Brže od pregledniku!
76 odnosi: Đakovo, Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac, Željeznička pruga Vinkovci – Osijek, Željeznička pruga Zagreb – Beograd, Željeznica, Županja, Čakovec, Banova Jaruga, Batrina, Beli Manastir, Berlin, Bibinje, Bjelovar, Bosna i Hercegovina, Budimpešta, Domovinski rat, Dugo Selo, ETCS, GSM-R, HŽ serija 1061, HŽ serija 1141, HŽ serija 1142, HŽ serija 2041, HŽ serija 2042, HŽ serija 2043, HŽ serija 2044, HŽ serija 2061, HŽ serija 2062, HŽ serija 2063, HŽ serija 2131, HŽ serija 2132, HŽ serija 6011, HŽ serija 6111, HŽ serija 6112, HŽ serija 7022, HŽ serija 7121, HŽ serija 7122, HŽ serija 7123, Hrvatska, Jugoslavenske željeznice, Karlovac, Končar Elektroindustrija, Koprivnica, Kotoriba, Mađarska, Međimurje (regija), Metković, Moravice, Nova Kapela, Novska, ..., Osijek, Otok, Pčelić, Pleternica, Ploče, Rat, Rijeka, Samobor, Sisak, Slavonija, Slavonski Šamac, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Strizivojna, Trst, Vinkovci, Virovitica, Vrpolje, Vukovar, Zadar, Zagreb, 1990., 1991., 2009., 2013.. Proširite indeks (26 više) »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Đakovo · Vidi više »
Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac
Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac dio je prijevozne željezničke mreže Hrvatskih željeznica.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac · Vidi više »
Željeznička pruga Vinkovci – Osijek
Ulazak na prugu Vinkovci – Osijek iz smjera Vinkovaca (skretanje ulijevo) Kolodvor Osijek Željeznička pruga Vinkovci – Osijek je željeznička pruga u Slavoniji duga 34 km..
Novi!!: Hrvatske željeznice i Željeznička pruga Vinkovci – Osijek · Vidi više »
Željeznička pruga Zagreb – Beograd
Paneuropski željeznički koridor 10 (bivša ''Željeznička pruga Zagreb — Beograd'' blizu Vinkovaca) Paneuropski željeznički koridor 10, kolodvor Vinkovci, pogled prema zapadu Željeznička pruga Zagreb – Beograd bila je 412 km duga željeznička pruga Jugoslavenskih željeznica od Zagreba GK preko Vinkovaca do Beograda.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Željeznička pruga Zagreb – Beograd · Vidi više »
Željeznica
ArgentiniŽeljeznica je grana kopnenog prometa koja koristi prometno sredstvo koje se kreće po stalno postavljenoj metalnoj podlozi - čeličnim tračnicama.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Željeznica · Vidi više »
Županja
Karta s potencijalnim prvim spomenom Županje. Tabula Hungariae (Lazarusova karta) iz 1528. godine. Županju je lako pronaći ako prvo potražimo prikaz Mohačke bitke blizu sredine karte i zatim idemo kartom vodoravno desno dok ne dođemo do Save. Županja je grad u zapadnom Srijemu.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Županja · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Čakovec · Vidi više »
Banova Jaruga
Banova Jaruga je naselje u Sisačko-moslavačkoj županiji, smješteno 12 km od grada Kutine.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Banova Jaruga · Vidi više »
Batrina
Batrina je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u općini Nova Kapela u Brodsko-posavskoj županiji poznato je željezničko čvorište.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Batrina · Vidi više »
Beli Manastir
Trg slobode Beli Manastir Beli Manastir je jedini baranjski grad i upravno središte Baranje, u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Beli Manastir · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Berlin · Vidi više »
Bibinje
Bibinje je općina u Zadarskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Bibinje · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Bjelovar · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Budimpešta · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Domovinski rat · Vidi više »
Dugo Selo
Dugo Selo je grad u središnjoj Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Dugo Selo · Vidi više »
ETCS
Kontrolni računalni uređaj za prikaz, kakav se ugrađuje u upravljačnicu vozila European Train Control System je jedinstveni europski standard za kontrolu željezničkog prometa (signalizacija i zaštita).
Novi!!: Hrvatske željeznice i ETCS · Vidi više »
GSM-R
GSM bazna stanica, koja se koristi za GSM-R (Njemačka) GSM-R (od engleski Global System for Mobile Communications for Railways: globalni sustav mobilne komunikacije za željeznice ili GSM-Railway) je standard za korištenje mobilne telefonije u željezničkom prometu.
Novi!!: Hrvatske željeznice i GSM-R · Vidi više »
HŽ serija 1061
HŽ serija 1061 (izvorna numeracija JŽ 362, nadimak Žutka) je električna lokomotiva Hrvatskih željeznica sustava napajanja 3 kV.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 1061 · Vidi više »
HŽ serija 1141
Lokomotiva serije 1141, HŽ Cargo HŽ serija 1141 (izvorna numeracija JŽ 441, tvornička oznaka ASEA Rb1, nadimci Asea, Šveđanka) je električna lokomotiva Hrvatskih željeznica za sustav napajanja 25 kV 50 Hz.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 1141 · Vidi više »
HŽ serija 1142
HŽ serija 1142 (izvorna numeracija JŽ 442, nadimci Brena, Tiristorka) je električna lokomotiva Hrvatskih željeznica za sustav napajanja 25 kV 50 Hz.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 1142 · Vidi više »
HŽ serija 2041
HŽ serija 2041 (izvorna numeracija JŽ 642, nadimak Đuran) je dizelsko-električna lokomotiva Hrvatskih željeznica.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 2041 · Vidi više »
HŽ serija 2042
Lokomotiva 2042-101 HŽ serija 2042 (nadimak Đuran) serija je dizelsko-električnih lokomotiva Hrvatskih željeznica namijenjena za vuču lakših teretnih i putničkih vlakova, te za teško manevriranje.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 2042 · Vidi više »
HŽ serija 2043
HŽ serija 2043 (izvorna numeracija JŽ 646, tvornička oznaka 646, ugovor 1238/V/1990, nadimak Kramp) je dizelsko-električna lokomotiva Hrvatskih željeznica.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 2043 · Vidi više »
HŽ serija 2044
HŽ serija 2044 (izvorna numeracija JŽ 645, tvornička oznaka EMD GT22HW-2, nadimci Džems, Mala karavela) je dizelsko-električna lokomotiva Hrvatskih željeznica.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 2044 · Vidi više »
HŽ serija 2061
HŽ serija 2061 (izvorna numeracija JŽ 661, tvornička oznaka EMD G16, nadimak Kennedy) je dizelsko-električna lokomotiva Hrvatskih željeznica.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 2061 · Vidi više »
HŽ serija 2062
HŽ serija 2062 (izvorna numeracija JŽ 664, tvornička oznaka EMD G26C, nadimci Ličanka, Turnerica) je dizelsko-električna lokomotiva Hrvatskih željeznica.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 2062 · Vidi više »
HŽ serija 2063
HŽ serija 2063 (izvorna numeracija JŽ 663, tvornička oznaka EMD GT26CW-2, nadimak Karavela) je dizelsko-električna lokomotiva Hrvatskih željeznica.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 2063 · Vidi više »
HŽ serija 2131
Otpisana lokomotiva serije 2131 (ex 731) HŽ serija 2131 (ex JŽ 731) serija je dizelsko-hidrauličnih lokomotiva Hrvatskih željeznica.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 2131 · Vidi više »
HŽ serija 2132
Lokomotiva serije 2132 Lokomotiva podserije 2132-100 Lokomotiva Brodogradilišta Uljanik, Pula HŽ serija 2132 je serija dizelsko-hidrauličnih lokomotiva Hrvatskih željeznica.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 2132 · Vidi više »
HŽ serija 6011
HŽ 6011 HŽ serija 6011 (nadimak Gomulka ili Litorina) serija je elektromotornih vlakova Hrvatskih željeznica, izgrađenih u poljskoj tvornici Pafawag (Wrocław) u periodu od 1965. – 1966. Inače ukupno je proizvedeno 1412 kompozicija u periodu od 1962. do 1993. Sustav električnog napajanja je istosmjerni 3 kV.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 6011 · Vidi više »
HŽ serija 6111
Spojene dvije kompozicije Upravljačnica HŽ serija 6111 (nadimak Mađar) serija je elektromotornih vlakova Hrvatskih željeznica, izgrađeni u mađarskoj tvornici Ganz Mavag u periodu od 1976. – 1979. Sustav električnog napajanja je 25 kV i 50 Hz.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 6111 · Vidi više »
HŽ serija 6112
Prototip vlaka serije 6112 na InnoTransu 2010 u Berlinu u rujnu 2010. HŽ serija 6112 je serija niskopodnog elektromotornog vlaka za regionalni promet proizveden je u konzorciju tvrtki TŽV Gredelj d.o.o. i Končar d.d., a za potrebe Hrvatskih željeznica – Putnički prijevoz prema ugovoru sklopljenom 2.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 6112 · Vidi više »
HŽ serija 7022
HŽ serija 7022 Interijer Ulazno-izlazna vrata Niskopodni dizel-motorni vlak za serije 7 022 proizvela je tvrtka TŽV Gredelj d.o.o. za potrebe Hrvatskih željeznica.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 7022 · Vidi više »
HŽ serija 7121
DMV serije 7121-000 DMV serije 7121-100 Upravljačnica HŽ serija 7121 (nadimak: Macosa) serija je dizelskih motornih vlakova Hrvatskih željeznica.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 7121 · Vidi više »
HŽ serija 7122
Švedski motorni vlak oznake '''Y1''' (''YF1 1331'') HŽ serija 7122 (nadimak Šveđanin) ili Y1 (švedska klasa), serija je jednodijelnih diesel-hidrauličnih motornih vlakova.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 7122 · Vidi više »
HŽ serija 7123
HŽ serija 7123 HŽ serija 7123 je serija nagibnih dizelskih motornih vlakova Hrvatskih željeznica, koje je proizvela tvrtka Bombardier Transportation.
Novi!!: Hrvatske željeznice i HŽ serija 7123 · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Hrvatska · Vidi više »
Jugoslavenske željeznice
parnoj lokomotivi iz 1950-ih Jugoslavenske željeznice (slo. Jugoslovanske železnice, srp. Југословенске железнице, mak. Југословенски железници), kratica: JŽ (srp. i mak. ЈЖ), bile su državne željeznice Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 1945. do 1992. i Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 2004. godine.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Jugoslavenske željeznice · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Karlovac · Vidi više »
Končar Elektroindustrija
KONČAR – Elektroindustrija d.d. matično je poduzeće Grupe KONČAR koja u svom sastavu ima 14 ovisnih i jedno pridruženo društvo.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Končar Elektroindustrija · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Koprivnica · Vidi više »
Kotoriba
Kotoriba (mađarski Kotor) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Kotoriba · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Hrvatske željeznice i Mađarska · Vidi više »
Međimurje (regija)
Stara zemljopisna karta Međimurja iz 1690. godine oslobađanja od mađarske vlasti krajem 1918. godine Međimurje je povijesno-zemljopisni pojam koji označava područje na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđen dvjema velikim rijekama, Murom i Dravom.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Međimurje (regija) · Vidi više »
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Metković · Vidi više »
Moravice
Moravice (do 1919. Komorske Moravice, zatim Srpske Moravice do 1991. a u službenoj uporabi do 1996., Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., pristupljeno 21. listopada 2013.) naselje su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Moravice · Vidi više »
Nova Kapela
Nova Kapela je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Nova Kapela · Vidi više »
Novska
Novska je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Novska · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Osijek · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Otok · Vidi više »
Pčelić
Pčelić je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Suhopolje, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Pčelić · Vidi više »
Pleternica
Trg bećarca u središtu grada Pleternice Pleternica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Pleternica · Vidi više »
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Ploče · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Rat · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Rijeka · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Samobor · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Sisak · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Slavonija · Vidi više »
Slavonski Šamac
Općinska zgrada Slavonski Šamac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Slavonski Šamac · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Slovenija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Srbija · Vidi više »
Strizivojna
Strizivojna je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Strizivojna · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Trst · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Vinkovci · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Virovitica · Vidi više »
Vrpolje
Vrpolje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Vrpolje · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Vukovar · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatske željeznice i Zagreb · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatske željeznice i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatske željeznice i 1991. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Hrvatske željeznice i 2009. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatske željeznice i 2013. · Vidi više »
