Brže od pregledniku!
53 odnosi: Arhiv, Arhivi u Hrvatskoj, Škrinja privilegija, Ban, Budimpešta, Frankapani, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hrvatsko kraljevsko vijeće, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko-ugarska nagodba, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Zakmardi, Josip Jelačić, Kaptol zagrebački, Károly Khuen-Héderváry, Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, Poduzeće, Protonotar, Rudolf Lubynski, Srednji vijek, Tadija Smičiklas, Trg svetog Marka, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Zagrebačka katedrala, Zgrada knjižnice i arhiva na Marulićevu trgu u Zagrebu, Zrinski, 1643., 17. stoljeće, 1744., 1745., 1752., 1764., 1767., 1770., 1779., 1791., 1797., 1800., 1848., 1849., 1853., 1868., 1870., 1885., 1899., 19. stoljeće, 1913., 1918., 1923., ..., 1958., 1960., 20. stoljeće. Proširite indeks (3 više) »
Arhiv
Arhiv (lat. arcivum, arcivium, archivum, archivium: magistrat), kao etimon javlja se i (grč. ἀρχή: početak, vrhovna vlast).
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Arhiv · Vidi više »
Arhivi u Hrvatskoj
Arhivi u Hrvatskoj mogu biti privatni i javni.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Arhivi u Hrvatskoj · Vidi više »
Škrinja privilegija
Škrinja se čuva u Hrvatskom drž. arhivu Škrinja privilegija kraljevine (lat. Cista privilegiorum Regni), drvena škrinja koja na prednjoj strani ima naslikane grbove Hrvatske i Slavonije, u kojoj su se čuvali najvažniji dokumenti Kraljevine Hrvatske i Slavonije.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Škrinja privilegija · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Ban · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Budimpešta · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Frankapani · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko kraljevsko vijeće
Hrvatsko kraljevsko vijeće, odnosno Kraljevsko vijeće u kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji osnovala je kraljica Marija Terezija 1767. kao neku vrstu zemaljske vlade za Kraljevinu Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju, koje je po svom sastavu i djelovanju bilo slično Ugarskom namjesničkom vijeću.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Hrvatsko kraljevsko vijeće · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Ivan Zakmardi
Ivan Zakmardi Ivan Zakmardi Dijankovečki (Križevci, o. 1600. – Banska Bistrica, Slovačka 20. travnja 1667.), hrvatski humanist, pravnik, protonotar Kraljevstva (1644.), zamjenik bana i kralja u sudbenim poslovima.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Ivan Zakmardi · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Josip Jelačić · Vidi više »
Kaptol zagrebački
Zagrebačku katedralu s Kaptolom krajem 19. stoljeća Kaptol u Zagrebu Zagrebački kaptol je tijelo u sklopu Zagrebačke nadbiskupije.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Kaptol zagrebački · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu
Nadbiskupski arhiv u Zagrebu arhiv je Zagrebačke nadbiskupije.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu · Vidi više »
Poduzeće
Uredi u Los Angelesu Poduzeće je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Poduzeće · Vidi više »
Protonotar
Protonotar je bio jedan od najviših dužnosnika u Hrvatskoj u vrijeme feudalizma.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Protonotar · Vidi više »
Rudolf Lubynski
Rudolf Lubynski (Zagreb, 31. listopada 1873. – Zagreb, 27. ožujka 1935.), bio je jedan od najvećih hrvatskih arhitekata secesije.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Rudolf Lubynski · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Srednji vijek · Vidi više »
Tadija Smičiklas
Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Tadija Smičiklas · Vidi više »
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Trg svetog Marka · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
Zgrada knjižnice i arhiva na Marulićevu trgu u Zagrebu
Marulićev trg sa spomenikom Marku Maruliću i zgradom knjižnice i arhiva u pozadini Pročelje zgrade Zgrada knjižnice i arhiva na Marulićevu trgu u Zagrebu izgrađena je 1913. godine za tadašnje Sveučilišnu knjižnicu i Zemaljski arhiv.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Zgrada knjižnice i arhiva na Marulićevu trgu u Zagrebu · Vidi više »
Zrinski
* knezovi Zrinski, hrvatski velikaški rod.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i Zrinski · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1643. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 17. stoljeće · Vidi više »
1744.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1744. · Vidi više »
1745.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1745. · Vidi više »
1752.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1752. · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1764. · Vidi više »
1767.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1767. · Vidi više »
1770.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1770. · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1779. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1791. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1797. · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1800. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1849. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1853. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1868. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1870. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1885. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1899. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 19. stoljeće · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1913. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1918. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1923. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 1960. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski državni arhiv i 20. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
HDA, Hrvatski zemaljski arhiv.
