Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Hrvatska stranka prava

Indeks Hrvatska stranka prava

Hrvatska stranka prava je hrvatska konzervativna politička stranka.

100 odnosi: Alija Šiljak, Ante Paradžik, Ante Prkačin, Ante Starčević, Anto Đapić, Armija Republike Bosne i Hercegovine, ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO, Šesti saziv Hrvatskog sabora, Bitka za Vukovar, Blaž Kraljević, Bleiburg (grad), Branko Borković, Daniel Srb, Davor Perinović, Dobroslav Paraga, Domovinski rat, Dražen Budiša, Dražen Keleminec, Dražen Zečić, Dušan Bilandžić, Europska unija, Europski parlament, Euroskepticizam, Foča, Franjo Tuđman, Fuad Muhić, Hrvatska, Hrvatska čista stranka prava, Hrvatska demokratska stranka, Hrvatska demokratska stranka prava, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska stranka prava (1919.), Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina), Hrvatska stranka prava 1861, Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine, Hrvatske obrambene snage, Hrvatske oružane snage, Hrvatski demokratski blok, Hrvatski oslobodilački pokret, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski parlamentarni izbori 1995., Hrvatski parlamentarni izbori 2000., Hrvatski parlamentarni izbori 2011., Hrvatski sabor, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko pravo, Hrvatsko vijeće obrane, Ivan Gabelica, Ivan Vekić, ..., IX. bojna "Rafael vitez Boban", Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993. godine, Janez Janša, Janko Bobetko, Josip Boljkovac, Josip Manolić, Jugoslavenska narodna armija, Kakanj, Karlo Starčević, Komunizam, Konzervativizam, KOS, Krešimir Pavelić (političar), Križevci, Kutina, Marko Perković, Marko Veselica, Mišo Kovač, Mile Dedaković, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Mirjana Emina Majić, Mirsad Bakšić, Nezavisna Država Hrvatska, Nijaz Batlak, Obrana Dubrovnika, Paravojna postrojba, Politička desnica, Politički logor Goli otok, Protekcionizam, Robert Šilić, Senat Sjedinjenih Američkih Država, Sisak, Sjedinjene Američke Države, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Srećko Pšeničnik, Starčevićev dom, Stranka prava (razdvojba), Tomislav Jonjić, Tomislav Merčep, Trg bana Jelačića (Zagreb), Vjekoslav Vidović, Za dom, Zagreb, Zlatko Pejaković, Zlatko Tomičić, Zvonimir Baletić, Zvonimir Hodak, 101. bojna "Do Drine", 2017., 25. veljače. Proširite indeks (50 više) »

Alija Šiljak

Alija Šiljak (Goražde, 1947. - Zagreb, 3. prosinca 2015.), bio je pravaš i general-pukovnik HOS-a.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Alija Šiljak · Vidi više »

Ante Paradžik

Ante Paradžik (Ljubuški, 10. veljače 1943. - Zagreb, 21. rujna 1991.), bio je hrvatski političar, dopredsjednik HSP-a, jedan od osnivača i načelnik Ratnog stožera Hrvatskih obrambenih snaga, stranačke vojske HSP-a. Kao student bio je sudionik Hrvatskog proljeća 1971. godine.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Ante Paradžik · Vidi više »

Ante Prkačin

Ante Prkačin (Slavonski Brod, 14. studenoga 1953.), hrvatski vojnik, političar i poduzetnik.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Ante Prkačin · Vidi više »

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik, Gospić, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Ante Starčević · Vidi više »

Anto Đapić

Anto Đapić (Čaprazlije, Livno, 22. kolovoza 1958.) hrvatski je političar, saborski zastupnik u više mandata, bivši predsjednik HSP-a i bivši osječki gradonačelnik.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Anto Đapić · Vidi više »

Armija Republike Bosne i Hercegovine

Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Armija Republike Bosne i Hercegovine · Vidi više »

ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO

Kažnjenička bojna (puni naziv: Antiteroristička jedinica Širokobriješka kažnjenička bojna Hrvatskog vijeća obrane) je naziv bojne Hrvatskog vijeća obrane tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO · Vidi više »

Šesti saziv Hrvatskog sabora

Šesti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 11. siječnja 2008. godine, a mandatima je raspolagalo ukupno 153 zastupnika.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Šesti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »

Bitka za Vukovar

Bitka za Vukovar je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Bitka za Vukovar · Vidi više »

Blaž Kraljević

Blaž Kraljević (Lisice, Ljubuški, 17. rujna 1947. - Kruševo, Mostar, 9. kolovoza 1992.), zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga u Hercegovini i general bojnik Armije RBiH.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Blaž Kraljević · Vidi više »

Bleiburg (grad)

Bleiburg. Bleiburg je grad u Austriji koji se nalazi u saveznoj državi Koruškoj blizu granice sa Slovenijom.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Bleiburg (grad) · Vidi više »

Branko Borković

Branko Borković (Prečno, 14. ožujka 1961.), umirovljeni brigadir Hrvatske vojske.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Branko Borković · Vidi više »

Daniel Srb

Daniel Srb (23. studenog 1964.), hrvatski političar i bivši predsjednik Hrvatske stranke prava.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Daniel Srb · Vidi više »

Davor Perinović

Davor Perinović (1949.) hrvatski bosanskohercegovački liječnik i osnivač Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Davor Perinović · Vidi više »

Dobroslav Paraga

Dobroslav Paraga (Zagreb, 9. prosinca 1960.) hrvatski političar, osnivač Hrvatske stranke prava, predsjednik Hrvatske stranke prava 1861 i borac za ljudska prava.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Dobroslav Paraga · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista u Hrvatskoj, BiH (posebice Republike Srpske), JNA te Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila u kolovozu 1990. i uslijed koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996.-1998.). Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO_4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Prema drugim podatcima, uništeno je 180.000 domova, 25% hrvatskog gospodarstva te prouzročeno 27 milijarda USD materijalne štete. Broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica. Tragičnost hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest u tome što napadač nije imao namjeru samo fizički osvojiti ozemlje. Bît je bila i u potpunom uništenju identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome najbolje svjedoči granatiranje šibenske katedrale i zadarske prvostolnice. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Domovinski rat · Vidi više »

Dražen Budiša

Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Dražen Budiša · Vidi više »

Dražen Keleminec

Dražen Keleminec (Koprivnica, 7. studenog 1964.), hrvatski političar, predsjednik Autohtone - Hrvatske stranke prava.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Dražen Keleminec · Vidi više »

Dražen Zečić

Dražen Zečić (Split, 24. srpnja 1967.), hrvatski je pjevač zabavne glazbe i tekstopisac.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Dražen Zečić · Vidi više »

Dušan Bilandžić

Dušan Bilandžić (Maljkovo kod Sinja, 20. srpnja 1924. - Zagreb, 4. ožujka 2015.), bio je hrvatski povjesničar, akademik i političar.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Dušan Bilandžić · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Europska unija · Vidi više »

Europski parlament

Logotip Europskog parlamenta Europski parlament jedino je izravno izabrano tijelo Europske unije koje zajedno s Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast Europske unije.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Europski parlament · Vidi više »

Euroskepticizam

Protest protiv ustava EU Euroskepticizam označava pristup europskim integracijama, zapravo prema EU, koji je suprotan centralizaciji i federalizacije Europske unije.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Euroskepticizam · Vidi više »

Foča

Foča je grad i do posljednjeg rata druga površinom po veličini općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Foča · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr Franjo Tuđman (Veliko Trgovišće, 14. svibnja 1922. – Zagreb, 10. prosinca 1999.), bio je povjesničar, akademik HAZU, državnik, prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske i vrhovnik Hrvatske vojske.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Franjo Tuđman · Vidi više »

Fuad Muhić

Fuad Muhić (1941. - Sarajevo, 20. studenoga 1992.), bio je bosanskohercegovački znanstvenik, sveučilišni profesor, filozof, pravni stručnjak i političar iz Sarajeva.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Fuad Muhić · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska čista stranka prava

Hrvatska čista stranka prava je nacionalistička te socijalno konzervativna politička stranka u Hrvatskoj, utemeljena 12. prosinca 1992. godine.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska čista stranka prava · Vidi više »

Hrvatska demokratska stranka

Hrvatska demokratska stranka bila je stranka centra koja je djelovala u Hrvatskoj 1990-ih godina.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska demokratska stranka · Vidi više »

Hrvatska demokratska stranka prava

Hrvatska demokratska stranka prava, bila je politička stranka pravaškoga svjetonazora u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska demokratska stranka prava · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je hrvatska politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »

Hrvatska stranka prava (1919.)

Hrvatska stranka prava bila je nacionalna, suverenistička i republikanska hrvatska stranka u Kraljevstvu/Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1919. – 1929.).

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska stranka prava (1919.) · Vidi više »

Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina)

Hrvatska stranka prava bila je politička stranka u Bosni i Hercegovini između 1991.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska stranka prava (Bosna i Hercegovina) · Vidi više »

Hrvatska stranka prava 1861

Hrvatska Stranka Prava 1861 stranka je koju je osnovao Dobroslav Paraga u svibnju 1995.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska stranka prava 1861 · Vidi više »

Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine

Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (do 2010. Hrvatska stranka prava BiH Đapić - dr. Jurišić) je politička stranka u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvatske obrambene snage

Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage i Hrvatski obrambeni savez) bile su među prvim organiziranim vojnim jedinicama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatske obrambene snage · Vidi više »

Hrvatske oružane snage

Hrvatske oružane snage (HOS) ime je za vojne snage u NDH koje su nastale 1944. spajanjem Domobranstva i Ustaške vojnice.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatske oružane snage · Vidi više »

Hrvatski demokratski blok

Hrvatski demokratski blok naziv je za neformalnu koaliciju triju političkih stranaka: Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske stranke i Hrvatske stranke prava, koju je u proljeće 1990. inicirao dr.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski demokratski blok · Vidi više »

Hrvatski oslobodilački pokret

Hrvatski oslobodilački pokret je politička organizacija/stranka koju su Izjavom od 8. lipnja 1956. utemeljili u Argentini Ante Pavelić, Džaferbeg Kulenović, Vjekoslav Vrančić, Andrija Ilić, Ivica Frković, Josip Marković te od desnog krila HSS-a Stjepan Hefer, Ivo Šarinić, Stipe Matijević i Ivan Kordić.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski oslobodilački pokret · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Parlamentarni izbori 1990.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 1995.

Izbori zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske održani su 29. listopada 1995. godine.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 1995. · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2000.

Zakonu iz 1999. godine) Parlamentarni izbori 2000.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 2000. · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2011.

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor raspisani su odlukom Predsjednika RH, te održani 4. prosinca 2011. godine, odnosno 3.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski parlamentarni izbori 2011. · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »

Hrvatsko pravo

*hrvatsko državno pravo Tiskovine.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatsko pravo · Vidi više »

Hrvatsko vijeće obrane

Hrvatsko vijeće obrane (skraćeno: HVO) je bilo oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »

Ivan Gabelica

Ivan Gabelica (1940.) je hrvatski odvjetnik, političar i publicist.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Ivan Gabelica · Vidi više »

Ivan Vekić

Ivan Vekić (Poljica Kozička kod Vrgorca, 18. listopada 1938. – Osijek, 17. prosinca 2014.) bio je hrvatski političar, pravnik, književnik, te bivši istaknuti član i jedan od osnivača HDZ-a 1989. godine.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Ivan Vekić · Vidi više »

IX. bojna "Rafael vitez Boban"

Deveta bojna "Rafael vitez Boban" bila je jedinica Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i IX. bojna "Rafael vitez Boban" · Vidi više »

Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993. godine

Prvi izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske održani su 7. veljače 1993 godine.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993. godine · Vidi više »

Janez Janša

Janez Janša (2011.) Janez Janša (Grosuplje kraj Ljubljane, 17. rujna 1958. kao Ivan Janša), slovenski političar, predsjednik Vlade Republike Slovenije od 2004.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Janez Janša · Vidi više »

Janko Bobetko

Janko Bobetko (Crnac pokraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.) general Hrvatske vojske i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 1992. do 1995. godine.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Janko Bobetko · Vidi više »

Josip Boljkovac

Josip Boljkovac (Vukova Gorica, 12. studenoga 1920. - Karlovac, 10. studenoga 2014.), Podnositelj ustavne tužbe, hrvatski državljanin s prebivalištem u K., rođen 1920.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Josip Boljkovac · Vidi više »

Josip Manolić

Josip Manolić (Kalinovac kraj Đurđevca, 22. ožujka 1920.), hrvatski političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske te bivši visokopozicionirani pripadnik UDBE.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Josip Manolić · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Kakanj

Kakanj je industrijski grad i općina u Bosni i Hercegovini, u srednjoj Bosni.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Kakanj · Vidi više »

Karlo Starčević

Karlo Starčević (Donje Pazarište, 1952.) hrvatski je političar.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Karlo Starčević · Vidi više »

Komunizam

Komunizam je radikalna politička ideologija koja revolucionarnim nasiljem želi ostvariti potpunu društvenu jednakost.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Komunizam · Vidi više »

Konzervativizam

Konzervativizam je određeno stanje duha, način mišljenja o čovjeku i društvu koji je usredotočen na čuvanje postojećeg političkog, društvenog i gospodarskog poretka.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Konzervativizam · Vidi više »

KOS

KOS je kratica za zloglasnu Kontraobavještajnu službu koja je bila sastavni dio JNA u nekadašnjoj SFRJ.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i KOS · Vidi više »

Krešimir Pavelić (političar)

Krešimir Pavelić (Krivi Put, 9. travnja 1928. - Zagreb, 6. studenog 2012.), pravnik i hrvatski političar.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Krešimir Pavelić (političar) · Vidi više »

Križevci

Križevci (mađ. Körös, nje. Kreuz, lat. Crisium) su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Križevci · Vidi više »

Kutina

Kutina je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Kutina · Vidi više »

Marko Perković

Marko Perković, poznatiji kao Thompson (Čavoglave, 27. listopada 1966.), hrvatski je glazbenik i izvođač pjesama s domoljubnom, ljubavnom i religijskom tematikom.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Marko Perković · Vidi više »

Marko Veselica

Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Marko Veselica · Vidi više »

Mišo Kovač

Mate Mišo Kovač (Tribunj, 16. srpnja 1941.), hrvatski je pjevač zabavne glazbe.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Mišo Kovač · Vidi više »

Mile Dedaković

Mile Dedaković (rođen 4. srpnja 1951.) je umirovljeni stožerni brigadir Hrvatske vojske.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Mile Dedaković · Vidi više »

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske je središnje tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Vidi više »

Mirjana Emina Majić

Mirjana Emina Majić (Mirjana Majić) (Slatina, 1932.) je hrvatska književnica iz Australije.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Mirjana Emina Majić · Vidi više »

Mirsad Bakšić

Mirsad Bakšić (Trebinje, BiH, 9. kolovoza 1936. - Zagreb, 6. srpnja 2012.), bio je hrvatski pravnik, umirovljeni brigadir HV-a i bivši vojni tužitelj.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Mirsad Bakšić · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (NDH) je bila država za vrijeme Drugog svjetskog rata u okviru osovinskoga poretka.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nijaz Batlak

Grob Nijaza Daidže Batlaka Nijaz Batlak Daidža (pseudonim: Mate Šarlija; Zvekovica pored Cavtata, 15. ožujka 1929. - Zagreb, 31. siječnja 1999.) bio je general u Hrvatskoj vojsci tijekom Domovinskoga rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Nijaz Batlak · Vidi više »

Obrana Dubrovnika

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Obrana Dubrovnika · Vidi više »

Paravojna postrojba

Paravojska ili paramilicija, ponekad i paravojne jedinice, pojam je koji je sastavljen iz starogrčkog: para "pored" i latinskog: miles "borci" ili "vojnici", a predstavlja neregularnu vojsku, vojsku koja nema sva svojstva koja ima državna vojska po zakonskim, moralnim i drugim pravilima, koja nije pod kontrolom države.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Paravojna postrojba · Vidi više »

Politička desnica

Politička desnica je sintagma kojom u aktualnom političkom životu označavamo uglavnom konzervativne struje unutar političkog spektra.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Politička desnica · Vidi više »

Politički logor Goli otok

Dio logora danas Politički logor Goli otok je zloglasni logor na istoimenim otoku za jugoslavenske političke zatvorenike osnovan 1949. godine po nalogu rukovodstva Komunističke partije i države, u sklopu velike "čistke" u redovima Komunističke partije Jugoslavije nakon Rezolucije Informbiroa.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Politički logor Goli otok · Vidi više »

Protekcionizam

Protekcionizam je politika zaštite proizvodnje od inozemne konkurencije putem carina i kvota.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Protekcionizam · Vidi više »

Robert Šilić

Robert Šilić "Rora" bio je prvi zapovjednik satnije HOS-a koja je branila Vukovar.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Robert Šilić · Vidi više »

Senat Sjedinjenih Američkih Država

200pxSenat Sjedinjenih Američkih Država (eng. United States Senate) je gornji dom američkog Kongresa; donji dom je Dom predstavnika.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Senat Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Sisak · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) politička je stranka lijevoga centra i jedna od dvije najjače stranke u Republici Hrvatskoj od njenoga osamostaljenja.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Srećko Pšeničnik

Srećko Pšeničnik (Pregrada, 10. studenoga 1921. – Zagreb, 9. kolovoza 1999.), bio je hrvatski političar.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Srećko Pšeničnik · Vidi više »

Starčevićev dom

Ivana Standla (1832. - 1897.) Starčevićev dom je zgrada na današnjem Trgu Ante Starčevića (k. br. 6) u Zagrebu.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Starčevićev dom · Vidi više »

Stranka prava (razdvojba)

Hrvatska.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Stranka prava (razdvojba) · Vidi više »

Tomislav Jonjić

Tomislav Jonjić, (Imotski, 19. svibnja 1965.), hrvatski je odvjetnik, diplomat, publicist i povjesničar.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Tomislav Jonjić · Vidi više »

Tomislav Merčep

Tomislav Merčep Tomislav Merčep (Borovo Naselje, 28. rujna 1952.), hrvatski političar i ratni zapovjednik.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Tomislav Merčep · Vidi više »

Trg bana Jelačića (Zagreb)

Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »

Vjekoslav Vidović

Vjekoslav Vidović (Varaždin, 14. ožujka 1919. – Zagreb, 31. listopada 2006.), hrvatski pravnik.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Vjekoslav Vidović · Vidi više »

Za dom

"Za dom" kontroverzni je izraz oko čijeg se podrijetla vode mnoge polemike.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Za dom · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Zagreb · Vidi više »

Zlatko Pejaković

Zlatko Pejaković (Osijek, 29. kolovoza, 1950.), hrvatski je pjevač zabavne glazbe.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Zlatko Pejaković · Vidi više »

Zlatko Tomičić

Zlatko Tomičić (Zagreb, 2. prosinca 1930. - Zagreb, 16. lipnja 2008.) hrvatski je novinar, književnik, publicist, nakladnik, pjesnik, putopisac, dramski pisac, pisac kratkih priča, esejist, novelist, autor likovnih prikaza i člankopisac.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Zlatko Tomičić · Vidi više »

Zvonimir Baletić

Zvonimir Baletić (Kljenak, općina Vrgorac, 26. siječnja 1936.), hrvatski akademik.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Zvonimir Baletić · Vidi više »

Zvonimir Hodak

Zvonimir Hodak (Sertić Poljana, 17. siječnja 1938.), hrvatski je odvjetnik.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i Zvonimir Hodak · Vidi više »

101. bojna "Do Drine"

101.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i 101. bojna "Do Drine" · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i 2017. · Vidi više »

25. veljače

25.

Novi!!: Hrvatska stranka prava i 25. veljače · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

HSP, Hrvatska Stranka Prava.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »