Brže od pregledniku!
65 odnosi: Aleksandar Bresztyenszky, Ante Starčević, Ante Trumbić, Čista stranka prava, Čista stranka prava (Dalmacija), Banska Hrvatska, Beograd, Budimpešta, Carevinsko vijeće, Dalmatinski sabor, Desni centar, Djelatnik, Domovinaši, Eugen Kvaternik, Frano Supilo, Hrvatska, Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava, Hrvatska opozicija, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska samostalna stranka, Hrvatska stranka (1905.), Hrvatska stranka prava (1919.), Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko-srpska koalicija, Igor Karaman, Jaroslav Šidak, Jugoslavenstvo, Konzervativizam, Lajos Kossuth, Mađaroni, Mirjana Gross, Napredna omladina, Narodna stranka (Dalmacija), Neovisna narodna stranka, Nikola Pašić, Obrt, Pero Čingrija, Politika novoga kursa, Pravaštvo u Istri, Pučanstvo, Riječka rezolucija, Rijeka, Seljaštvo, Seljak, Split, Srpska samostalna stranka, Stjepan Matković, Stjepan Radić, Stranka prava, Stranka prava (Dalmacija), ..., Suverenitet, Svibanjska deklaracija, Tihomir Cipek, Trgovac, Trijalizam, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Zadar, Zadarska rezolucija, Zagreb, 1848., 1894., 1902., 1903., 1905., 1917.. Proširite indeks (15 više) »
Aleksandar Bresztyenszky
Aleksandar Bresztyenszky Aleksandar Bresztyenszky (Šandor Brešćenski) (Prečec kraj Dugog Sela, 6. rujna 1843. – Pleso, 9. svibnja 1904.), hrvatski pravni pisac i kritičar, političar, sveučilišni profesor, rektor Sveučilišta u Zagrebu, katolički aktivist.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Aleksandar Bresztyenszky · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Ante Starčević · Vidi više »
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Ante Trumbić · Vidi više »
Čista stranka prava
Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Čista stranka prava · Vidi više »
Čista stranka prava (Dalmacija)
Svećenik Ivo Prodan, koji se je prvi u Dalmaciji javno izjasnio za pravaštvo i sjedinjenje Dalmacije s ostatkom Hrvatske, stavio je pravaštvo u okvir političkoga katolicizma, kao težnje za vodstvom organizirana katoličkog svećenstva, na čelu s biskupima, na svim područjima društvenoga života.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Čista stranka prava (Dalmacija) · Vidi više »
Banska Hrvatska
Banska Hrvatska može značiti.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Banska Hrvatska · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Beograd · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Budimpešta · Vidi više »
Carevinsko vijeće
Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Carevinsko vijeće · Vidi više »
Dalmatinski sabor
Dalmatinski sabor bilo je predstavničko tijelo Kraljevine Dalmacije pod austrijskom upravom nakon Bachova apsolutizma.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Dalmatinski sabor · Vidi više »
Desni centar
Desni centar u politici i političkoj teoriji označava ideologije, pokrete i stranke koji po svojim temeljnim određenjima pripadaju desnici, ali po načinu ostvarenja tih ciljeva ili manjim dijelom svog programa pripadaju centru, odnosno u svojoj platformi imaju previše lijevih sadržaja da bi ih se moglo nazvati desnicom.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Desni centar · Vidi više »
Djelatnik
Kini. Djelatnik ili radnik je u najširem smislu, osoba koji želi postići odredeni cilj kroz fizičku i / ili mentalnu djelatnost ili rad.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Djelatnik · Vidi više »
Domovinaši
U dotada jedinstvenoj Stranci prava došlo je 1895. godine do sukoba između Ante Starčevića, Kumičića, Franka i Mile Starčevića s jedne strane i skupine okupljene oko Frana Folnegovića, koja se priklonila vlastodršcima, koji su osudili događaje od 16.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Domovinaši · Vidi više »
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Eugen Kvaternik · Vidi više »
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Frano Supilo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava
Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava osniva se u mjesecu studenome 1906. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava · Vidi više »
Hrvatska opozicija
Sredinom siječnja 1902. spojile su se Stranka prava i Neodvisna narodna stranka pod imenom Hrvatska opozicija, kojoj su pristupili i pojedini hrvatski naprednjaci.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Hrvatska opozicija · Vidi više »
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Hrvatska pučka seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska samostalna stranka
Hrvatska samostalna stranka je nastala ujedinjenjem Hrvatske pučke napredne stranke s Hrvatskom strankom prava zbog suradnje u Hrvatsko-srpskoj koaliciji.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Hrvatska samostalna stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka (1905.)
Hrvatska stranka nastala je 1905., u Dalmaciji, spajanjem Narodne (hrvatske) stranke i Stranke prava, što je bila posljedica ujedinjenja Stranke prava i Neovisne narodne stranke u Banskoj Hrvatskoj, 1903. godine, čime je tamo nastala Hrvatska stranka prava.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Hrvatska stranka (1905.) · Vidi više »
Hrvatska stranka prava (1919.)
Hrvatska stranka prava bila je nacionalna, suverenistička i republikanska hrvatska stranka u Kraljevstvu/Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1919. – 1929.).
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Hrvatska stranka prava (1919.) · Vidi više »
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
Igor Karaman
Igor Karaman (Split, 1927. – Zagreb, 1995.), hrvatski povjesničar, akademik.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Igor Karaman · Vidi više »
Jaroslav Šidak
Jaroslav Šidak (Beč, 4. siječnja 1903. – Zagreb, 25. ožujka 1986.), bio je hrvatski povjesničar.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Jaroslav Šidak · Vidi više »
Jugoslavenstvo
Jugoslavenstvo, Jugoslavizam ili Jugoslavenski nacionalizam su nazivi za ideju kulturnog i političkog jedinstva, ujedinjavanja ili zajedničkog djelovanja južnih Slavena i Jugoslavena.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Jugoslavenstvo · Vidi više »
Konzervativizam
Konzervativizam je određeno stanje duha, način mišljenja o čovjeku i društvu koji je usredotočen na čuvanje postojećeg političkog, društvenog i gospodarskog poretka.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Konzervativizam · Vidi više »
Lajos Kossuth
Lajos Kossuth de Kossuth et Udvard (Monok, 19. rujna 1802. – Torino, 20. ožujka 1894.) mađarski političar, pravnik i vršitelj dužnosti predsjednika Mađarske za vrijeme Revolucije 1848. i 1849. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Lajos Kossuth · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Mađaroni · Vidi više »
Mirjana Gross
Mirjana Gross (Zagreb, 22. svibnja 1922. – Zagreb, 23. srpnja 2012.), istaknuta hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Mirjana Gross · Vidi više »
Napredna omladina
Naprednjaci ili Napredna omladina naziv je za neformalnu skupinu pripadnika radikalne hrvatske nacionalističke mladeži, koji su 1895. Godine, zajedno s pravaškom mladeži, iako se poslije žestoko sukobljavaju, sudjelovali u demonstracijama protiv autoritarnog režima bana Khuen-Héderváryja, odnosno paljenju mađarske zastave u Zagrebu.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Napredna omladina · Vidi više »
Narodna stranka (Dalmacija)
Narodna stranka u Dalmaciji, također i narodnjaci ili aneksionisti, naziv je za stranku u Kraljevini Dalmaciji pod vlašću Habsburške Monarhije, osnovanu 1861. godine.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Narodna stranka (Dalmacija) · Vidi više »
Neovisna narodna stranka
Neovisna narodna stranka (neodvisna, kako se je u svojem vremenu zvala) naziv je za političku stranku koju su 1880. godine u Banskoj Hrvatskoj osnovali bivši članovi Narodne stranke na čelu s Matijom Mrazovićem.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Neovisna narodna stranka · Vidi više »
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Nikola Pašić · Vidi više »
Obrt
Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Obrt · Vidi više »
Pero Čingrija
Pero Čingrija (Dubrovnik, 24. kolovoza 1837. – Dubrovnik, 13. srpnja 1921.), hrvatski političar.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Pero Čingrija · Vidi više »
Politika novoga kursa
Politika »novoga kursa« je bila politički program dijela hrvatskih i srpskih političara iz banske Hrvatske i Dalmacije, oblikovan u prvom desetljeću XX.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Politika novoga kursa · Vidi više »
Pravaštvo u Istri
Kad naraštaj koji je početkom šezdesetih godina 19.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Pravaštvo u Istri · Vidi više »
Pučanstvo
Pučanstvo ili građanstvo je izraz koji, ovisno o pravnom, sociološkom ili povijesnom kontekstu može imati različita značenja.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Pučanstvo · Vidi više »
Riječka rezolucija
Riječka rezolucija je politički dokument potpisan 3. listopada 1905. u Rijeci nakon dvodnevnoga sastanka hrvatskih i srpskih zastupnika iz pokrajinskih sabora u Dalmaciji i Istri te iz banske Hrvatske.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Riječka rezolucija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Rijeka · Vidi više »
Seljaštvo
Seljaštvo je društveni sloj proizvodno i životno vezan uz obradu zemlje.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Seljaštvo · Vidi više »
Seljak
Njemački seljak 1955. Seljak je izraz koji označava poljodjelskog djelatnika koji ima prebivalište na selu, i koji za život zarađuje baveći se poljoprivrednim aktivnostima (poljodjelstvo, stočarstvo, ribolov, lov, pčelarstvo i sl.) bilo na svom, bilo na tuđim imanjima.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Seljak · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Split · Vidi više »
Srpska samostalna stranka
Srpska (narodna) samostalna stranka je srpska nacionalistička politička stranka, koja je osnovana 1881. na području Hrvatske.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Srpska samostalna stranka · Vidi više »
Stjepan Matković
Stjepan Matković (Zagreb, 2. srpnja 1966.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Stjepan Matković · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Stjepan Radić · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Stranka prava · Vidi više »
Stranka prava (Dalmacija)
Početkom 1890-ih pravaška politika naišla je na pozitivan odjek u Dalmaciji.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Stranka prava (Dalmacija) · Vidi više »
Suverenitet
Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Suverenitet · Vidi više »
Svibanjska deklaracija
Svibanjska deklaracija, poznata i kao Bečka ili Majska, programatska je izjava narodnih zastupnika Jugoslavenskog kluba u Carevinskom vijeću, parlamentu austrijskog dijela Austro-Ugarske.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Svibanjska deklaracija · Vidi više »
Tihomir Cipek
Tihomir Cipek (Zagreb, 20. lipnja 1962.) hrvatski je politolog.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Tihomir Cipek · Vidi više »
Trgovac
Međimurju Trgovac (lat. mercator) označava osobu koja se bavi trgovinom.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Trgovac · Vidi više »
Trijalizam
Prijedlog trijalističkog ustroja K.u.K. carevine prem Henriku Hanau, Beč 1905.g. Prijedlog trijalističkog ustroja prema Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću Prijedlog trijalističkog ustroja prema dr. Ivi Pilaru Trijalizam ili podjela na tri dijela je zamisao i težnja da se Austro-Ugarska Monarhija preuredi u državnu zajednicu u kojoj bi uz Carevinu Austriju i Kraljevinu Ugarsku postojala i treća ravnopravna jedinica koja bi okupljala južne Slavene u jednu državnu cjelinu predvođenu Kraljevinom Hrvatskom.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Trijalizam · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Zadar · Vidi više »
Zadarska rezolucija
Zadarska rezolucija je dokument prihvaćen u Zadru 17. listopada 1905. na sastanku 26 srpskih opozicijskih zastupnika iz Dalmacije, odnosno srpskih zastupnika u Carevinskom vijeću Austro-Ugarske s predstavnicima srpskih stranaka u Dalmaciji (Srpska stranka) te banskoj Hrvatskoj (Srpska narodna radikalna stranka i Srpska samostalna stranka).
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Zadarska rezolucija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i Zagreb · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i 1848. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i 1894. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i 1902. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i 1903. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i 1905. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska stranka prava (1903.) i 1917. · Vidi više »
