Brže od pregledniku!
98 odnosi: Aleksandar Srnec, Amadeov teatar, Antika, Anton Dominik Fernkorn, Antonio Canova, Antun Augustinčić, Antun Motika, Arheološki muzej u Zagrebu, Austro-Ugarska, Banderiji u Hrvatskoj, Barok, Boris Bućan, Bosna i Hercegovina, Dalmacija, Dom hrvatskih likovnih umjetnika, Domovinski rat, Dora Pejačević, Drugi svjetski rat, Edo Murtić, El Shatt, Emanuel Vidović, Europa, Film, Fotografija, Franjo Mraz, Friedrich von Amerling, Gradec (Zagreb), Gramofonska ploča, Habsburška Monarhija, Heraldika, Hladno oružje, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski prirodoslovni muzej, Italija, Ivan Goran Kovačić, Ivan Kožarić, Ivan Meštrović, Ivan Picelj, Ivan Rendić, Ivan Tišov, Ivo Kerdić, Izidor Kršnjavi, Jean Auguste Dominique Ingres, Jean Fouquet, Josip Jelačić, Josip Vaništa, Joso Bužan, Kraljevina Jugoslavija, Ljubo Babić, ..., Lukovdol, Marijan Detoni, Miroslav Kraljević, Mladen Stilinović, Nasta Rojc, Nezavisna Država Hrvatska, Numizmatika, Odlikovanja, Omer Mujadžić, Oskar Herman, Palača Vojković u Zagrebu, Pečatoslovlje, Povijesni muzej, Rudolf Valdec, Sanja Iveković, Slavonija, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Srednji vijek, Trg žrtava fašizma (Zagreb), Vanja Radauš, Vatreno oružje, Većeslav Holjevac, Vjekoslav Karas, Vjenceslav Richter, Vlada Republike Hrvatske, Vladimir Becić, Vladimir Kristl, Vlaho Bukovac, Zagreb, Zlatko Prica, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 14. stoljeće, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1846., 1848., 19. stoljeće, 1918., 1951., 1959., 1962., 1991., 20. stoljeće, 2007., 21. prosinca. Proširite indeks (48 više) »
Aleksandar Srnec
Aleksandar Srnec (Zagreb, 30. srpnja 1924. – Zagreb, 27. ožujka 2010.), bio je hrvatski - avangardni slikar, kipar, dizajner i autor animiranih filmova.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Aleksandar Srnec · Vidi više »
Amadeov teatar
Amadeov teatar osnovan je u Zagrebu 1797. godine i zatvoren 1834. godine.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Amadeov teatar · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Antika · Vidi više »
Anton Dominik Fernkorn
Anton Dominik Ritter von Fernkorn (Erfurt, 17. ožujka 1813. - Beč, 15. studenoga 1878.), bio je njemačko-austrijski kipar.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Anton Dominik Fernkorn · Vidi više »
Antonio Canova
Antonio Canova (Possagno kraj Trevisa, 1. studenog 1757. – Venecija, 13. listopada 1822.), talijanski kipar, slikar i arhitekt; glavni predstavnik neoklasicizma u kiparstvu.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Antonio Canova · Vidi više »
Antun Augustinčić
Antun Augustinčić (Klanjec, 4. svibnja 1900. – Zagreb, 10. svibnja 1979.), bio je hrvatski kipar, likovni pedagog, i akademik.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Antun Augustinčić · Vidi više »
Antun Motika
Antun Motika (Pula, 30. prosinca 1902. – Zagreb, 13. veljače 1992.) hrvatski slikar.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Antun Motika · Vidi više »
Arheološki muzej u Zagrebu
Antička zbirka Arheološki muzej u Zagrebu samostalno djeluje od 1939. godine, do tada je djelovao u sastavu Narodnog muzeja.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Arheološki muzej u Zagrebu · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Austro-Ugarska · Vidi više »
Banderiji u Hrvatskoj
Banderij, vojna postrojba u Hrvata Učestali turski napadi prinudili su da uredi vojni ustroj.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Banderiji u Hrvatskoj · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Barok · Vidi više »
Boris Bućan
Boris Bućan (Zagreb, 15. ožujka 1947. – Zagreb, 18. svibnja 2023.) bio je hrvatski likovni umjetnik, slikar i grafički dizajner.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Boris Bućan · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Dalmacija · Vidi više »
Dom hrvatskih likovnih umjetnika
Dom hrvatskih likovnih umjetnika, poznat kao Meštrovićev paviljon, zgrada je na Trgu žrtava fašizma u središtu Zagreba.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Dom hrvatskih likovnih umjetnika · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Domovinski rat · Vidi više »
Dora Pejačević
Maria Theodora Paulina Sophie von Lumbe, poznata kao Dora Pejačević (Budimpešta, 10. rujna 1885. – München, 5. ožujka 1923.), bila je hrvatska skladateljica i violinistica, rodom iz slavonske grofovske obitelji Pejačević.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Dora Pejačević · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Edo Murtić
Edo Murtić (Velika Pisanica, 4. svibnja 1921. – Zagreb, 2. siječnja 2005.), hrvatski slikar, grafički dizajner, kazališni scenograf, akademik.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Edo Murtić · Vidi više »
El Shatt
Majka Dalmatinka (Ante Kostović) i groblje u El Shattu, 1969. El Shatt u rujnu 1944. El Shatt je kompleks izbjegličkih logora u pustinji na poluotoku Sinaju u Egiptu, u kojem je od veljače 1944. do ožujka 1946. boravilo evakuirano stanovništvo dalmatinskih otoka, primorja i Zagore.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i El Shatt · Vidi više »
Emanuel Vidović
Emanuel Vidović (Split, 24. prosinca 1870. – Split, 1. lipnja 1953.), hrvatski slikar.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Emanuel Vidović · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Europa · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Film · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Fotografija · Vidi više »
Franjo Mraz
Franjo Mraz (Hlebine, 4. travnja 1910. – Brežice, 26. listopada 1981.), hrvatski naivni slikar.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Franjo Mraz · Vidi više »
Friedrich von Amerling
Friedrich von Amerling (Beč, 14. travnja 1803. – Beč, 15. siječnja 1887.), austrijski slikar.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Friedrich von Amerling · Vidi više »
Gradec (Zagreb)
Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Gradec (Zagreb) · Vidi više »
Gramofonska ploča
Gramofonska ploča Gramofonska ploča, vinil (kada je izrađena od polivinilnog klorida), ili ploča je vrsta analogne pohrane zvuka, koje je zapisano moduliranjem spiralne brazde koje započinju na rubu ploče i završavaju blizu središta ploče.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Gramofonska ploča · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Heraldika
Heraldika ili grboslovlje likovna je disciplina i pomoćna povijesna znanost koja proučava postojeće grbove te stvara nove.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Heraldika · Vidi više »
Hladno oružje
Suvremeni vojni nož Hladno oružje je najstarija vrsta oružja i za djelovanje koristi mehaničkom energijom tj.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Hladno oružje · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski prirodoslovni muzej
Hrvatski prirodoslovni muzej središnja je nacionalna ustanova koja se bavi prikupljanjem, stručnom i znanstvenom obradom i prezentiranjem svog fundusa koji svjedoči o razvoju prirode i čovjeka na hrvatskim prostorima.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Hrvatski prirodoslovni muzej · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Italija · Vidi više »
Ivan Goran Kovačić
Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str. 142. 12. srpnja 1943.), preuzeto 13.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Ivan Goran Kovačić · Vidi više »
Ivan Kožarić
Ivan Kožarić (Petrinja, 10. lipnja 1921. – Zagreb, 15. studenoga 2020.), bio je ugledni hrvatski kipar, član HAZU i član grupe Gorgona.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Ivan Kožarić · Vidi više »
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Ivan Meštrović · Vidi više »
Ivan Picelj
CM-11-II, 1964-66. Ivan Picelj (Okučani, 28. srpnja 1924. – Zagreb, 22. veljače 2011.), hrvatski slikar, dizajner, grafičar, graditelj objekata i aktivni kulturni djelatnik.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Ivan Picelj · Vidi više »
Ivan Rendić
Ivan Rendić (Imotski, 27. kolovoza 1849. – Split, 29. lipnja 1932.), hrvatski je kipar koji je većinu svog životnog vijeka proveo u Trstu.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Ivan Rendić · Vidi više »
Ivan Tišov
Ivan Tišov (Viškovci nedaleko od Đakova, 8. veljače 1870. – Zagrebu, 20. rujna 1928.), bio je hrvatski slikar.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Ivan Tišov · Vidi više »
Ivo Kerdić
Ivo Kerdić (Davor, 19. svibnja 1881. – Zagreb, 27. listopada 1953.), hrvatski medaljer i kipar.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Ivo Kerdić · Vidi više »
Izidor Kršnjavi
Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 22. travnja 1845. – Zagreb, 3. veljače 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, književnik i političar.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Izidor Kršnjavi · Vidi više »
Jean Auguste Dominique Ingres
Jean Auguste Dominique Ingres (Montauban, 29. kolovoza 1780. – Pariz, 14. siječnja 1867.), francuski slikar, predstavnik neoklasicizma, sljedbenik J.-L. Davida i izvrstan portretist.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Jean Auguste Dominique Ingres · Vidi više »
Jean Fouquet
''Jean Fouquetov autoportret'' iz 1450. je vjerojatno najranija minijatura-portret, i vjerojatno najraniji autoportret. Jean Fouquet ili Jehan Foucquet (Tours, oko 1420. - Tours, između 1478. I 1481.) bio je glavni majstor francuskog slikarstva 15.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Jean Fouquet · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Josip Jelačić · Vidi više »
Josip Vaništa
Josip Vaništa (Karlovac, 17. svibnja 1924. – Zagreb, 24. ožujka 2018.), bio je hrvatski slikar, grafičar, pisac, akademik i umirovljeni sveučilišni profesor.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Josip Vaništa · Vidi više »
Joso Bužan
Joso Bužan (Sisak, 21. studenog 1873. – Zagreb, 1. kolovoza 1936.) hrvatski je akademski slikar.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Joso Bužan · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Ljubo Babić
Ljubo Babić (Jastrebarsko, 14. lipnja 1890. – Zagreb, 14. svibnja 1974.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, likovni pedagog, ilustrator i scenograf.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Ljubo Babić · Vidi više »
Lukovdol
Lukovdol (lok. kajkavski tj. kekavski Ljukovdol), je selo u Gorskom kotaru, Primorsko-goranska županija.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Lukovdol · Vidi više »
Marijan Detoni
Marijan Detoni (Križevci, 18. travnja 1905. – Zagreb, 11. svibnja 1981.) bio je hrvatski slikar i grafičar.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Marijan Detoni · Vidi više »
Miroslav Kraljević
Miroslav Kraljević (Gospić, 14. prosinca 1885. – Zagreb, 16. travnja 1913.), hrvatski slikar i kipar.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Miroslav Kraljević · Vidi više »
Mladen Stilinović
Mladen Stilinović (Beograd, 10. travnja 1947. – Pula, 18. srpnja 2016.), hrvatski konceptualni umjetnik.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Mladen Stilinović · Vidi više »
Nasta Rojc
Nasta Rojc. Nasta (Jerka Hermina Ljubica) Rojc (Bjelovar, 6. studenog 1883. – Zagreb, 6. studenog 1964.) bila je hrvatska slikarica.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Nasta Rojc · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Numizmatika
Numizmatika (grč. nomisma, tj. kovanica) je znanost koja se, u užem smislu, bavi proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca kao predmetima od povijesnog, kulturnog i umjetničkog značenja.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Numizmatika · Vidi više »
Odlikovanja
Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske. Odlikovanja su znak priznanja zajednice za istaknute zasluge.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Odlikovanja · Vidi više »
Omer Mujadžić
Omer Mujadžić, (Bosanska Gradiška, 1. veljače 1903. — Zagreb, 28. listopada 1991.), hrvatski i bosanskohercegovački slikar, član umjetničke grupe Zemlja i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1931. – 1973.).
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Omer Mujadžić · Vidi više »
Oskar Herman
Oskar Herman (Zagreb, 17. ožujka 1886. – Zagreb, 18. siječnja 1974.), hrvatski slikar židovskog podrijetla.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Oskar Herman · Vidi više »
Palača Vojković u Zagrebu
Palača Vojković je barokna palača u Zagrebu, na Gornjem gradu, na adresi Matoševa 9.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Palača Vojković u Zagrebu · Vidi više »
Pečatoslovlje
Cetinskoga SaboraPečatoslovlje ili sfragistika (grč. sphragís - pečat, također i sigilografija), pomoćna je povijesna znanost koja proučava pečate, izradu i razvoj pečata i pečatnjaka kao izvora povijesnih podataka.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Pečatoslovlje · Vidi više »
Povijesni muzej
Povijesni muzej bavi se povijesnom znanošću i njezinom važnošću u odnosu na sadašnjost i budućnost.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Povijesni muzej · Vidi više »
Rudolf Valdec
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Rudolf Valdec Rudolf Valdec (Krapina, 8. ožujka 1872. – Zagreb, 1. veljače 1929.Perić, Ivo: Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja, Dom i svijet: Zagreb, 2006.,, str. 161.), hrvatski kipar.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Rudolf Valdec · Vidi više »
Sanja Iveković
Sanja Iveković 2012. Sanja Iveković (rođena u Zagrebu, 1949.), hrvatska je umjetnica, dizajnerica i aktivistkinja, jedna od začetnica Nove umjetničke prakse.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Sanja Iveković · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Slavonija · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Slovenija · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Srbija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Srednji vijek · Vidi više »
Trg žrtava fašizma (Zagreb)
Pogled iz zraka na Trg žrtava fašizma. Trg žrtava fašizma je trg u užem središtu grada Zagreba.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Trg žrtava fašizma (Zagreb) · Vidi više »
Vanja Radauš
Vanja Radauš (Vinkovci, 29. travnja 1906. – Zagreb, 24. travnja 1975.), bio je hrvatski kipar, slikar i književnik.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Vanja Radauš · Vidi više »
Vatreno oružje
Vatreno oružje je naziv pod kojim se podrazumijeva svaki uređaj koji ispaljuje jedan ili više projektila pri velikim brzinama koristeći plinove koji se razvijaju izgaranjem eksploziva odnosno punjenja, u cijevi.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Vatreno oružje · Vidi više »
Većeslav Holjevac
Bista u rodnom Karlovcu Spomenik Većeslavu Holjevcu u Zagrebu Većeslav Holjevac (Karlovac, 22. kolovoza 1917. – Zagreb, 11. srpnja 1970.) hrvatski političar, pisac i zagrebački gradonačelnik.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Većeslav Holjevac · Vidi više »
Vjekoslav Karas
'''Vjekoslav Karas''', autoportretVjekoslav Karas (Karlovac, 19. svibnja 1821. – Karlovac, 5. srpnja 1858.), hrvatski slikar Usavršavao se u Italiji.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Vjekoslav Karas · Vidi više »
Vjenceslav Richter
Vjenceslav Richter pokraj svoje kompozicije '''M 4''', 30. svibnja 2000. Vjenceslav Richter (Donja Drenova kod Sv. Ivana Zeline, 8. travnja 1917. - Zagreb, 2. prosinca 2002.), jedan je od najpoznatijih hrvatskih arhitekata dvadesetog stoljeća.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Vjenceslav Richter · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vladimir Becić
Vladimir Becić (Brod na Savi, 1. lipnja 1886. – Zagreb, 24. svibnja 1954.), hrvatski slikar.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Vladimir Becić · Vidi više »
Vladimir Kristl
Vladimir Kristl (* Zagreb, 24. siječnja 1923. - † München, 7. srpnja 2004.), je hrvatski - slikar, crtač, animator, scenarist, filmski redatelj, eksperimentator i likovni pedagog.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Vladimir Kristl · Vidi više »
Vlaho Bukovac
Vlaho Bukovac (Biagio Faggioni) (Cavtat, 4. srpnja 1855. – Prag, 23. travnja 1922.), bio je hrvatski slikar.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Vlaho Bukovac · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Zagreb · Vidi više »
Zlatko Prica
Zlatko Prica (Pečuh, 26. lipnja 1916. – Rijeka, 7. ožujka 2003.), hrvatski slikar i likovni pedagog.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i Zlatko Prica · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 11. stoljeće · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 12. stoljeće · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 14. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 16. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 17. stoljeće · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 1846. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 1848. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 19. stoljeće · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 1918. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 1951. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 1959. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 1962. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 1991. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 20. stoljeće · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 2007. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Hrvatski povijesni muzej i 21. prosinca · Vidi više »
