Brže od pregledniku!
56 odnosi: Acheuléen, Anatomski moderni čovjek, Aurignacien, Australopitek, Šandalja, Čovjek, Cerovačke špilje, Cres, Donje Pazarište, Donji paleolitik, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Dugi otok, Gornji paleolitik, Gravettien, Homo erectus, Homo ergaster, Homo habilis, Homo heidelbergensis, Homo rudolfensis, Hrvatska, Hušnjakovo brdo, Ivanec, Kanibalizam, Krapina, Krapinski pračovjek, Krk, Kvarnerski zaljev, Ledeno doba, Levalloisien, Lika, Lošinj, Lov, Magdalénien, Mamuti, Moustérien, Mujina pećina, Neandertalac, Olduvien, Paleolitička umjetnost, Pleistocen, Pliocen, Povijest, Punikve, Pupićina peć, Rab, Romualdova pećina, Rovinj, Sivi vuk, Solutréen, Srednji paleolitik, ..., Starije kameno doba, Svisci, Varaždin, Velika pećina, Vergottinova pećina, Veternica (špilja). Proširite indeks (6 više) »
Acheuléen
Golanskoj visoravni Acheuléen (francuski) je kultura starijega paleolitika, nazvana po nalazištu kod francuskoga grada Saint-Acheula kraj Amiensa.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Acheuléen · Vidi više »
Anatomski moderni čovjek
Anatomski moderni ljudi (engl. anatomically modern humans, akr. AMH) ili anatomski moderni Homo sapiens (engl. anatomically modern Homo sapiens, akr. AMHS), u paleoantropologiji, pojedinačni članovi vrste Homo sapiens s izgledom konzistentnim rasponu fenotipâ modernih ljudi.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Anatomski moderni čovjek · Vidi više »
Aurignacien
Rasprostranjenost kulture Aurignacien Aurignacien (franc.) je kultura mlađega paleolitika, čiji je nositelj »moderni« čovjek (Homo sapiens sapiens); nazvana po mjestu Aurignac u južnoj Francuskoj.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Aurignacien · Vidi više »
Australopitek
Australopitek (lat.: Australopithecus, od lat. australis: južni + grč. πίϑηϰος: majmun) naziv je roda pronađenog samo u Africi, a čije su (isključivo izumrle) vrste pripadale grupi Australopithecina, koji su živjeli prije 4 do 3 milijuna godina.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Australopitek · Vidi više »
Šandalja
Šandalja (tal. San Daniele) je arheološko i paleontološko nalazište kraj Pule.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Šandalja · Vidi više »
Čovjek
Čovjek (lat. Homo sapiens − razuman čovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta iz reda primata koja ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Čovjek · Vidi više »
Cerovačke špilje
Cerovačke špilje najveći su špiljski kompleks u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Cerovačke špilje · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Cres · Vidi više »
Donje Pazarište
Donje Pazarište je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Donje Pazarište · Vidi više »
Donji paleolitik
Acheulanska kamena sjekira iz donjeg paleolitika. Pogled s četiriju strana. Donji paleolitik je najraniji period paleolitika ili starijeg kamenog doba.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Donji paleolitik · Vidi više »
Dragutin Gorjanović-Kramberger
Obitelj krapinskog pračovjeka Nalazište krapinskog pračovjeka Dragutin Gorjanović-Kramberger (Zagreb, 25. listopada 1856. - Zagreb, 22. prosinca 1936.), hrvatski je paleontolog, arheolog i geolog.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Dragutin Gorjanović-Kramberger · Vidi više »
Dugi otok
Dugi otok je otok u Jadranskom moru, na hrvatskoj obali Jadrana.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Dugi otok · Vidi više »
Gornji paleolitik
Paleolitska Venera iz Brassempouya. Spiljska umjetnost u Lascauxu Gornji paleolitik je treći ili posljednji period paleolitika ili starijeg kamenog doba koje se odnosi na Evropu, Afriku i Aziju.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Gornji paleolitik · Vidi više »
Gravettien
Venera iz Willendorfa Prikazana crvenom bojom. Gravettien je kultura mlađega paleolitika nazvana prema nalazištu La Gravette kraj Bayaca na rijeci Dordogni, Francuska.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Gravettien · Vidi više »
Homo erectus
Homo erectus ("uspravni čovjek" od latinskog: ērigere, "podignuti, uspraviti") izumrla je vrsta hominina koja je živjela tijekom cijelog pleistocena.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Homo erectus · Vidi više »
Homo ergaster
Homo ergaster ili afrički Homo erectus je izumrla vrsta roda Homo koji je živio u istočnoj i južnoj Africi tijekom ranog pleistocena, između 1,8 i 1,3 milijuna godina.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Homo ergaster · Vidi više »
Homo habilis
Homo habilis (ili Australopithecus habilis) je vrsta iz tribusa hominina, koja je živjela tijekom gelasija u pleistocenskom razdoblju, prije oko 2,33 do 1,44 milijuna godina.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Homo habilis · Vidi više »
Homo heidelbergensis
Homo heidelbergensis, koji se ponekad naziva Homo rhodesiensis, izumrla je vrsta roda Homo koja je prije bar 600 000 (moguće čak i 1 300 000) godina nastanjivala Afriku, Europu i zapadnu Aziju.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Homo heidelbergensis · Vidi više »
Homo rudolfensis
Homo rudolfensis (ili Australopithecus rudolfensis) je izumrla vrsta iz tribusa Hominini od koje je otkriveno vrlo malo fosilnih ostataka.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Homo rudolfensis · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Hrvatska · Vidi više »
Hušnjakovo brdo
Krapini. Hušnjakovo brdo (poznato i kao Hušnjakov brijeg, Špilja Hušnjakovo) paleolitičko je nalazište na kojem su nađeni ostaci neandertalaca.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Hušnjakovo brdo · Vidi više »
Ivanec
Ivanščica Ivanec je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Ivanec · Vidi više »
Kanibalizam
Kanibali u Južnoj Americi, ilustracija iz 1557. Kanibalizam je konzumacija mesa pripadnika iste vrste, kao kod bogomoljke ili pauka (životinjski kanibalizam).
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Kanibalizam · Vidi više »
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Krapina · Vidi više »
Krapinski pračovjek
Lubanja neandertalskog pračovjeka iz nalazišta kod Krapine. Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu: ''lubanja C''. Krapinski pračovjek je popularni naziv za praljude iz vrste neandertalaca čiji su fosilni ostatci pronađeni u špilji na Hušnjakovu brijegu pored Krapine.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Krapinski pračovjek · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Krk · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Ledeno doba · Vidi više »
Levalloisien
Levalloisien je prijašnji naziv za kulturu donjega (starijeg) i srednjega paleolitika, po nalazištu Levallois-Perret (predgrađe Pariza).
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Levalloisien · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Lika · Vidi više »
Lošinj
Lošinj je otok na Kvarneru.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Lošinj · Vidi više »
Lov
Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Lov · Vidi više »
Magdalénien
''Ranjeni bizon'', jedna od najpoznatijih slika iz Altamire. Prikazana ružičastom bojom. Magdalénien je kultura završnoga razdoblja mlađega (gornjeg) europskog paleolitika nazvana po eponimnome nalazištu, velikom pripećku La Madeleine na desnoj obali rijeke Vézère u francuskoj pokrajini Dordogne.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Magdalénien · Vidi više »
Mamuti
Mamuti (lat.: Mammuthus) su izumrli rod životinja iz porodice surlaša (Proboscidea), u koju spadaju i slonovi.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Mamuti · Vidi više »
Moustérien
mini Moustérien je kultura srednjega paleolitika, nazvana prema nalazištu Le Moustier u Francuskoj.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Moustérien · Vidi više »
Mujina pećina
Mujina pećina je špilja u kaštelanskom zaleđu, na području Labina Dalmatinskoga.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Mujina pećina · Vidi više »
Neandertalac
Rekonstruirani kostur neandertalca.Neandertalac je izumrla vrsta roda Homo, srodna suvremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens koja je nastanjivala većinu europskog kontinenta i dio jugozapadne Azije od sjevera Arapskog poluotoka do šire okolice Kaspijskoga mora.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Neandertalac · Vidi više »
Olduvien
Najstariji primjerak, Britanski muzej Olduvien je najranija arheološka kultura donjega paleolitika, nazvana prema eponimnom nalazištu, Olduvajskom klancu u Tanzaniji (Olduvai).
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Olduvien · Vidi više »
Paleolitička umjetnost
ledenom dobu. Paleolitička umjetnost, poznata i kao Umjetnost ledenog doba, je umjetnost od prije otprilike 32.000 do 11.000 godina pr.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Paleolitička umjetnost · Vidi više »
Pleistocen
Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Pleistocen · Vidi više »
Pliocen
Cipra iz razdoblja pliocena. Pliocen je geološko razdoblje u povijesti Zemlje.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Pliocen · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Povijest · Vidi više »
Punikve
Punikve su naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Punikve · Vidi više »
Pupićina peć
Pupićina peć je pećina na desnoj strani Vele drage, jugoistočno od ruševina Stare Vranje, na oko 120 m apsolutne visine.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Pupićina peć · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Rab · Vidi više »
Romualdova pećina
Romualdova pećina (Špilja sv. Romualda) je špilja na južnoj strani brda Sv.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Romualdova pećina · Vidi više »
Rovinj
Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Rovinj · Vidi više »
Sivi vuk
Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Sivi vuk · Vidi više »
Solutréen
Rasprostranjenost Solutréen je kultura mlađega paleolitika nazvana po nalazištu Solutré kraj Mâcona u Burgundiji, Francuska.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Solutréen · Vidi više »
Srednji paleolitik
Srednji paleolitik je drugo po redu razdoblje paleolitika ili starijeg kamenog doba koje se odnosi na Europu, Afriku i Aziju.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Srednji paleolitik · Vidi više »
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Starije kameno doba · Vidi više »
Svisci
Svisci su rod glodavaca koji obitava na Sjevernoj zemljinoj polutci, na prostoru od Sjeverne Amerike preko Sibira pa sve do Himalaje.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Svisci · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Varaždin · Vidi više »
Velika pećina
Velika pećina ili Mačkova pećina je špilja nedaleko od sela Goranci u istočnom dijelu Ravne gore (Hrvatsko zagorje).
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Velika pećina · Vidi više »
Vergottinova pećina
Vergotinova pećina je paleoantropološko nalazište, 1300 m sjeverno od Nove Vasi, sjeverozapadno od Poreča.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Vergottinova pećina · Vidi više »
Veternica (špilja)
Veternica je špilja koja se nalazi u parku prirode Medvednica, na samom rubu grada Zagreba, a godine 1979. zaštićena je zakonom kao geomorfološki spomenik prirode.
Novi!!: Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu i Veternica (špilja) · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Hrvatski povijesni prostor u kamenom dobu.
