić, Nacionalni konzervativizam, Neovisni za Hrvatsku, Nezavisna Država Hrvatska, Nijaz Batlak, Obrana Dubrovnika, Paravojna postrojba, Predsjednički izbori u Hrvatskoj, Protekcionizam, Robert Šilić, Savez za Hrvatsku (2014.), Senat Sjedinjenih Američkih Država, Silvije Degen, Sisak, Sjedinjene Američke Države, Slaven Letica, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Srećko Pšeničnik, Starčevićev dom, Stranka prava, Stranka prava (razdvojba), Tomislav Jonjić, Tomislav Merčep, Trg bana Jelačića (Zagreb), Ultranacionalizam, Vjekoslav Vidović, Za dom spremni, Zagreb, Zlatko Pejaković, Zlatko Tomičić, Zvonimir Baletić, Zvonimir Hodak, 101. bojna "Do Drine", 1861., 1990-ih, 1990., 1991., 2017., 21. rujna, 25. veljače, 26. lipnja. Proširite indeks (87 više) »
Alija Šiljak
Alija Šiljak (Goražde, 1947. – Zagreb, 3. prosinca 2015.), bio je pravaš i general-pukovnik HOS-a.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Alija Šiljak · Vidi više »
Ante Paradžik
Ante Paradžik (Ljubuški, 10. veljače 1943. – Zagreb, 21. rujna 1991.), bio je hrvatski političar, dopredsjednik HSP-a, jedan od osnivača i načelnik Ratnog stožera Hrvatskih obrambenih snaga, stranačke vojske HSP-a. Kao student bio je sudionik Hrvatskog proljeća 1971. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Ante Paradžik · Vidi više »
Ante Prkačin
Ante Prkačin (Slavonski Brod, 14. studenoga 1953.), hrvatski vojnik, političar i poduzetnik.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Ante Prkačin · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Ante Starčević · Vidi više »
Anto Đapić
Anto Đapić (Čaprazlije, Livno, 22. kolovoza 1958.) hrvatski je političar, saborski zastupnik u više mandata, bivši predsjednik HSP-a i bivši osječki gradonačelnik.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Anto Đapić · Vidi više »
Armija Republike Bosne i Hercegovine
Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Armija Republike Bosne i Hercegovine · Vidi više »
ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO
Kažnjenička bojna (puni naziv: Antiteroristička jedinica Širokobriješka kažnjenička bojna Hrvatskog vijeća obrane) je naziv bojne Hrvatskog vijeća obrane tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Austro-Ugarska · Vidi više »
Šesti saziv Hrvatskog sabora
Šesti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 11. siječnja 2008. godine, a mandatima je raspolagalo ukupno 153 zastupnika.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Šesti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Bitka za Vukovar
Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Bitka za Vukovar · Vidi više »
Blaž Kraljević
Blaž Kraljević (Lisice, Ljubuški, 17. rujna 1947. – Kruševo, Mostar, 9. kolovoza 1992.), zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga u Hercegovini i general bojnik Armije RBiH.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Blaž Kraljević · Vidi više »
Bleiburg (grad)
Bleiburg. Bleiburg (sloven. Pliberk) je grad u Austriji koji se nalazi u saveznoj državi Koruškoj blizu granice sa Slovenijom.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Bleiburg (grad) · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Branko Borković
Branko Borković (Prečno, 14. ožujka 1961.), umirovljeni brigadir Hrvatske vojske.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Branko Borković · Vidi više »
Crna
Crna boja Crna boja.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Crna · Vidi više »
Daniel Srb
Daniel Srb (23. studenoga 1964.), hrvatski političar i bivši predsjednik Hrvatske stranke prava.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Daniel Srb · Vidi više »
Davor Perinović
Davor Perinović (1949.), hrvatski bosanskohercegovački liječnik i osnivač Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Davor Perinović · Vidi više »
Desna liga
Desna liga hrvatska je politička platforma koju su utemeljile tri desne političke stranke: Neovisni za Hrvatsku (NHR), Hrvatska stranka prava (HSP) i Generacija obnove (GO).
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Desna liga · Vidi više »
Dobroslav Paraga
Dobroslav Paraga (Zagreb, 9. prosinca 1960.), hrvatski političar, osnivač Hrvatske stranke prava, predsjednik Hrvatske stranke prava 1861.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Dobroslav Paraga · Vidi više »
Domovinski pokret
Domovinski pokret (skr. DP), hrvatska je desna parlamentarna politička stranka koju je 29. veljače 2020. utemeljio Miroslav Škoro.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Domovinski pokret · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Domovinski rat · Vidi više »
Dražen Budiša
Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Dražen Budiša · Vidi više »
Dražen Keleminec
Dražen Keleminec (Koprivnica, 7. studenog 1964.), hrvatski političar, predsjednik Autohtone - Hrvatske stranke prava.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Dražen Keleminec · Vidi više »
Dražen Zečić
Dražen Zečić (Split, 24. srpnja 1967.) je hrvatski pjevač zabavne glazbe i tekstopisac.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Dražen Zečić · Vidi više »
Dragan Primorac
Dragan Primorac (Banja Luka, 7. lipnja 1965.), hrvatski je liječnik i sveučilišni profesor, pedijatar subspecijalist medicinske genetike, ekspert iz forenzične genetike, stalni sudski vještak, ministar znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske u vladama premijera Sanadera od 2003.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Dragan Primorac · Vidi više »
Dušan Bilandžić
Dušan Bilandžić (Maljkovo kod Sinja, 20. srpnja 1924. - Zagreb, 4. ožujka 2015.), bio je hrvatski povjesničar, akademik i političar.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Dušan Bilandžić · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Europska unija · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Europski parlament · Vidi više »
Euroskepticizam
Protest protiv ustava EU Euroskepticizam označava pristup europskim integracijama, zapravo prema EU, koji je suprotan centralizaciji i federalizacije Europske unije.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Euroskepticizam · Vidi više »
Foča
Foča je grad i do posljednjeg rata druga površinom po veličini općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Foča · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Franjo Tuđman · Vidi više »
HKS
* Hrvatski kinološki savez.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i HKS · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska čista stranka prava
Hrvatska čista stranka prava (HČSP) je nacionalistička te socijalno konzervativna politička stranka u Hrvatskoj, utemeljena 12. prosinca 1992. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska čista stranka prava · Vidi više »
Hrvatska demokratska stranka
Hrvatska demokratska stranka bila je stranka centra koja je djelovala u Hrvatskoj 1990-ih godina.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska demokratska stranka · Vidi više »
Hrvatska demokratska stranka prava
Hrvatska demokratska stranka prava, bila je politička stranka pravaškoga svjetonazora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska demokratska stranka prava · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska kršćanska demokratska unija
Hrvatska kršćanska demokratska unija (HKDU), bila je demokršćanska politička stranka u Hrvatskoj 1990-ih i početkom 2000-ih, nacionalno i desno usmjerena.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska kršćanska demokratska unija · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatska stranka prava (1919.)
Hrvatska stranka prava bila je nacionalna, suverenistička i republikanska hrvatska stranka u Kraljevstvu/Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1919. – 1929.).
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska stranka prava (1919.) · Vidi više »
Hrvatska stranka prava 1861
Hrvatska stranka prava 1861 je politička stranka koju je osnovao Dobroslav Paraga u svibnju 1995.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska stranka prava 1861 · Vidi više »
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (do 2010. Hrvatska stranka prava BiH Đapić – dr. Jurišić) je politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatske obrambene snage
Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatske obrambene snage · Vidi više »
Hrvatske oružane snage
Hrvatske oružane snage (HOS) je ime za vojne snage u NDH, nakon njihove reorganizacije u studenom 1944. godine, u kojoj su bili definitivno u jedinstvenu vojsku spojeni Domobranstvo i Ustaška vojnica.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatske oružane snage · Vidi više »
Hrvatski demokratski blok
Hrvatski demokratski blok naziv je za neformalnu koaliciju triju političkih stranaka: Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske stranke i Hrvatske stranke prava, koju je u proljeće 1990. inicirao dr.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski demokratski blok · Vidi više »
Hrvatski nacionalizam
grbom s prvim bijelim poljem danas je jedan od simbola hrvatskih nacionalista Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski nacionalizam · Vidi više »
Hrvatski oslobodilački pokret
Hrvatski oslobodilački pokret je politička organizacija odnosno stranka koju su izjavom od 8. lipnja 1956. utemeljili u Argentini Ante Pavelić, Džaferbeg Kulenović, Vjekoslav Vrančić, Andrija Ilić, Ivica Frković, Josip Marković te od desnog krila HSS-a Stjepan Hefer, Ivo Šarinić, Stipe Matijević i Ivan Kordić.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski oslobodilački pokret · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Parlamentarni izbori 1990.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1992.
Izbori za zastupnike u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske bili su drugi višestranački parlamentarni izbori u Hrvatskoj, prvi nakon što je Hrvatska proglasila svoju neovisnosti.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 1992. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1995.
Izbori zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske održani su 29. listopada 1995. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 1995. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2000.
Zakonu iz 1999. godine) Parlamentarni izbori 2000.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 2000. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2003.
Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2007.
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održani su 25. studenog 2007. godine, odnosno 24.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 2007. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2011.
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor raspisani su odlukom Predsjednika RH, te održani 4. prosinca 2011. godine, odnosno 3.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 2011. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2015.
Izbori za Osmi saziv Hrvatskog sabora održani su 8. studenoga 2015. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 2015. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2016.
Izbori za Deveti saziv Hrvatskog sabora održani su 11. rujna 2016. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 2016. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2020.
Izbori za deseti saziv Hrvatskog sabora održani su 5. srpnja 2020. godine, te 4. i 5. srpnja 2020. godine u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 2020. · Vidi više »
Hrvatski predsjednički izbori 1992.
Predsjednički izbori 1992. su prvi predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski predsjednički izbori 1992. · Vidi više »
Hrvatski predsjednički izbori 2000.
Predsjednički izbori 2000. su treći predsjednički izbori održani po Ustavu iz 1990.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski predsjednički izbori 2000. · Vidi više »
Hrvatski predsjednički izbori 2005.
Rezultati predsjedničkih izbora po županijama: Stjepan Mesić - narančasto, Jadranka Kosor - plavo. Predsjednički izbori 2005. su četvrti predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski predsjednički izbori 2005. · Vidi više »
Hrvatski predsjednički izbori 2009.
Predsjednički izbori 2009. su peti predsjednički izbori po Ustavu iz 1990.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski predsjednički izbori 2009. · Vidi više »
Hrvatski predsjednički izbori 2014.
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske šesti su po redu predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski predsjednički izbori 2014. · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »
Hrvatsko pravo
*hrvatsko državno pravo Tiskovine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatsko pravo · Vidi više »
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »
Ivan Gabelica
Ivan Gabelica (Podbablje, 1. listopada 1939. – Zagreb, 6. veljače 2022.), hrvatski odvjetnik, političar i publicist.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Ivan Gabelica · Vidi više »
Ivan Vekić
Ivan Vekić (Poljica Kozička kod Vrgorca, 18. listopada 1938. – Osijek, 17. prosinca 2014.) bio je hrvatski političar, pravnik, književnik i jedan od osnivača HDZ-a 1989.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Ivan Vekić · Vidi više »
IX. bojna "Rafael vitez Boban"
Deveta bojna "Rafael vitez Boban" bila je jedinica Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i IX. bojna "Rafael vitez Boban" · Vidi više »
Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993.
Imenovani (5) Prvi izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske održani su 7. veljače 1993. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993. · Vidi više »
Izbori za Europski parlament 2013.
Izbori za Europski parlament 2013. izbori su za predstavnike Hrvatske u Europskom parlamentu, održani su 14. travnja 2013. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Izbori za Europski parlament 2013. · Vidi više »
Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska)
Službena identifikacija promatrača na Izborima za Europski parlament 2014. Izbori za Europski parlament 2014. izbori su za predstavnike Hrvatske u Europskom parlamentu, održani su 25. svibnja 2014. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Izbori za Europski parlament 2014. (Hrvatska) · Vidi više »
Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska)
Izbori za Europski parlament 2019. izbori su za predstavnike Hrvatske u Europskome parlamentu, koji su se održali 26. svibnja 2019. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Izbori za Europski parlament 2019. (Hrvatska) · Vidi više »
Janez Janša
Janez Janša (Grosuplje kraj Ljubljane, 17. rujna 1958. kao Ivan Janša), slovenski političar, predsjednik Vlade Republike Slovenije od 2004.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Janez Janša · Vidi više »
Janko Bobetko
Janko Bobetko (Crnac pokraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.) bio je general Hrvatske vojske i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 1992. do 1995. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Janko Bobetko · Vidi više »
Josip Boljkovac
Josip Boljkovac (Vukova Gorica, 12. studenoga 1920. – Karlovac, 10. studenoga 2014.), Podnositelj ustavne tužbe, hrvatski državljanin s prebivalištem u K., rođen 1920.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Josip Boljkovac · Vidi više »
Josip Manolić
Josip Manolić (Kalinovac kraj Đurđevca, 22. ožujka 1920.), hrvatski (prije jugoslavenski) političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a prvi u Republici Hrvatskoj, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Josip Manolić · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Kakanj
Kakanj je općina u Bosni i Hercegovini, u srednjoj Bosni.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Kakanj · Vidi više »
Karlo Starčević
Karlo Starčević (Donje Pazarište, 6. prosinca 1952.), hrvatski je političar.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Karlo Starčević · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Komunizam · Vidi više »
KOS
KOS je kratica za zloglasnu Kontraobavještajnu službu koja je bila sastavni dio JNA u nekadašnjoj SFRJ.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i KOS · Vidi više »
Krajnja desnica
Prosvjed ekstremnih desničara u Münchenu. Krajnja, ekstremna ili radikalna desnica izrazi su kojima se označavaju politički pokreti, stranke i ideologije koje pripadaju desnici te ih karakterizira radikalno odbacivanje postojećeg političkog poretka odnosno svih ostalih političkih ideologija, pokreta i stranaka uključujući pluralizam, demokraciju i one koji pripadaju tzv.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Krajnja desnica · Vidi više »
Krešimir Pavelić (političar)
Krešimir Pavelić (Krivi Put, 9. travnja 1928. – Zagreb, 6. studenoga 2012.), pravnik i hrvatski političar.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Krešimir Pavelić (političar) · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Križevci · Vidi više »
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Kutina · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Logor Goli otok
Dio logora danas Politički logor Goli otok je zloglasni logor na istoimenim otoku za jugoslavenske političke zatvorenike osnovan 1949. godine po nalogu rukovodstva Komunističke partije i države, u sklopu velike "čistke" u redovima Komunističke partije Jugoslavije nakon Rezolucije Informbiroa.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Logor Goli otok · Vidi više »
Marko Perković
Crikvenici, 2013. godine Marko Perković, poznatiji kao Thompson (Čavoglave, 27. listopada 1966.), hrvatski je glazbenik i izvođač pjesama domoljubne, ljubavne i vjerske tematike.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Marko Perković · Vidi više »
Marko Veselica
Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist, te važan disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Marko Veselica · Vidi više »
Mišo Kovač
Mate Mišo Kovač (Šibenik, 16. srpnja 1941.), hrvatski je pjevač zabavne glazbe.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Mišo Kovač · Vidi više »
Milan Kujundžić
Milan Kujundžić (Ivanbegovina, 27. travnja 1957.), hrvatski je liječnik i političar te bivši ministar zdravstva u Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Milan Kujundžić · Vidi više »
Mile Dedaković
Mile Dedaković (rođen 4. srpnja 1951.) je umirovljeni stožerni brigadir Hrvatske vojske.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Mile Dedaković · Vidi više »
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Vidi više »
Mirjana Emina Majić
Mirjana Emina Majić (Mirjana Majić) (Slatina, 3. rujna 1932. – Sydney, 5. kolovoza 2021.), bila je hrvatska književnica i prevoditeljica iz Australije.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Mirjana Emina Majić · Vidi više »
Mirsad Bakšić
Mirsad Bakšić (Trebinje, 9. kolovoza 1936. – Zagreb, 6. srpnja 2012.), bio je hrvatski pravnik, umirovljeni brigadir HV-a i bivši vojni tužitelj.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Mirsad Bakšić · Vidi više »
Nacionalni konzervativizam
Nacionalni konzervativizam nacionalistička je inačica konzervativizma, koja se uglavnom usredotoči na očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Nacionalni konzervativizam · Vidi više »
Neovisni za Hrvatsku
Neovisni za Hrvatsku (NHR), hrvatska je desna politička stranka.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Neovisni za Hrvatsku · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nijaz Batlak
Grob Nijaza Daidže Batlaka Nijaz Batlak Daidža (pseudonim: Mate Šarlija; Zvekovica pored Cavtata, 15. ožujka 1929. – Zagreb, 31. siječnja 1999.) bio je general u Hrvatskoj vojsci tijekom Domovinskoga rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Nijaz Batlak · Vidi više »
Obrana Dubrovnika
Obrana Dubrovnika skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom Domovinskog rata, od rujna 1991. godine do konca rata u Hrvatskoj, odvijale na području nekadašnje općine Dubrovnik, od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i Prevlake na istoku do Neuma i pelješkog mjesta Zamasline na zapadu, Čepikuća na sjeverozapadu, Osojnika u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u Gornjem Brgatu na sjeveru općine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Obrana Dubrovnika · Vidi više »
Paravojna postrojba
Paravojska ili paramilicija, ponekad i paravojne jedinice, pojam je koji je sastavljen iz starogrčkog: para "pored" i latinskog: miles "borci" ili "vojnici", a predstavlja neregularnu vojsku, vojsku koja nema sva svojstva koja ima državna vojska po zakonskim, moralnim i drugim pravilima, koja nije pod kontrolom države.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Paravojna postrojba · Vidi više »
Predsjednički izbori u Hrvatskoj
Izbor za predsjednika Republike Hrvatske održavaju se, u pravilu, svakih pet godina, koliko traje jedan mandat predsjedniku Republike.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Predsjednički izbori u Hrvatskoj · Vidi više »
Protekcionizam
Protekcionizam je politika zaštite proizvodnje od inozemne konkurencije putem carina i kvota.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Protekcionizam · Vidi više »
Robert Šilić
Robert Šilić "Rora" bio je prvi zapovjednik satnije HOS-a koja je branila Vukovar.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Robert Šilić · Vidi više »
Savez za Hrvatsku (2014.)
Savez za Hrvatsku, bio je prvotno savez 8 hrvatskih političkih stranaka a nakon siječnja 2015. godine savez 4 hrvatske političke stranke.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Savez za Hrvatsku (2014.) · Vidi više »
Senat Sjedinjenih Američkih Država
200pxSenat Sjedinjenih Američkih Država (eng. United States Senate) je gornji dom američkog Kongresa; donji dom je Dom predstavnika.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Senat Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »
Silvije Degen
Silvije Degen (Bjelovar, 15. lipnja 1942.) hrvatski je odvjetnik i političar.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Silvije Degen · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Sisak · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slaven Letica
Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947. – Zagreb, 25. listopada 2020.) bio je hrvatski sociolog, kolumnist, publicist, političar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Slaven Letica · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Srećko Pšeničnik
Srećko Pšeničnik (Pregrada, 10. studenoga 1921. – Zagreb, 9. kolovoza 1999.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Srećko Pšeničnik · Vidi više »
Starčevićev dom
Ivana Standla (1832. – 1897.) Starčevićev dom je zgrada na današnjem Trgu Ante Starčevića (k. br. 6) u Zagrebu.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Starčevićev dom · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Stranka prava · Vidi više »
Stranka prava (razdvojba)
Hrvatska.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Stranka prava (razdvojba) · Vidi više »
Tomislav Jonjić
Tomislav Jonjić, (Imotski, 19. svibnja 1965.), hrvatski je odvjetnik, diplomat, publicist, povjesničar i političar.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Tomislav Jonjić · Vidi više »
Tomislav Merčep
Tomislav Merčep (Borovo Naselje, 28. rujna 1952. – Zagreb, 16. studenoga 2020.), bio je hrvatski političar i ratni zapovjednik u Domovinskom ratu.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Tomislav Merčep · Vidi više »
Trg bana Jelačića (Zagreb)
Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »
Ultranacionalizam
Ultranacionalizam je »ekstremni nacionalizam koji promiče interes jedne države ili naroda iznad svih ostalih« ili jednostavno »ekstremna odanost vlastitoj naciji«.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Ultranacionalizam · Vidi više »
Vjekoslav Vidović
Vjekoslav Vidović (Varaždin, 14. ožujka 1919. – Zagreb, 31. listopada 2006.), hrvatski pravnik.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Vjekoslav Vidović · Vidi više »
Za dom spremni
accessdate.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Za dom spremni · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Zagreb · Vidi više »
Zlatko Pejaković
Zlatko Pejaković (Osijek, 29. kolovoza, 1950.), hrvatski je pjevač zabavne glazbe.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Zlatko Pejaković · Vidi više »
Zlatko Tomičić
Zlatko Tomičić (Zagreb, 26. svibnja 1930. – Zagreb, 16. lipnja 2008.), bio je hrvatski novinar, književnik, publicist, nakladnik, pjesnik, putopisac, dramski pisac, pisac kratkih priča, esejist, novelist, autor likovnih prikaza i člankopisac.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Zlatko Tomičić · Vidi više »
Zvonimir Baletić
Zvonimir Baletić (Kljenak, općina Vrgorac, 26. siječnja 1936. – 3. listopada 2022.), hrvatski akademik, ekonomist i politolog.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Zvonimir Baletić · Vidi više »
Zvonimir Hodak
Zvonimir Hodak (Sertić Poljana, 17. siječnja 1938.), hrvatski je odvjetnik i kolumnist.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i Zvonimir Hodak · Vidi više »
101. bojna "Do Drine"
101.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i 101. bojna "Do Drine" · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i 1861. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i 1990-ih · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i 1991. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i 2017. · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i 21. rujna · Vidi više »
25. veljače
25.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i 25. veljače · Vidi više »
26. lipnja
26.
Novi!!: Hrvatska stranka prava i 26. lipnja · Vidi više »
