Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

461 odnosi: Aleksandar Jevtić, Aleksandar Ranković, Aljmaš, Amnestija, Amnesty International, Andrija Hebrang (sin), Ante Nazor, Ante Paradžik, Antibirokratska revolucija, Antiteroristička jedinica Lučko, Antun Jozing, Armando Černjul, Armija Republike Bosne i Hercegovine, Autocesta A3, Šibenik, Šopot, Žarko Puhovski, Željko Baltić, Žirje, Žirje (Šibenik), Župa dubrovačka, Časopis za suvremenu povijest, Čehoslovačka, Česi u Hrvatskoj, Četnici, Ćelije, Balvan-revolucija, Banja Luka, Banovina, BBC, Bedem ljubavi, Beli Manastir, Beograd, Berlinski zid, Bilogora, Bitka za Šibenik 1991., Bitka za Gospić, Bitka za Nuštar, Bitka za Pakrac, Bitka za vojarne, Bitka za Vukovar, Bitka za Zadar, Blaćenje, Blagoje Adžić, Bošnjačko-hrvatski sukob, Boj u Korčulanskom kanalu, Bojište, Borisav Jović, Bosanska Gradiška, Bosansko Grahovo, ..., Bosna i Hercegovina, Broj 55 (2014.), Bruno Bušić, Centralizacija, Crna Gora, Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica, Crvene beretke, Cyrus Vance, Dalj, Dalmacija, Dan državnosti (Hrvatska), Daruvar, Davor Domazet-Lošo, Davor Marijan, Davorin Rudolf, Dayton, Ohio, Daytonski sporazum, Deklaracija o osudi Narodne skupštine Republike Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari Republike Hrvatske, Diplomacija, Dnevni avaz, Dobrica Ćosić, Dobropoljci, Dobroslav Paraga, Donji Lapac, Dražen Živić, Dragan Vasiljković, Drava, Državni ured za reviziju, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Drniš, Drugi svjetski rat, Dubrovačko primorje, Dubrovnik, Duga Resa, Dunav, Dvor, Edvard Kardelj, Elita, Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ, Erdut, Erdutski sporazum, Europska ekonomska zajednica, Europska unija, Federacija, Franjo Tuđman, Franko Simatović, Glamoč, Glas Slavonije, Glina (grad), Goran Hadžić, Gospić, Gospodarski sporazum, Gračac, Grubišno Polje, Harrisonovo cvijeće, Hollywood, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska Kostajnica, Hrvatska kuna, Hrvatska pošta, Hrvatska policija, Hrvatska ratna mornarica, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatska stranka prava, Hrvatske obrambene snage, Hrvatski dinar, Hrvatski helsinški odbor, Hrvatski informativni centar, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski sabor, Hrvatsko kulturno vijeće, Hrvatsko nacionalno etičko sudište, Hrvatsko Podunavlje, Hrvatsko proljeće, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Hrvatsko slovo, Hrvatsko vijeće obrane, Ilok, ISO 4217, Ivan Turudić, Ivan Zvonimir Čičak, Ivica Šola, Ivica Lučić, Ivica Radoš, Ivo Goldstein, Jakov Sirotković, Josip Broz Tito, Josip Jurčević, Jovan Sredojević, Jovica Stanišić, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenska ratna mornarica, Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana, Julio Radilović, Jutarnji list, Kako je počeo rat na mom otoku (1996.), Karlovac, Kijevo, Knin, Kninska tvrđava, Komunistička nomenklatura, Konavle, Kondominij, Konfederacija, Kopačevo, Koprivnica, Kordun, Korenica, KOS, Kosovo, Kragujevac, Kristijan Milić, Kruševo (Obrovac), Krvavi Uskrs, Kupa, Kupreško polje, Laktaši, Lastovo, Lika, Lisičić, Livno, Logor Stajićevo, Mađarska, Maslenički most, Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Medviđa, Memorandum SANU, Metković, MiG-21, Milan Babić (političar), Milan Martić, Miljevci, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Mirkovci, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Mirsad Bakšić, Miting u Srbu 27. srpnja 1971., Mladen Pavković, Mljet, Mostar, Našice, Nacionalizam, Napad na policijsku postaju u Glini, Narodna skupština Republike Srbije, Narodne novine, Nenad Piskač, Neretva, Neven Sesardić, Niš, Nikica Valentić, Nikolina Gotal, Njemačka marka, Nova Gradiška, Novigrad, Novska, Nuštar, Obrana Dubrovnika, Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Ogulin, Okučani, Okupacija, Operacija Bljesak, Operacija Burin, Operacija Cincar, Operacija Grom (HV), Operacija Gusar, Operacija Južni potez, Operacija Lipanjske zore, Operacija Ljeto '95., Operacija Maestral, Operacija Medački džep, Operacija Miljevci, Operacija Oluja, Operacija Orkan '91., Operacija Oslobođena zemlja, Operacija Otkos 10, Operacija Peruća, Operacija Skok-1, Operacija Skok-2, Operacija Spaljena zemlja, Operacija Una, Operacija Zima '94., Orahovica, Oružane snage Republike Hrvatske, Osijek, Otočac, Ovčara, Pakrac, Pamflet, Papuk, Perušić, Perućko jezero, Petrinja, Plan Z-4, Ploče, Požega, Pobuna, Podgorica, Podgrađe (Benkovac), Podravska magistrala, Podunavlje, Pokolj kod Baćina 21. listopada 1991., Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991., Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991., Pokolj u Četekovcu 3. rujna 1991., Pokolj u Bjelovcu, Pokolj u Borovu Selu, Pokolj u Bukovcu 16. listopada 1991., Pokolj u Dalju, Pokolj u Erdutu, Pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991., Pokolj u Gospiću, Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991., Pokolj u Kraljevčanima 14. kolovoza 1991., Pokolj u Kuljanima 26. srpnja 1991., Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991., Pokolj u Lovasu, Pokolj u Lovincu 8. kolovoza 1991., Pokolj u Nadinu 19. studenoga 1991., Pokolj u Novom Selu Glinskom 16. listopada 1991., Pokolj u Saborskom 12. studenoga 1991., Pokolj u Vagancu 9. listopada 1991., Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991., Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu, Posavina, Pravna država, Predrag Gagić, Pridraga, Prijedor, Prisilni rad, Psunj, Raštević, Radar, Rade Čakmak, Rahim Ademi, Raketiranje Banskih dvora, Raketiranje Vrsara, Raketiranje Zagreba 1995., Raspad SFRJ, Rat, Rat u Bosni i Hercegovini, Rat u Sloveniji, Ratni zločin, Ratni zločini na Banovini 1991. – 1992., Ravni kotari, Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990., Referendum o hrvatskoj samostalnosti, Republika Srbija (1992. – 2006.), Republika Srpska, Republika Srpska Krajina, Reuters, Richard Holbrooke, Rodaljice, Sandžak, Sarajevo, Sarajevsko primirje, Sava, Savez komunista Jugoslavije, Savezna Republika Jugoslavija, Savo Štrbac, Sisak, Sjedinjene Američke Države, Slatina, Slavonija, Slavonski Brod, Slobodan Milošević, Slobodna Dalmacija, Slovenci, Slovenija, Slunj, Smederevska Palanka, Smilčić, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Crna Gora, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Slovenija, Socijalistička Republika Srbija, Sovjetski Savez, Split, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srbija, Srpanj, Srpska autonomna oblast, Srpska pravoslavna Crkva, Srpska vojska Krajine, Ston, Stradun, Strategija realne prijetnje, Suhopolje, Sunja, Super Hrvoje, Sveti Kajo (Solin), Sveti Rok, T-55, Tenja, Teritorijalna obrana, Terminal, The New York Times, Topusko, Totalitarizam, Tužba za genocid protiv Jugoslavije, Užice, Ubojstva u Pakračkoj Poljani, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Uloga Srpske pravoslavne Crkve tijekom velikosrpske agresije, Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju, Umjetni satelit, Una, UNPA, UNPROFOR, UNTAES, Ustav Jugoslavije iz 1974. godine, Vanceov plan, Varaždin, Varšavski ugovor, Večernji list, Velika Srbija, Velikosrpski miting u Srbu 25. srpnja 1990., Veljko Kadijević, Verbalni delikt, Vesna Bosanac, Vesna Teršelič, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vijenac (časopis), Vinko Brešan, Vinkovci, Virovitica, Vis, Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Vjesnik, Voćin, Vojislav Šešelj, Vojna agresija, Vojna obrana, Vojnić, Vojska Jugoslavije, Vojska Republike Srpske, Vojvodina, Vrginmost, Vukovar, Vukovarski vodotoranj, Zadar, Zadarski list, Zagreb, Zapovjednik, Zastava Republike Hrvatske, Zbor narodne garde, Zečevo Rogozničko, Zračna luka Vrsar, Zvonimir Despot, Zvonimir Hodak, 1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi", 1. ožujka, 1. travnja, 10. veljače, 12. studenoga, 12. svibnja, 14. prosinca, 15. siječnja, 16. svibnja, 17. kolovoza, 17. travnja, 18. studenoga, 18. svibnja, 19. prosinca, 19. svibnja, 1948., 1971., 1979., 1980., 1985., 1987., 1988., 1990., 1991., 1992., 1993., 1995., 1996., 1998., 2. siječnja, 2. svibnja, 20. kolovoza, 2009., 2011., 2014., 22. listopada, 22. srpnja, 24. lipnja, 25. lipnja, 25. srpnja, 26. lipnja, 28. svibnja, 28. veljače, 29. rujna, 3. srpnja, 31. ožujka, 4. kolovoza, 6. kolovoza, 7. srpnja, 9. srpnja. Proširite indeks (411 više) » « Stisni indeks

Aleksandar Jevtić

Aleksandar Jevtić, zvan "Aco", je vukovarski Srbin koji je pomogao spasiti živote zarobljenih Hrvata u logoru Stajićevo u studenom 1991. tijekom Domovinskog rata, riskirajući život pošto je i sam zarobljen nakon pada Vukovara.

Novi!!: Domovinski rat i Aleksandar Jevtić · Vidi više »

Aleksandar Ranković

Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.

Novi!!: Domovinski rat i Aleksandar Ranković · Vidi više »

Aljmaš

Aljmaš je selo u općini Erdut, smješteno na desnoj obali rijeke Dunav, na obroncima Čvorkovca, na nadmorskoj visini od 93 m. Poznato je po svetištu Gospe od Utočišta.

Novi!!: Domovinski rat i Aljmaš · Vidi više »

Amnestija

Amnestija (lat. amnestia, grč. ἀμνηστία - zaboravljanje) je opraštanje kazne počinitelju kaznenog djela koje se daje putem akata najviših tijela državnih vlasti.

Novi!!: Domovinski rat i Amnestija · Vidi više »

Amnesty International

Amnesty International (skr. AI) je nevladina organizacija koja poduzima akcije u cilju zaštite i promicanja ljudskih prava.

Novi!!: Domovinski rat i Amnesty International · Vidi više »

Andrija Hebrang (sin)

Andrija Hebrang (Beograd, 27. siječnja 1946.), hrvatski političar, liječnik i profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Novi!!: Domovinski rat i Andrija Hebrang (sin) · Vidi više »

Ante Nazor

Ante Nazor (Zagreb, 15. ožujka 1968.), hrvatski je povjesničar.

Novi!!: Domovinski rat i Ante Nazor · Vidi više »

Ante Paradžik

Ante Paradžik (Ljubuški, 10. veljače 1943. – Zagreb, 21. rujna 1991.), bio je hrvatski političar, dopredsjednik HSP-a, jedan od osnivača i načelnik Ratnog stožera Hrvatskih obrambenih snaga, stranačke vojske HSP-a. Kao student bio je sudionik Hrvatskog proljeća 1971. godine.

Novi!!: Domovinski rat i Ante Paradžik · Vidi više »

Antibirokratska revolucija

Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.

Novi!!: Domovinski rat i Antibirokratska revolucija · Vidi više »

Antiteroristička jedinica Lučko

Antiteroristička jedinica Lučko je jedinica Specijalne policije Republike Hrvatske u sastavu Zapovjedništva specijalne policije MUP-a, posebno osposobljena za rješavanje kriznih situacija visokog rizika, posebice talačkih kriza.

Novi!!: Domovinski rat i Antiteroristička jedinica Lučko · Vidi više »

Antun Jozing

Antun Jozing je hrvatski književnik.

Novi!!: Domovinski rat i Antun Jozing · Vidi više »

Armando Černjul

Armando Černjul (1945.) je hrvatski novinar i publicist iz Pule, podrijetlom iz Labina.

Novi!!: Domovinski rat i Armando Černjul · Vidi više »

Armija Republike Bosne i Hercegovine

Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Novi!!: Domovinski rat i Armija Republike Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Autocesta A3

Autocesta A3 je druga autocesta po duljini u Republici Hrvatskoj. Vodi od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda, tj. Posavine do Lipovca na granici sa Srbijom. Njezina međunarodna oznaka, koja apostrofira njezinu važnost, je E70 (europska autocesta 70).

Novi!!: Domovinski rat i Autocesta A3 · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Domovinski rat i Šibenik · Vidi više »

Šopot

Šopot je naselje u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Šopot · Vidi više »

Žarko Puhovski

Žarko Puhovski (Zagreb, 15. prosinca 1946.), politolog, filozof, politički analitičar i javni zagovarač REKOM-a u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Žarko Puhovski · Vidi više »

Željko Baltić

Željko Baltić (Šibenik) je hrvatski branitelj, hrvatski Srbin koji se kao zapovjednik obrane otoka Žirje i 3.

Novi!!: Domovinski rat i Željko Baltić · Vidi više »

Žirje

Otok Žirje je jedini trajno naseljeni pučinski otok među šibenskim otocima.

Novi!!: Domovinski rat i Žirje · Vidi više »

Žirje (Šibenik)

Žirje je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Žirje (Šibenik) · Vidi više »

Župa dubrovačka

Župa dubrovačka je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Župa dubrovačka · Vidi više »

Časopis za suvremenu povijest

Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.

Novi!!: Domovinski rat i Časopis za suvremenu povijest · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Domovinski rat i Čehoslovačka · Vidi više »

Česi u Hrvatskoj

Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj Zgrada Češke besede u Zagrebu Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Česi u Hrvatskoj · Vidi više »

Četnici

Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu - sloboda ili smrt'' Četnik je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog nacionalističko-šovinističkog pokreta velikosrpske ideologije.

Novi!!: Domovinski rat i Četnici · Vidi više »

Ćelije

Ćelije (ili Ćelija) su naselje u općini Trpinja, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Ćelije · Vidi više »

Balvan-revolucija

Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.

Novi!!: Domovinski rat i Balvan-revolucija · Vidi više »

Banja Luka

Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Domovinski rat i Banja Luka · Vidi više »

Banovina

Banovina unutar Hrvatske prikazana crvenom bojom, (Grad Sisak i Općina Martinska Ves prikazane u isprekidanoj boji zato što se ponekad nazivaju dijelovima Banovine.) Banovina (također Banska krajina, Banska zemlja i Banija), kraj je u središnjoj Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, između Save, donjeg toka rijeke Kupe, Une i Gline, te takozvane „suhe međe“ prema Bosanskoj krajini.

Novi!!: Domovinski rat i Banovina · Vidi više »

BBC

BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.

Novi!!: Domovinski rat i BBC · Vidi više »

Bedem ljubavi

Bedem ljubavi hrvatski je mirotvorni pokret, kojeg su 1991. godine osnovale majke, želeći spasiti svoje sinove iz JNA.

Novi!!: Domovinski rat i Bedem ljubavi · Vidi više »

Beli Manastir

Trg slobode Beli Manastir Beli Manastir je jedini baranjski grad i upravno središte Baranje, u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Beli Manastir · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Domovinski rat i Beograd · Vidi više »

Berlinski zid

Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.

Novi!!: Domovinski rat i Berlinski zid · Vidi više »

Bilogora

Bilogora, znana i kao Bilo-gora, Bilo-gorje ili povijesnoga naziva Međurečka gora (mađarski: Bilo-hegység) nisko je prostrano gorje i mikroregija u sjevernoj Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Bilogora · Vidi više »

Bitka za Šibenik 1991.

Bitka za Šibenik je bila bitka u Domovinskom ratu.

Novi!!: Domovinski rat i Bitka za Šibenik 1991. · Vidi više »

Bitka za Gospić

Bitka za Gospić je bila jedna od bitaka za strateški važni gradić Gospić koji se nalazio na važnoj cestovnoj i željezničkoj prometnici koja je povezivala hrvatski sjever i jug.

Novi!!: Domovinski rat i Bitka za Gospić · Vidi više »

Bitka za Nuštar

Odlučujuća bitka za Nuštar, velikom selu između Vinkovaca i Vukovara, u Domovinskom ratu dogodila se 5. listopada 1991. godine.

Novi!!: Domovinski rat i Bitka za Nuštar · Vidi više »

Bitka za Pakrac

*Bitka za Pakrac ožujka 1991., od 1.

Novi!!: Domovinski rat i Bitka za Pakrac · Vidi više »

Bitka za vojarne

Bitka za vojarne ponekad se također naziva Rat za vojarne, je izraz kojim se naziva serija borbi koja se odigrala diljem Hrvatske kao dio Domovinskog rata tijekom 1991., s najvažnijim sukobima tijekom rujna.

Novi!!: Domovinski rat i Bitka za vojarne · Vidi više »

Bitka za Vukovar

Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.

Novi!!: Domovinski rat i Bitka za Vukovar · Vidi više »

Bitka za Zadar

Bitka za Zadar je bila bitka u Domovinskom ratu.

Novi!!: Domovinski rat i Bitka za Zadar · Vidi više »

Blaćenje

Blaćenje ili difamiranje (posuđenica iz latinskog jezika diffamare (širiti glasine)) označava općenito izravno i usmjereno klevetanje trećih osoba.

Novi!!: Domovinski rat i Blaćenje · Vidi više »

Blagoje Adžić

Blagoje Adžić (Pridvorica, Gacko, 2. rujna 1932. – Beograd, 1. ožujka 2012.), general-pukovnik Jugoslavenske narodne armije.

Novi!!: Domovinski rat i Blagoje Adžić · Vidi više »

Bošnjačko-hrvatski sukob

Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.

Novi!!: Domovinski rat i Bošnjačko-hrvatski sukob · Vidi više »

Boj u Korčulanskom kanalu

Boj u Korčulanskom kanalu je pomorski boj između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Korčulanskom kanalu 16. studenog 1991. godine.

Novi!!: Domovinski rat i Boj u Korčulanskom kanalu · Vidi više »

Bojište

Zapadno bojište 1915-16. Bojište, bitnica ili bojno polje je kopneni, morski i zračni prostor koji jest ili koji može biti obuhvaćen borbenim djelovanjima, a koji je po svojim zemljopisnim osobinama odvojeno od drugih područja (prirodnim zaprekama, udaljenošću i sl.), pri čemu se promjena situacije u tom prostoru ne će neposredno odraziti na stanje na inim prostorima (bojištima).

Novi!!: Domovinski rat i Bojište · Vidi više »

Borisav Jović

Borisav Jović (Nikšić kod Kragujevca, 19. listopada 1928. − Beograd, 13. rujna 2021.), bio je srbijanski i jugoslavenski političar.

Novi!!: Domovinski rat i Borisav Jović · Vidi više »

Bosanska Gradiška

Bosanska Gradiška (srp. ćir. Градишка, Gradiška), grad i općina u Bosni i Hercegovini (entitet: Republika Srpska).

Novi!!: Domovinski rat i Bosanska Gradiška · Vidi više »

Bosansko Grahovo

Bosansko Grahovo je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Domovinski rat i Bosansko Grahovo · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Domovinski rat i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Broj 55 (2014.)

Spomenik braniteljima Bjelovara, među kojima su bili i poginuli u Kusonjama. Broj 55 (eng. Number 55) je hrvatski ratni akcijski film redatelja Kristijana Milića, snimljen prema istinitom događaju iz 1991., a u javnosti predstavljen i doživljen kao prvi pravi akcijski film o Domovinskom ratu.

Novi!!: Domovinski rat i Broj 55 (2014.) · Vidi više »

Bruno Bušić

Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.

Novi!!: Domovinski rat i Bruno Bušić · Vidi više »

Centralizacija

Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.

Novi!!: Domovinski rat i Centralizacija · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Domovinski rat i Crna Gora · Vidi više »

Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica

Jedan od planova širenja Srbije na susjedne republike bivše SFRJ; crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica je zemljopisna crta poznata kao jedna od "zapadnih granica" projekta Velike Srbije, nešto manjih zahtjeva od drugih (radikalniji zahtjevi su uključivali među ostalim i Rijeku).

Novi!!: Domovinski rat i Crta Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica · Vidi više »

Crvene beretke

Oznaka Jedinice za specijalne operacije Crvene beretke su bili posebna postrojba Službe državne bezbednosti (od 1992. godine "Resor državne bezbednosti") Republike Srbije.

Novi!!: Domovinski rat i Crvene beretke · Vidi više »

Cyrus Vance

Cyrus Vance Cyrus Roberts Vance (27. ožujka 1917. – 12. siječnja 2002.), američki pravnik i političar.

Novi!!: Domovinski rat i Cyrus Vance · Vidi više »

Dalj

Dalj (srp. ćir. Даљ; mađ. Dálya; njem. Dallia), je selo na Dunavu, u blizini ušća Drave u Dunav, u općini Erdut (Osječko-baranjska županija, Hrvatska).

Novi!!: Domovinski rat i Dalj · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Dalmacija · Vidi više »

Dan državnosti (Hrvatska)

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

Novi!!: Domovinski rat i Dan državnosti (Hrvatska) · Vidi više »

Daruvar

Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novi!!: Domovinski rat i Daruvar · Vidi više »

Davor Domazet-Lošo

Davor Domazet-Lošo (Sinj, 1. svibnja 1948.), hrvatski je pisac i geopolitičar, vojni strateg i admiral u mirovini.

Novi!!: Domovinski rat i Davor Domazet-Lošo · Vidi više »

Davor Marijan

Davor Marijan (Priluka, 1966.), hrvatski vojni povjesničar i autor više knjiga o Domovinskom ratu.

Novi!!: Domovinski rat i Davor Marijan · Vidi više »

Davorin Rudolf

Davorin Rudolf (Omiš, 13. veljače 1934.) je hrvatski znanstvenik i političar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (World Academy of Art and Science), sveučilišni profesor međunarodnoga javnog prava u miru i doktor pravnih znanosti.

Novi!!: Domovinski rat i Davorin Rudolf · Vidi više »

Dayton, Ohio

Dayton je grad u američkoj saveznoj državi Ohio.

Novi!!: Domovinski rat i Dayton, Ohio · Vidi više »

Daytonski sporazum

Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.

Novi!!: Domovinski rat i Daytonski sporazum · Vidi više »

Deklaracija o osudi Narodne skupštine Republike Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari Republike Hrvatske

Deklaraciju o osudi Narodne skupštine Republike Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari Republike Hrvatske donio je Hrvatski sabor na temelju članka 2.

Novi!!: Domovinski rat i Deklaracija o osudi Narodne skupštine Republike Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari Republike Hrvatske · Vidi više »

Diplomacija

Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija. Diplomacija je pojam koji ima višestruka značenja, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.

Novi!!: Domovinski rat i Diplomacija · Vidi više »

Dnevni avaz

Dnevni avaz su dnevne novine u Bosni i Hercegovini osnovane 1995. godine u Sarajevu.

Novi!!: Domovinski rat i Dnevni avaz · Vidi više »

Dobrica Ćosić

Dobrica Ćosić (rođen kao Dobrosav Ćosić, poznat kao Otac nacije; Velika Drenova, Trstenik, 29. prosinca 1921. – Beograd, 18. svibnja 2014.), srbijanski književnik, akademik, političar i politički teoretičar, smatra se ocem modernog srpskog nacionalizma.

Novi!!: Domovinski rat i Dobrica Ćosić · Vidi više »

Dobropoljci

Dobropoljci su selo u općini Lišane Ostrovačke u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Dobropoljci · Vidi više »

Dobroslav Paraga

Dobroslav Paraga (Zagreb, 9. prosinca 1960.), hrvatski političar, osnivač Hrvatske stranke prava, predsjednik Hrvatske stranke prava 1861.

Novi!!: Domovinski rat i Dobroslav Paraga · Vidi više »

Donji Lapac

Donji Lapac je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Donji Lapac · Vidi više »

Dražen Živić

Dražen Živić (Vukovar, 7. kolovoza 1968.),, preuzeto 9.

Novi!!: Domovinski rat i Dražen Živić · Vidi više »

Dragan Vasiljković

Dragan Vasiljković zvani Kapetan Dragan, osuđeni ratni zločinac, srpski zapovjednik Crvenih beretki i Knindža u RSK za vrijeme Domovinskog rata i rata u BiH.

Novi!!: Domovinski rat i Dragan Vasiljković · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Domovinski rat i Drava · Vidi više »

Državni ured za reviziju

Državni ured za reviziju najviša je revizijska institucija Republike Hrvatske, koja je samostalna i neovisna u svom radu.

Novi!!: Domovinski rat i Državni ured za reviziju · Vidi više »

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je prema Ustavu Republike Hrvatske samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.

Novi!!: Domovinski rat i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske · Vidi više »

Drniš

Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Drniš · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Domovinski rat i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dubrovačko primorje

Dubrovačko primorje je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Dubrovačko primorje · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Domovinski rat i Dubrovnik · Vidi više »

Duga Resa

Duga Resa je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Duga Resa · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Domovinski rat i Dunav · Vidi više »

Dvor

Katarine II. Velike Dvor je izraz koji označava domaćinstvo, tj.

Novi!!: Domovinski rat i Dvor · Vidi više »

Edvard Kardelj

Edvard Kardalj Edvard Kardelj (Ljubljana, 27. siječnja 1910. – Ljubljana, 10. veljače 1979.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar i publicist.

Novi!!: Domovinski rat i Edvard Kardelj · Vidi više »

Elita

Studenti elitne institucije École Polytechnique u kojoj se školuju budući generali, znanstvenici, inženjeri, državni službenici, gospodarstvenici i političari u službi francuske države. Elita (lat. eligere.

Novi!!: Domovinski rat i Elita · Vidi više »

Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ

Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ je bila odluka EEZ usvojena 5. srpnja 1991. godine.

Novi!!: Domovinski rat i Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ · Vidi više »

Erdut

Karta općine Erdut Erdut (srp. ćir. Ердут; mađ. Erdőd; njem. Erdung), je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Erdut · Vidi više »

Erdutski sporazum

U spomen na Erdutski sporazum Erdutski sporazum je naziv za Temeljni sporazum o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu koji je postignut tijekom pregovora u američkom Daytonu (Daytonski sporazum) između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića.

Novi!!: Domovinski rat i Erdutski sporazum · Vidi više »

Europska ekonomska zajednica

Prvobitne članice EEZ-a Europska ekonomska zajednica (skraćeno EEZ) osnovana je 25. ožujka 1957. godine u Rimu.

Novi!!: Domovinski rat i Europska ekonomska zajednica · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Domovinski rat i Europska unija · Vidi više »

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Novi!!: Domovinski rat i Federacija · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Domovinski rat i Franjo Tuđman · Vidi više »

Franko Simatović

Franko Simatović "Frenki" (Beograd, 1. travnja 1950.) bio je srbijanski obavještajac hrvatskog podrijetla, zapovjednik specijalnih snaga UDBe Srbije.

Novi!!: Domovinski rat i Franko Simatović · Vidi više »

Glamoč

Glamoč je grad i središte istoimene općine u Hercegbosanskoj županiji u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Domovinski rat i Glamoč · Vidi više »

Glas Slavonije

Glas Slavonije je dnevni list koji izlazi u gradu Osijeku svakim danom osim nedjeljom i blagdanima.

Novi!!: Domovinski rat i Glas Slavonije · Vidi više »

Glina (grad)

Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Glina (grad) · Vidi više »

Goran Hadžić

Hadžić 1992. godine. Goran Hadžić (Pačetin, Vinkovci, 7. rujna 1958. – Novi Sad, 12. srpnja 2016.), bio je političar srpske narodnosti u Hrvatskoj, osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: Domovinski rat i Goran Hadžić · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Gospić · Vidi više »

Gospodarski sporazum

Gospodarski sporazum (srpski: Економски споразум), sporazum potpisan 2. prosinca 1994. između Republike Hrvatske i tzv.

Novi!!: Domovinski rat i Gospodarski sporazum · Vidi više »

Gračac

Gračac je općina u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Gračac · Vidi više »

Grubišno Polje

Grubišno Polje (mađarski: Grobosinc, njemački: Poglack, češki: Hrubečné Pole) je grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Grubišno Polje · Vidi više »

Harrisonovo cvijeće

Harrisonovo cvijeće (eng. Harrison's Flowers), francuska je ratna drama iz 2000.

Novi!!: Domovinski rat i Harrisonovo cvijeće · Vidi više »

Hollywood

Znak Hollywood na obronku gorja Santa Monica Hollywood je gradska četvrt u središnjoj regiji Los Angelesa u Kaliforniji.

Novi!!: Domovinski rat i Hollywood · Vidi više »

Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska Kostajnica

Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatska Kostajnica · Vidi više »

Hrvatska kuna

Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatska kuna · Vidi više »

Hrvatska pošta

HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatska pošta · Vidi više »

Hrvatska policija

Hrvatska policija javna je policijska služba hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova koja obavlja zakonom propisane policijske poslove...

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatska policija · Vidi više »

Hrvatska ratna mornarica

Hrvatska ratna mornarica (kratica HRM) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatska ratna mornarica · Vidi više »

Hrvatska Republika Herceg-Bosna

Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Vidi više »

Hrvatska stranka prava

Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatska stranka prava · Vidi više »

Hrvatske obrambene snage

Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatske obrambene snage · Vidi više »

Hrvatski dinar

Hrvatski dinar (ISO 4217: HRD) je kao zakonsko sredstvo plaćanja uveden 23.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatski dinar · Vidi više »

Hrvatski helsinški odbor

Logotip HHO-a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (skr. HHO) hrvatska je nevladina organizacija za zaštitu i promicanje ljudskih prava u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatski helsinški odbor · Vidi više »

Hrvatski informativni centar

desno Hrvatski informativni centar (HIC) započeo je s radom ratne 1991. godine kao tvrtka koja od osnutka djeluje kao nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija, sa zadatkom informiranja strane javnosti i hrvatskog iseljeništva o zbivanjima u RH i BiH.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatski informativni centar · Vidi više »

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (HMDCDR) se osniva kao javna znanstvena ustanova – specijalizirani arhiv i od interesa je za Republiku Hrvatsku.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Parlamentarni izbori 1990.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatsko kulturno vijeće

Logotip Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvatsko kulturno vijeće (HKV) je dobrovoljna udruga članova koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj, kao i onih članova koji žive izvan granica Republike Hrvatske, a djelatno podupiru kulturni i sveopći boljitak Republike Hrvatske.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatsko kulturno vijeće · Vidi više »

Hrvatsko nacionalno etičko sudište

KD Vatroslava Lisinskog 31. listopada 2015. godine Hrvatsko nacionalno etičko sudište (HNES) sastavljeno je od uglednih hrvatskih intelektualaca sa svrhom etičkog propitivanja ponašanja pojedinaca i djelovanja nekih institucija.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatsko nacionalno etičko sudište · Vidi više »

Hrvatsko Podunavlje

Karta Hrvatskog Podunavlja Hrvatsko Podunavlje ili Istočna Hrvatska je naziv kojim se u novije vrijeme označava hrvatsko državno područje koji regionalno odgovara području istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatsko Podunavlje · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (kratica HRZ) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske čija osnovna zadaća je osiguranje suverenosti zračnog prostora Republike Hrvatske te pružanje zrakoplovne potpore drugim granama u provedbi njihovih zadaća u združenim operacijama.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo · Vidi više »

Hrvatsko slovo

Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatsko slovo · Vidi više »

Hrvatsko vijeće obrane

Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Domovinski rat i Hrvatsko vijeće obrane · Vidi više »

Ilok

Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Ilok · Vidi više »

ISO 4217

ISO 4217 je međunarodni standard koji pomoću koda od tri znamenke (kod valute) definira imena valuta koje su važeće prema standardima Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO).

Novi!!: Domovinski rat i ISO 4217 · Vidi više »

Ivan Turudić

Ivan Turudić (Lug Gradinski, Virovitica, 2. lipnja 1962.), hrvatski pravnik, visoki državni dužnosnik.

Novi!!: Domovinski rat i Ivan Turudić · Vidi više »

Ivan Zvonimir Čičak

Ivan Zvonimir Čičak (Zagreb, 10. kolovoza 1947.), hrvatski političar.

Novi!!: Domovinski rat i Ivan Zvonimir Čičak · Vidi više »

Ivica Šola

Ivica Šola (Đakovo, 1968.) hrvatski teolog, komunikolog i novinar, kolumnist Glasa Slavonije i profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Novi!!: Domovinski rat i Ivica Šola · Vidi više »

Ivica Lučić

Ivica (Ivo) Lučić (Ljubuški, 12. svibnja 1962.), hrvatski je povjesničar, obavještajac i general.

Novi!!: Domovinski rat i Ivica Lučić · Vidi više »

Ivica Radoš

*Ivica Radoš (novinar), iz Omolja.

Novi!!: Domovinski rat i Ivica Radoš · Vidi više »

Ivo Goldstein

Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski povjesničar i diplomat židovskog podrijetla.

Novi!!: Domovinski rat i Ivo Goldstein · Vidi više »

Jakov Sirotković

Jakov Sirotković (Rab, 7. studenoga 1922. – Zagreb, 31. listopada 2002.), hrvatski ekonomist i političar.

Novi!!: Domovinski rat i Jakov Sirotković · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.

Novi!!: Domovinski rat i Josip Broz Tito · Vidi više »

Josip Jurčević

Josip Jurčević (Studenci kod Imotskoga, 1951.), hrvatski je povjesničar.

Novi!!: Domovinski rat i Josip Jurčević · Vidi više »

Jovan Sredojević

Jovan Sredojević (Zadar, 14. ožujka 1948. – Banja kraj Slanoga, 24. ožujka 1992.), bio je zastavnik Jugoslavenske narodne armije i dubrovački branitelj.

Novi!!: Domovinski rat i Jovan Sredojević · Vidi više »

Jovica Stanišić

Jovica Stanišić (Ratkovo, 30. srpnja 1950.) bio je šef Resora državne bezbednosti tj.

Novi!!: Domovinski rat i Jovica Stanišić · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Domovinski rat i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Jugoslavenska ratna mornarica

Jugoslavenska ratna mornarica (kratica JRM), bila je grana (vid) Jugoslavenske narodne armije čija je svrha bila štiti suverenitet i teritorijalni integritet SFRJ samostalno i u suradnji s ostalim granama i rodovima oružanih snaga SFRJ na Jadranu, plovnim rijekama i jezerima.

Novi!!: Domovinski rat i Jugoslavenska ratna mornarica · Vidi više »

Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana

Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana (kratica JRZ i PZO, srp. Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana) bila je grana Jugoslavenske narodne armije sa zadatkom zaštite jugoslavenskog zračnog prostora te potpora kopnenim jedinicama.

Novi!!: Domovinski rat i Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana · Vidi više »

Julio Radilović

Julio Radilović - Jules (Maribor, 25. rujna 1928.- Zagreb, 26. siječnja 2022.), bio je hrvatski crtač stripa.

Novi!!: Domovinski rat i Julio Radilović · Vidi više »

Jutarnji list

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.

Novi!!: Domovinski rat i Jutarnji list · Vidi više »

Kako je počeo rat na mom otoku (1996.)

Kako je počeo rat na mom otoku hrvatski je film redatelja Vinka Brešana iz 1996. godine po scenariju Vinka i Ive Brešana.

Novi!!: Domovinski rat i Kako je počeo rat na mom otoku (1996.) · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Domovinski rat i Karlovac · Vidi više »

Kijevo

Kijevo je općina u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Kijevo · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Knin · Vidi više »

Kninska tvrđava

300 px Kninska tvrđava jedna je od najvećih i najstarijih europskih tvrđava.

Novi!!: Domovinski rat i Kninska tvrđava · Vidi više »

Komunistička nomenklatura

Nomenklatura ili komunistička nomenklatura označava u realsocijalizmu prvenstveno popis kadra u komunističkoj partiji, upravi, gospodarstvu i društvu.

Novi!!: Domovinski rat i Komunistička nomenklatura · Vidi više »

Konavle

Konavle su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Konavle · Vidi više »

Kondominij

Kondominij ili koimperij (iz latinskog con-dominium, hrv. "suvlasništvo") u međunarodnom pravu označava zajedničku upravu i vlast nad teritorijem između dviju ili više država.

Novi!!: Domovinski rat i Kondominij · Vidi više »

Konfederacija

Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.

Novi!!: Domovinski rat i Konfederacija · Vidi više »

Kopačevo

Kopačevo (mađ. Kopács) je naselje u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Kopačevo · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Novi!!: Domovinski rat i Koprivnica · Vidi više »

Kordun

Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Kordun · Vidi više »

Korenica

Korenica je naselje u Lici i sjedište općine Plitvička Jezera u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Korenica · Vidi više »

KOS

KOS je kratica za zloglasnu Kontraobavještajnu službu koja je bila sastavni dio JNA u nekadašnjoj SFRJ.

Novi!!: Domovinski rat i KOS · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Domovinski rat i Kosovo · Vidi više »

Kragujevac

Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.

Novi!!: Domovinski rat i Kragujevac · Vidi više »

Kristijan Milić

Kristijan Milić (Zagreb, 25. prosinca 1969.), pristupljeno 6.

Novi!!: Domovinski rat i Kristijan Milić · Vidi više »

Kruševo (Obrovac)

Kruševo je površinom najveće selo u Zadarskoj županiji, upravno se nalazi u sastavu grada Obrovca.

Novi!!: Domovinski rat i Kruševo (Obrovac) · Vidi više »

Krvavi Uskrs

Josipu Joviću na Plitvicama. Krvavi Uskrs je naziv za incident 31. ožujka 1991. godine u kojem su pale prve žrtve u Domovinskom ratu.

Novi!!: Domovinski rat i Krvavi Uskrs · Vidi više »

Kupa

Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.

Novi!!: Domovinski rat i Kupa · Vidi više »

Kupreško polje

Kupreško polje Kupreško polje je velika krška visoravan na zapadu BiH, smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja.

Novi!!: Domovinski rat i Kupreško polje · Vidi više »

Laktaši

Laktaši su grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Domovinski rat i Laktaši · Vidi više »

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Novi!!: Domovinski rat i Lastovo · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Domovinski rat i Lika · Vidi više »

Lisičić

Lisičić je selo u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Lisičić · Vidi više »

Livno

Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Domovinski rat i Livno · Vidi više »

Logor Stajićevo

Logor Stajićevo je bio sabirni logor u selu Stajićevu u blizini Zrenjanina u Srbiji pod srpskom upravom od studenoga 1991. do siječnja 1992. godine gdje su držani hrvatski zarobljenici, vojnici i civili, tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Domovinski rat i Logor Stajićevo · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Domovinski rat i Mađarska · Vidi više »

Maslenički most

Pogled s mosta na tjesnac Novsko ždrilo Maslenički most (zvan i "Stari Maslenički most" kako bi se razlikovao od "novog" obližnjeg betonskog mosta na autocesti A1) lučni je čelični most preko Novskoga ždrila na Jadranskoj magistrali.

Novi!!: Domovinski rat i Maslenički most · Vidi više »

Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije

Republike Bosne i Hercegovine pod nadzorom srpskih snaga 1992. – 1995. Međunarodne sankcije SR Jugoslaviji uvela je međunarodna zajednica zbog sudjelovanja Srbije i Crne Gore u ratu u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Domovinski rat i Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije · Vidi više »

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.

Novi!!: Domovinski rat i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »

Medviđa

Medviđa je naselje u Zadarskoj Županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Medviđa · Vidi više »

Memorandum SANU

Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.

Novi!!: Domovinski rat i Memorandum SANU · Vidi više »

Metković

Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.

Novi!!: Domovinski rat i Metković · Vidi više »

MiG-21

Mikojan-Gurjevič MiG-21 (Ruski: Микоян и Гуревич МиГ-21; NATO naziv: "Fishbed") je laki višenamjenski nadzvučni zrakoplov s jednim mlaznim motorom.

Novi!!: Domovinski rat i MiG-21 · Vidi više »

Milan Babić (političar)

Milan Babić (Kukar blizu Sinja, 26. veljače 1956. – Haag, 5. ožujka 2006.), pobunjenički srpski političar iz Hrvatske i osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: Domovinski rat i Milan Babić (političar) · Vidi više »

Milan Martić

website.

Novi!!: Domovinski rat i Milan Martić · Vidi više »

Miljevci

Pogled s Visovca prema Roškome slapu Miljevci su naselje i visoravan površine više od 100 četvornih kilometara smještena između rijeka Krke, Čikole te planine Promine, na tek nekoliko kilometara udaljenosti od Drniša.

Novi!!: Domovinski rat i Miljevci · Vidi više »

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, središnje je tijelo državne uprave Republike Hrvatske zaduženo za poslove obrane.

Novi!!: Domovinski rat i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske · Vidi više »

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.

Novi!!: Domovinski rat i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »

Mirkovci

Mirkovci su selo pored Vinkovaca.

Novi!!: Domovinski rat i Mirkovci · Vidi više »

Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja

Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Novi!!: Domovinski rat i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Vidi više »

Mirsad Bakšić

Mirsad Bakšić (Trebinje, 9. kolovoza 1936. – Zagreb, 6. srpnja 2012.), bio je hrvatski pravnik, umirovljeni brigadir HV-a i bivši vojni tužitelj.

Novi!!: Domovinski rat i Mirsad Bakšić · Vidi više »

Miting u Srbu 27. srpnja 1971.

Miting koji se održao u mjestu Srbu 27. srpnja 1971. bio je miting.

Novi!!: Domovinski rat i Miting u Srbu 27. srpnja 1971. · Vidi više »

Mladen Pavković

Mladen Pavković, (Ludbreg, 22. rujna 1951.), hrvatski je novinar i publicist, aktivan u braniteljskim udrugama.

Novi!!: Domovinski rat i Mladen Pavković · Vidi više »

Mljet

Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.

Novi!!: Domovinski rat i Mljet · Vidi više »

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Domovinski rat i Mostar · Vidi više »

Našice

Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Našice · Vidi više »

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Novi!!: Domovinski rat i Nacionalizam · Vidi više »

Napad na policijsku postaju u Glini

Napad na policijsku postaju u Glini bio je napad srpskih pobunjenika uz pomoć JNA.

Novi!!: Domovinski rat i Napad na policijsku postaju u Glini · Vidi više »

Narodna skupština Republike Srbije

200px Narodna skupština Republike Srbije je vrhovnо zakonodavnо tijelo u Republici Srbiji.

Novi!!: Domovinski rat i Narodna skupština Republike Srbije · Vidi više »

Narodne novine

Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.

Novi!!: Domovinski rat i Narodne novine · Vidi više »

Nenad Piskač

Nenad Piskač je hrvatski novinar, publicist, putopisac, esejist i pjesnik.

Novi!!: Domovinski rat i Nenad Piskač · Vidi više »

Neretva

Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Neretva · Vidi više »

Neven Sesardić

Neven Sesardić (Beograd, 30. srpnja 1949.), hrvatski je filozof.

Novi!!: Domovinski rat i Neven Sesardić · Vidi više »

Niš

Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.

Novi!!: Domovinski rat i Niš · Vidi više »

Nikica Valentić

Nikica Valentić (Gospić, 24. studenoga 1950. – Zagreb, 3. svibnja 2023.), bio je hrvatski političar i pravnik.

Novi!!: Domovinski rat i Nikica Valentić · Vidi više »

Nikolina Gotal

Nikolina Gotal je hrvatska komunikologinja, specijalistica za odnose s javnošću te bivša televizijska voditeljica.

Novi!!: Domovinski rat i Nikolina Gotal · Vidi više »

Njemačka marka

Njemačka marka (njem. Deutsche Mark), skraćeno DM, u svakodnevnom govoru isto «D-Mark», bila je od 21. lipnja 1948. do 22. svibnja 1949. valuta zapadnog okupacijskog pojasa kao i zapadnih sektora Berlina.

Novi!!: Domovinski rat i Njemačka marka · Vidi više »

Nova Gradiška

Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Nova Gradiška · Vidi više »

Novigrad

Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.

Novi!!: Domovinski rat i Novigrad · Vidi više »

Novska

Novska je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Novska · Vidi više »

Nuštar

Nuštar je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Nuštar · Vidi više »

Obrana Dubrovnika

Obrana Dubrovnika skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom Domovinskog rata, od rujna 1991. godine do konca rata u Hrvatskoj, odvijale na području nekadašnje općine Dubrovnik, od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i Prevlake na istoku do Neuma i pelješkog mjesta Zamasline na zapadu, Čepikuća na sjeverozapadu, Osojnika u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u Gornjem Brgatu na sjeveru općine.

Novi!!: Domovinski rat i Obrana Dubrovnika · Vidi više »

Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Novi!!: Domovinski rat i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »

Ogulin

Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Ogulin · Vidi više »

Okučani

Okučani su općina u Hrvatskoj, u jugozapadnoj Slavoniji, u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Okučani · Vidi više »

Okupacija

Okupacija je vojno djelovanje, u kojoj oružane snage jedne države vojnim sredstvima zauzimaju teritorij druge države.

Novi!!: Domovinski rat i Okupacija · Vidi više »

Operacija Bljesak

Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Bljesak · Vidi više »

Operacija Burin

Situacija uoči operacije Burin i ciljano područje oslobađanja istočne Hercegovine (označeno svijetloplavom bojom). Operacija Burin bila je planirana operacija Glavnog stožera Hrvatske vojske zauzimanja dijela istočne Hercegovine s ciljem prekidanja topničkih napada Vojske Republike Srpske na dubrovačko područje i Dolinu Neretve, kao i otklanjanja opasnosti napada VRS na potezu Trebinje - Plat čime bi Konavle bile odsječene od Dubrovnika, a RS izašla na more.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Burin · Vidi više »

Operacija Cincar

Operacija Cincar bila je prva združena operacija HVO-a i Armije BiH nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma u proljeće 1994. godine.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Cincar · Vidi više »

Operacija Grom (HV)

Operacija Grom (radni naziv Vukovarska golubica) bila je planirana vojno-redarstvena operacija HV-a početkom studenog 1995. i polovicom 1996. godine.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Grom (HV) · Vidi više »

Operacija Gusar

Operacija Gusar, popularno operacija Maslenica, oslobodilačka je operacija Oružanih Snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova RH, protiv vojnih snaga Republike Srpske Krajine koje su u zaleđu Zadra do tada držale okupiranim područje koje je prekidalo kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim područjem pod kontrolom legitimnih vlasti Republike Hrvatske.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Gusar · Vidi više »

Operacija Južni potez

Operacija Južni potez bila je posljednja operacija HV-a i HVO-a tijekom pobjedonosnog niza operacija nakon kojih je u potpunosti izmijenjena strateška situacija na prostorima Hrvatske i BiH.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Južni potez · Vidi više »

Operacija Lipanjske zore

Operacija Lipanjske zore je zajednička operacija HVO-a, HV-a i HOS-a iz lipnja 1992. godine.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Lipanjske zore · Vidi više »

Operacija Ljeto '95.

Operacija "Ljeto '95." događala se od 25.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Ljeto '95. · Vidi više »

Operacija Maestral

Operacija Maestral je bila prva značajnija operacija združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Maestral · Vidi više »

Operacija Medački džep

Operacija Medački džep je naziv za napadnu operaciju koju su izvele hrvatske vojno-redarstvene snage u razdoblju od 9. do 11. rujna 1993. protiv paravojnih postrojbi Republike Srpske Krajine.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Medački džep · Vidi više »

Operacija Miljevci

Operacija Miljevci (Miljevački plato), oslobodilačka akcija Hrvatske vojske u kojoj je oslobođen prostor od 108 četvornih kilometara i 7 sela u šibenskom zaleđu.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Miljevci · Vidi više »

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Oluja · Vidi više »

Operacija Orkan '91.

Operacija Orkan '91 bila je prva značajnija pobjeda HV-a u Domovinskom ratu.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Orkan '91. · Vidi više »

Operacija Oslobođena zemlja

Operacija Oslobođena zemlja operacija je Hrvatske vojske na Južnom bojištu.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Oslobođena zemlja · Vidi više »

Operacija Otkos 10

Operacija Otkos 10 bila je jedna od prvih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske u Domovinskom ratu.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Otkos 10 · Vidi više »

Operacija Peruća

Operacija Peruća izvedena je od 27. do 28. siječnja 1993. godine i izvedena je kao neplanirana.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Peruća · Vidi više »

Operacija Skok-1

Operacija Skok 1 je bila jednodnevna akcija HV-a i HVO-a, kada su Srbi 7.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Skok-1 · Vidi više »

Operacija Skok-2

Operacija Skok 2 je izvedena je od 4.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Skok-2 · Vidi više »

Operacija Spaljena zemlja

Operacija Spaljena zemlja operacija je Hrvatske vojske na Južnom bojištu izvedena u svibnju i lipnju 1992.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Spaljena zemlja · Vidi više »

Operacija Una

Operacija Una jedina je operacija HV-a tijekom 1995.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Una · Vidi više »

Operacija Zima '94.

Operacija Zima '94 odvijala se u razdoblju od 29.

Novi!!: Domovinski rat i Operacija Zima '94. · Vidi više »

Orahovica

Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Orahovica · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Domovinski rat i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Osijek · Vidi više »

Otočac

Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Otočac · Vidi više »

Ovčara

Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.

Novi!!: Domovinski rat i Ovčara · Vidi više »

Pakrac

Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Pakrac · Vidi više »

Pamflet

Pamflet je tekst u kojem se autor izražava polemički o znanstvenim, vjerskim ili političkim temama.

Novi!!: Domovinski rat i Pamflet · Vidi više »

Papuk

Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline.

Novi!!: Domovinski rat i Papuk · Vidi više »

Perušić

Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Perušić · Vidi više »

Perućko jezero

Perućko jezero Perućko jezero u vrijeme suše Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri (dubina jezera jako varira zbog brane koja u kišnoj sezoni jesen-zima akumulira, a u vrijeme ljeta ispušta vodu).

Novi!!: Domovinski rat i Perućko jezero · Vidi više »

Petrinja

Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.

Novi!!: Domovinski rat i Petrinja · Vidi više »

Plan Z-4

Plan Z-4 naziv je za Nacrt sporazuma o Krajini, Slavoniji, Južnoj Baranji i Zapadnom Srijemu, kojeg su izradili veleposlanici zemalja Kontaktne skupine: SAD-a, Rusije, EZ-a i UN-a (koje su se sastajale u Zagrebu u ruskom veleposlanstvu od 22. ožujka 1994., stoga eng. Zagreb Four talks – Z-4) koji je predstavljen krajem siječnja 1995. godine.

Novi!!: Domovinski rat i Plan Z-4 · Vidi više »

Ploče

Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Ploče · Vidi više »

Požega

Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.

Novi!!: Domovinski rat i Požega · Vidi više »

Pobuna

Pobuna na brodu Bounty Pobuna u najširem smislu predstavlja čin suprotstavljanja ili negiranja nečije vlasti ili autoriteta od osobe ili osoba koje su joj dotada bile ili trebale biti podvrgnute.

Novi!!: Domovinski rat i Pobuna · Vidi više »

Podgorica

Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.

Novi!!: Domovinski rat i Podgorica · Vidi više »

Podgrađe (Benkovac)

Podgrađe je selo u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Podgrađe (Benkovac) · Vidi više »

Podravska magistrala

Podravska magistrala je magistralni cestovni pravac, kojim se kroz Podravinu povezuje Slavonija sa zapadnijim dijelovima Hrvatske na današnjoj traci.

Novi!!: Domovinski rat i Podravska magistrala · Vidi više »

Podunavlje

VukovarPodunavlje je naziv za područja uz Dunav locirana u Srbiji (Vojvodina i Središnja Srbija) i Hrvatskoj (Slavonija, Srijem i Baranja).

Novi!!: Domovinski rat i Podunavlje · Vidi više »

Pokolj kod Baćina 21. listopada 1991.

Spomen ploča poginulima i nestalima u Domovinskom ratu u Baćinu Pokolj kod Baćina je bio ratni zločin nad Hrvatima sela Baćina i Cerovljana (Gornji Cerovljani, Donji Cerovljani).

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj kod Baćina 21. listopada 1991. · Vidi više »

Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991.

Pokolj u Širokoj Kuli je ratni zločin kojeg su počinile maskirani lokalni pobunjeni Srbi (pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. "SAO Krajine") nad Hrvatima iz tog sela, u svrhu etničkog čišćenja tog kraja od hrvatskog stanovništva.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991. · Vidi više »

Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991.

Pokolj u Škabrnji bio je ratni zločin koji su počinile srpske snage u doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991. · Vidi više »

Pokolj u Četekovcu 3. rujna 1991.

Pokolj u Četekovcu je bio ratni zločin kojeg su počinile snage srpskog agresora u selima Četekovcu, Čojlugu i Balincima kod Podravske Slatine u Hrvatskoj početkom Domovinskog rata, na dan 3. rujna 1991. Postrojbe srpskog agresora su ubile 21 civila, od toga 16 muškaraca i 5 žena, svi su bili Hrvati.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Četekovcu 3. rujna 1991. · Vidi više »

Pokolj u Bjelovcu

Pokolj u Bjelovcu, ratni zločin iz 14. kolovoza 1991. kada su pripadnici paravojnih postrojbi pobunjenih Srba usmrtili četiri hrvatska civila u zaseoku Bjelovcu pored Peckih.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Bjelovcu · Vidi više »

Pokolj u Borovu Selu

Pokolj u Borovu Selu je zločin koji su 2. svibnja 1991. godine počinili pobunjeni hrvatski Srbi.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Borovu Selu · Vidi više »

Pokolj u Bukovcu 16. listopada 1991.

Pokolj u Bukovcu kod Perušića je ratni zločin kojeg su počinili lokalni pobunjeni Srbi (pripadnici četničkih formacija i milicije t.zv. "SAO Krajine") s Novog Ličkog Osika nad bukovačkim Hrvatima, u svrhu etničkog čišćenja tog kraja od hrvatskog stanovništva.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Bukovcu 16. listopada 1991. · Vidi više »

Pokolj u Dalju

Pokolj u Dalju odnosi se na ubojstva hrvatskih policajaca, pripadnika Zbora narodne garde, pripadnika civilne zaštite i civila u Dalju koja su počinili JNA i pripadnici srpskih paravojnih postrojbi od 1. kolovoza do prosinca 1991. nakon zauzimanja grada tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Dalju · Vidi više »

Pokolj u Erdutu

Nakon što su Erdut nasilno preuzeli JNA i Srpska dobrovoljačka garda, poznatiji kao Arkanovci, te ga pripojili Republici Srpskoj Krajini tijekom Domovinskog rata, Hrvati, nesrpski stanovnici i Srbi vjerni Hrvatskoj su ili protjerani ili ubijeni, dok su pobunjeni Srbi naselili prazna sela u okolici.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Erdutu · Vidi više »

Pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991.

Pokolj u Gornjim Jamama je bio ratni zločin, počinjen 11. prosinca 1991. Počinili su ga srpski teroristi nad Hrvatima iz sela Gornje Jame kod Gline.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Gornjim Jamama 11. prosinca 1991. · Vidi više »

Pokolj u Gospiću

Pokolj u Gospiću bio je ratni zločin koji se dogodio između 16.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Gospiću · Vidi više »

Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991.

Pokolj u Joševici 16.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Joševici 16. prosinca 1991. · Vidi više »

Pokolj u Kraljevčanima 14. kolovoza 1991.

Pokolj u Kraljevčanima, selu nedaleko od Petrinje, je ratni zločin, počinjen 14. kolovoza 1991. Počinili su ga srpski teroristi nad Hrvatima iz sela Kraljevčana na Banovini.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Kraljevčanima 14. kolovoza 1991. · Vidi više »

Pokolj u Kuljanima 26. srpnja 1991.

Pokolj u Kuljanima 26. srpnja 1991. je bio ratni zločin kojeg su počinile velikosrpske paravojne postrojbe za vrijeme Domovinskog rata.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Kuljanima 26. srpnja 1991. · Vidi više »

Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991.

Pokolj u Kusonjama je događaj pogibije osamnaestorice pripadnika 105.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Kusonjama 8. rujna 1991. · Vidi više »

Pokolj u Lovasu

Pokolj u Lovasu bio je ratni zločin.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Lovasu · Vidi više »

Pokolj u Lovincu 8. kolovoza 1991.

Pokolj u Lovincu 5. kolovoza 1991. - Pripadnici pobunjenih Srba izveli (su) kombinirani minobacačko-pješački napad na Lovinac.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Lovincu 8. kolovoza 1991. · Vidi više »

Pokolj u Nadinu 19. studenoga 1991.

Pokolj u Nadinu je bio srpski ratni zločin iz doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Nadinu 19. studenoga 1991. · Vidi više »

Pokolj u Novom Selu Glinskom 16. listopada 1991.

Pokolj u Novom Selu Glinskom 16. prosinca 1991. godine bio je ratni zločin kojeg su počinile srpske postrojbe za vrijeme Domovinskog rata.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Novom Selu Glinskom 16. listopada 1991. · Vidi više »

Pokolj u Saborskom 12. studenoga 1991.

Spomenik žrtvama pokolja u Saborskom Jedna od poznatih masovnih grobnica u Saborskom Pokolj u Saborskom je bio ratni zločin koji su počinili Srbi nad Hrvatima sela Saborskog.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Saborskom 12. studenoga 1991. · Vidi više »

Pokolj u Vagancu 9. listopada 1991.

Pokolj u Vagancu je bio ratni zločin kojeg su počinile velikosrpske postrojbe za vrijeme Domovinskog rata 9. listopada 1991. u selu Vagancu (Gornjem i Donjem) u Lici, u plitvičkom kraju, selu miješanog narodnosnog sastava (Hrvati i Srbi).

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Vagancu 9. listopada 1991. · Vidi više »

Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991.

Pokolj u Voćinu 12.

Novi!!: Domovinski rat i Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991. · Vidi više »

Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu

Popis masovnih ratnih zločina nad Hrvatima i Hrvatskoj odanim pripadnicima nacionalnih manjina u Domovinskom ratu. Lokacije na kojima su pronađene masovne grobnice u koje su velikosrpski agresori bacali tijela Hrvata i Hrvatima i Hrvatskoj odanim pripadnicima nacionalnih manjina.

Novi!!: Domovinski rat i Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu · Vidi više »

Posavina

Zagreb Vijećnica Plemenite općine turopoljske, danas Muzej Turopolja Slavonskog Broda. Park prirode Lonjsko polje Posavina je naziv za područje uz rijeku Savu koje se proteže kroz četiri države: Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, te Srbiju.

Novi!!: Domovinski rat i Posavina · Vidi više »

Pravna država

Pravna država je država u kojoj se država kao cjelina temelji na vladavini zakona i prava.

Novi!!: Domovinski rat i Pravna država · Vidi više »

Predrag Gagić

Predrag Gagić (Pačetin, ? - 2001.) bio je vukovarski Srbin koji se kao satnik u Hrvatskoj vojsci borio protiv JNA i velikosrpske paravojske u Vukovaru tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Domovinski rat i Predrag Gagić · Vidi više »

Pridraga

Pridraga je mjesto u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Pridraga · Vidi više »

Prijedor

Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.

Novi!!: Domovinski rat i Prijedor · Vidi više »

Prisilni rad

Prisilni rad se zove rad na kojeg čovjek pod prijetnjom kazne, ili bilo kojeg drugog osjetljivog zla prisiljen protiv svoje volje.

Novi!!: Domovinski rat i Prisilni rad · Vidi više »

Psunj

Psunj je planina u jugozapadnom području Slavonije u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Psunj · Vidi više »

Raštević

Raštević je malo selo u Ravnim Kotarima u općini Benkovac, 7 kilometara zapadno od Benkovca uz željezničku prugu Zadar - Knin i uz autocestu Split-Zagreb (autocesta kralja Tomislava).

Novi!!: Domovinski rat i Raštević · Vidi više »

Radar

Radar. Rad radara. Brodska radarska antena. navigaciji. Zemljinoj atmosferi. gibanju njihova izvora ili promatrača. Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada. Venere. Radar (pokrata ili akronim od eng. Radio Detection and Ranging: otkrivanje i određivanje udaljenosti radio valovima) je elektronički uređaj za određivanje udaljenosti, azimuta, elevacije (kutna visina) i brzine nekog predmeta na temelju odbijanja (refleksije) iz uređaja emitiranih elektromagnetskih valova od taj predmet.

Novi!!: Domovinski rat i Radar · Vidi više »

Rade Čakmak

Rade Čakmak, jedan od organizatora i vođa srpske pobune na području zapadne Slavonije.

Novi!!: Domovinski rat i Rade Čakmak · Vidi više »

Rahim Ademi

Franjom Tuđmanom na kninskoj tvrđavi nakon Operacije Oluje. Rahim Ademi (Karač, Vučitrn, 30. siječnja 1954.), general HV-a.

Novi!!: Domovinski rat i Rahim Ademi · Vidi više »

Raketiranje Banskih dvora

Raketiranje Banskih dvora označava zračni napad Jugoslavenske narodne armije na Banske dvore, službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu, 7. listopada 1991. godine tijekom Domovinskoga rata.

Novi!!: Domovinski rat i Raketiranje Banskih dvora · Vidi više »

Raketiranje Vrsara

Raketiranje Vrsara bio je udar jugoslavenskog zrakoplovstva na zračnu luku Crljenka u blizini Vrsara - zračnu luku za zračne sportove na istarskom poluotoku.

Novi!!: Domovinski rat i Raketiranje Vrsara · Vidi više »

Raketiranje Zagreba 1995.

Spomen ploča žrtvama napada u Zagrebu Raketiranje Zagreba označava dva raketna napada kasetnim bombama kojega su počinili 2.

Novi!!: Domovinski rat i Raketiranje Zagreba 1995. · Vidi više »

Raspad SFRJ

Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.

Novi!!: Domovinski rat i Raspad SFRJ · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: Domovinski rat i Rat · Vidi više »

Rat u Bosni i Hercegovini

Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.

Novi!!: Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Rat u Sloveniji

Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slov. Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni oružani sukob između Slovenije i JNA 1991. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od SFRJ.

Novi!!: Domovinski rat i Rat u Sloveniji · Vidi više »

Ratni zločin

Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.

Novi!!: Domovinski rat i Ratni zločin · Vidi više »

Ratni zločini na Banovini 1991. – 1992.

Ljeto i rana jesen 1991.

Novi!!: Domovinski rat i Ratni zločini na Banovini 1991. – 1992. · Vidi više »

Ravni kotari

Ostrovice Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara Zračna luka u Zemuniku Donjem Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji.

Novi!!: Domovinski rat i Ravni kotari · Vidi više »

Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990.

Predaja oružja Teritorijalne obrane tadašnje SR Hrvatske „Jugoslavenskoj narodnoj armiji“ 1990.

Novi!!: Domovinski rat i Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990. · Vidi više »

Referendum o hrvatskoj samostalnosti

Plakat s natpisom »Referendum za Hrvatsku 19. svibnja 1991.« Pravokutnik u sredini s natpisom »ZA« simbolizira plavi birački listić na kojem se nalazilo referendumsko pitanje o neovisnosti Hrvatske. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasovali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.

Novi!!: Domovinski rat i Referendum o hrvatskoj samostalnosti · Vidi više »

Republika Srbija (1992. – 2006.)

Republika Srbija je ime koje je imala Srbija od 1992. do 2006., kao sastavni dio Savezne Republike Jugoslavije do 2003., i onda do 2006. godine Državne Zajednice Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Domovinski rat i Republika Srbija (1992. – 2006.) · Vidi više »

Republika Srpska

Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Domovinski rat i Republika Srpska · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: Domovinski rat i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Reuters

Reuters je međunarodna novinska agencija sa sjedištem u Londonu.

Novi!!: Domovinski rat i Reuters · Vidi više »

Richard Holbrooke

Richard Holbrooke Richard Charles Albert Holbrooke (New York City, 24. travnja 1941. – Washington, 13. prosinca 2010.) američki bio je diplomat, novinski urednik, publicist i profesor.

Novi!!: Domovinski rat i Richard Holbrooke · Vidi više »

Rodaljice

Rodaljice su selo u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Rodaljice · Vidi više »

Sandžak

Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Domovinski rat i Sandžak · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Domovinski rat i Sarajevo · Vidi više »

Sarajevsko primirje

Sarajevsko primirje potpisali su u Sarajevu 2. siječnja 1992. godine s hrvatske strane ministar obrane Gojko Šušak, a u ime JNA general Andrija Rašeta, uz nazočnost posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Cyrusa Vancea.

Novi!!: Domovinski rat i Sarajevsko primirje · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Sava · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Novi!!: Domovinski rat i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Domovinski rat i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Savo Štrbac

Savo Štrbac Savo Štrbac (Raštević kod Benkovca, 6. listopada 1949.)Zadnja pošta Den Haag, str.

Novi!!: Domovinski rat i Savo Štrbac · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Novi!!: Domovinski rat i Sisak · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Domovinski rat i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Slatina

Slatina je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Slatina · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Slavonija · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

Novi!!: Domovinski rat i Slavonski Brod · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Novi!!: Domovinski rat i Slobodan Milošević · Vidi više »

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.

Novi!!: Domovinski rat i Slobodna Dalmacija · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Domovinski rat i Slovenci · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Domovinski rat i Slovenija · Vidi više »

Slunj

Slunj je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Slunj · Vidi više »

Smederevska Palanka

Smederevska Palanka (srpska ćirilica: Смедеревска Паланка) je naselje i središte istoimene općina u Republici Srbiji.

Novi!!: Domovinski rat i Smederevska Palanka · Vidi više »

Smilčić

Smilčić je selo u Zadarskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Smilčić · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Novi!!: Domovinski rat i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Domovinski rat i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Domovinski rat i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Socijalistička Republika Crna Gora

Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.

Novi!!: Domovinski rat i Socijalistička Republika Crna Gora · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Domovinski rat i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Socijalistička Republika Slovenija

Zastava SR SlovenijeGrb SR SlovenijeSR Slovenija bila je jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Domovinski rat i Socijalistička Republika Slovenija · Vidi više »

Socijalistička Republika Srbija

Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.

Novi!!: Domovinski rat i Socijalistička Republika Srbija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Domovinski rat i Sovjetski Savez · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Domovinski rat i Split · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Domovinski rat i Srbi · Vidi više »

Srbi u Hrvatskoj

Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Domovinski rat i Srbija · Vidi više »

Srpanj

Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Domovinski rat i Srpanj · Vidi više »

Srpska autonomna oblast

Srpska autonomna oblast (skraćeno SAO) je naziv za samoproglašene teritorijalno-političke tvorevine osnivane na području Hrvatske i BiH 1990. i 1991. tijekom raspada SFRJ, u funkciji širenja Srbije.

Novi!!: Domovinski rat i Srpska autonomna oblast · Vidi više »

Srpska pravoslavna Crkva

Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.

Novi!!: Domovinski rat i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Srpska vojska Krajine

Srpska vojska Krajine naziv je za paravojsku koja je stvorena 1991. za vrijeme pobune Srba na području Republike Hrvatske koje su pobunjenici prozvali Republika Srpska Krajina.

Novi!!: Domovinski rat i Srpska vojska Krajine · Vidi više »

Ston

Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Ston · Vidi više »

Stradun

Placa (Stradun) Placa zimi Placa ili Stradun je glavna ulica u staroj gradskoj jezgri, ali i u Dubrovniku općenito.

Novi!!: Domovinski rat i Stradun · Vidi više »

Strategija realne prijetnje

Okupirani dijelovi Republike Hrvatske i BiH - stanje 1993. Strategija realne prijetnje, strategija odmazde ili strategija odvraćanja (nazivlje pobunjenih hrvatskih Srba, odnosno general-pukovnika JNA Radovana Radinovića) Djelovanje topništva po Šibeniku i Zadru (I. dio) je naziv vojne doktrine iz vremena agresije na Hrvatsku.

Novi!!: Domovinski rat i Strategija realne prijetnje · Vidi više »

Suhopolje

Suhopolje je općina u Hrvatskoj, u sastavu Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Domovinski rat i Suhopolje · Vidi više »

Sunja

Sunja je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Sunja · Vidi više »

Super Hrvoje

Super Hrvoje je prvi hrvatski stripovski junak, nastao u vrijeme Domovinskoga rata.

Novi!!: Domovinski rat i Super Hrvoje · Vidi više »

Sveti Kajo (Solin)

Sveti Kajo je mjesni odbor u gradu Solinu.

Novi!!: Domovinski rat i Sveti Kajo (Solin) · Vidi više »

Sveti Rok

Grob svetog Roka, Venecija. Sveti Rok Sveti Rok (fr. Saint Roch, lat. Rochus, okcit. Saint Roch; Montpellier, oko 1348. – Voghera, 15./16. kolovoza 1376./1379.) ili Roko (tal. San Rocco), također i Rok(o) iz Montpelliera (fr. Roch de Montpellier, tal. Rocco di Montpellier), svetac je Katoličke Crkve, hodočasnik, dobrotvor, zaštitnik od zaraznih bolesti (kuge, kolere i inih), zaštitnik hodočasnika, kirurga, dermatologa i ljekarnika.

Novi!!: Domovinski rat i Sveti Rok · Vidi više »

T-55

T-54 i T-55 ime je za sovjetski tenk koji je nastao kao zamjena za vrlo uspješni tenk T-34 iz Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Domovinski rat i T-55 · Vidi više »

Tenja

Tenja je naselje u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Tenja · Vidi više »

Teritorijalna obrana

Teritorijalna obrana (kratica TO) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFR Jugoslavije, odnosno najširi oblik "organizovanja radnih ljudi i građana za oružanu borbu", sa zadaćom nadzora i nazočnosti na cijelom teritoriju SFR Jugoslavije.

Novi!!: Domovinski rat i Teritorijalna obrana · Vidi više »

Terminal

U elektronici, telekomunikacijama i računarstvu.

Novi!!: Domovinski rat i Terminal · Vidi više »

The New York Times

The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.

Novi!!: Domovinski rat i The New York Times · Vidi više »

Topusko

Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Topusko · Vidi više »

Totalitarizam

Parada povodom smrti Staljina, održana u Dresdenu 1953. Kongres NSDAPa 1935. Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.

Novi!!: Domovinski rat i Totalitarizam · Vidi više »

Tužba za genocid protiv Jugoslavije

Tužba za genocid protiv Jugoslavije tužba je RH protiv Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) podnesena Međunarodnom sudu pravde u Haagu 2.

Novi!!: Domovinski rat i Tužba za genocid protiv Jugoslavije · Vidi više »

Užice

Užice (od 1946. do 1992. godine Titovo Užice) - grad u Srbiji i sjedište istoimene općine.

Novi!!: Domovinski rat i Užice · Vidi više »

Ubojstva u Pakračkoj Poljani

Ubojstva u Pakračkoj Poljani označavaju ratni zločin koji su počinile hrvatske paravojne postrojbe Tomislava Merčepa koje su ubile između 20-ak i 100-injak uglavnom srpskih, ali i hrvatskih civila u polju kraj Pakraca od listopada 1991. do ožujka 1992. tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Domovinski rat i Ubojstva u Pakračkoj Poljani · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Domovinski rat i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Domovinski rat i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Domovinski rat i Ukrajina · Vidi više »

Uloga Srpske pravoslavne Crkve tijekom velikosrpske agresije

Područje pod nadzorom Srba (1991. – 1995.) Srpska pravoslavna crkva (SPC) tijekom velikosrpske agresije imala je vrlo kontroverznu ulogu.

Novi!!: Domovinski rat i Uloga Srpske pravoslavne Crkve tijekom velikosrpske agresije · Vidi više »

Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju

Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju predmet je rasprava u srpskoj i međunarodnoj javnosti.

Novi!!: Domovinski rat i Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju · Vidi više »

Umjetni satelit

Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.

Novi!!: Domovinski rat i Umjetni satelit · Vidi više »

Una

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.

Novi!!: Domovinski rat i Una · Vidi više »

UNPA

UNPA je akronim od engl. United Nations Protected Areas, odnosno za Zaštićene zone Ujedinjenih naroda ("UNPA zone/područja/sektori") koje su tijekom Domovinskog rata stvorene na području Republike Hrvatske i na kojima su bile razmještene Zaštitne snage UN-a (United Nations Protection Forces – UNPROFOR).

Novi!!: Domovinski rat i UNPA · Vidi više »

UNPROFOR

UNPROFOR je akronim za "United Nations PROtection FORces" (hr. Zaštitne snage Ujedinjenih Naroda) osnovane 21. veljače 1992. Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti, a raspuštene 31. ožujka 1995.(formiran je UNCRO) Ti su naoružani "čuvari mira" UN-a bili pod kontrolom Vijeća sigurnosti, a od oko 39.000 UNPROFOR-ovih vojnika iz svih zemalja svijeta, u misiji ih je poginulo 320.

Novi!!: Domovinski rat i UNPROFOR · Vidi više »

UNTAES

Prijelazna uprava UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem poznatija po engleskoj skraćenici UNTAES (od eng. UN Transitional Administration in Eastern Slavonia, Baranja and Western Sirmium) bila je privremena mirovna administracija za područje hrvatskog Podunavlja koja je omogućila mirno okončanje Domovinskog rata na istoku Hrvatske.

Novi!!: Domovinski rat i UNTAES · Vidi više »

Ustav Jugoslavije iz 1974. godine

Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974., donesen je 21.

Novi!!: Domovinski rat i Ustav Jugoslavije iz 1974. godine · Vidi više »

Vanceov plan

Cyrus Vance Prijedlog mirovne operacije UN-a u Jugoslaviji, poznatiji kao Vanceov plan (ili Vanceov plan za Hrvatsku, kako bi se razlikovalo od Vance-Owenovog plana za BiH), nazvan prema američkom diplomatu Cyrusu Vanceu koji je u to vrijeme bio posebni izaslanik glavnog tajnika UN za bivšu Jugoslaviju.

Novi!!: Domovinski rat i Vanceov plan · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Varaždin · Vidi više »

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.

Novi!!: Domovinski rat i Varšavski ugovor · Vidi više »

Večernji list

Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Domovinski rat i Večernji list · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: Domovinski rat i Velika Srbija · Vidi više »

Velikosrpski miting u Srbu 25. srpnja 1990.

Miting koji se održao u mjestu Srbu 25. srpnja 1990. bio je miting otvorenih velikosrpskih značajka.

Novi!!: Domovinski rat i Velikosrpski miting u Srbu 25. srpnja 1990. · Vidi više »

Veljko Kadijević

Veljko Kadijević (Glavina Donja, Imotski, 21. studenoga 1925. – Moskva, 2. studenoga 2014.), general-armije Jugoslavenske narodne armije, savezni ministar obrane SFRJ Jugoslavenske narodne armije od 1988. do 1992. godine i de facto njezin glavni zapovjednik u agresiji na Sloveniju i Hrvatsku.

Novi!!: Domovinski rat i Veljko Kadijević · Vidi više »

Verbalni delikt

Verbalni delikt bio je kolokvijalni naziv za kazneno djelo predviđeno u čl.

Novi!!: Domovinski rat i Verbalni delikt · Vidi više »

Vesna Bosanac

Odjeća i predmeti dr. Vesne Bosanac koje je imala na sebi u trenutku puštanja iz zatočeništva Vesna Bosanac (Subotica, 9. ožujka 1949. – Vukovar, 21. ožujka 2022.) bila je hrvatska liječnica, specijalistica pedijatrije i ravnateljica Opće bolnice u Vukovaru, junakinja Domovinskog rata.

Novi!!: Domovinski rat i Vesna Bosanac · Vidi više »

Vesna Teršelič

Vesna Teršelič (Ljubljana, 1962.), hrvatska mirovna aktivistica,, vijesti.hrt.hr, 18.

Novi!!: Domovinski rat i Vesna Teršelič · Vidi više »

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.

Novi!!: Domovinski rat i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Vijenac (časopis)

Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.

Novi!!: Domovinski rat i Vijenac (časopis) · Vidi više »

Vinko Brešan

Vinko Brešan (Zagreb, 3. veljače 1964.) je hrvatski filmski redatelj.

Novi!!: Domovinski rat i Vinko Brešan · Vidi više »

Vinkovci

Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Vinkovci · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Domovinski rat i Virovitica · Vidi više »

Vis

Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.

Novi!!: Domovinski rat i Vis · Vidi više »

Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice

Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (engleski: The Office of the United Nations High Commissioner for Refugees"), poznatije pod kraticom UNHCR, agencija je Ujedinjenih naroda za pomoć izbjeglicama na čelu koje je Visoki povjernik.

Novi!!: Domovinski rat i Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice · Vidi više »

Vjesnik

Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.

Novi!!: Domovinski rat i Vjesnik · Vidi više »

Voćin

Voćin je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Domovinski rat i Voćin · Vidi više »

Vojislav Šešelj

Vojislav Šešelj (Sarajevo, 11. listopada 1954.), srbijanski je političar, bivši narodni zastupnik, odvjetnik, ratni huškač i pravomoćno osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: Domovinski rat i Vojislav Šešelj · Vidi više »

Vojna agresija

Vojna agresija označava ratni pohod jedne države protiv druge države na njenim teritoriju.

Novi!!: Domovinski rat i Vojna agresija · Vidi više »

Vojna obrana

Obrana u vojnom smislu znači očuvanje nekog prostora od prodora neprijatelja.

Novi!!: Domovinski rat i Vojna obrana · Vidi više »

Vojnić

Vojnić je općina u Hrvatskoj u Karlovačkoj županiji, 4.764 st.

Novi!!: Domovinski rat i Vojnić · Vidi više »

Vojska Jugoslavije

Grb vojske Srbije i Crne Gore Vojska Jugoslavije je bila jedna od oružanih snaga nastalih iz Jugoslavenske narodne armije, te je preuzela onaj dio postrojbi i naoružanja JNA koji se u svibnju 1992.

Novi!!: Domovinski rat i Vojska Jugoslavije · Vidi više »

Vojska Republike Srpske

Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.

Novi!!: Domovinski rat i Vojska Republike Srpske · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Domovinski rat i Vojvodina · Vidi više »

Vrginmost

VrginmostVatroslav Rožić, Mjesne vlastite imenice za čeljad i pridjevi od mjesnih imenica u hrvatskom jeziku. // Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Novi!!: Domovinski rat i Vrginmost · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: Domovinski rat i Vukovar · Vidi više »

Vukovarski vodotoranj

Vukovarski vodotoranj je građevina u Vukovaru, simbol stradanja i otpora grada tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Domovinski rat i Vukovarski vodotoranj · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Domovinski rat i Zadar · Vidi više »

Zadarski list

Zadarski list je prva i jedina dnevna novina u Zadru.

Novi!!: Domovinski rat i Zadarski list · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Domovinski rat i Zagreb · Vidi više »

Zapovjednik

Zapovjednik (en. Commanding officer - CO) je časnik oružanih snaga koji zapovijeda vojnom postrojbom i koji, u skladu s odgovarajućim zakonima, ima široke ovlasti donošenja odluka u vezi funkcioniranja i uporabe postrojbe kojom zapovijeda, ali i značajne odgovornosti (npr. uporaba snaga, financije, oprema, Ženevske konvencije), obveze (npr. prema nadređenima, izvšenje misije, briga o osoblju) i moć (npr. primjena stegovnih mjera).

Novi!!: Domovinski rat i Zapovjednik · Vidi više »

Zastava Republike Hrvatske

Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.

Novi!!: Domovinski rat i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »

Zbor narodne garde

Zastava Zbora narodne garde Zbor narodne garde bila je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991.

Novi!!: Domovinski rat i Zbor narodne garde · Vidi više »

Zečevo Rogozničko

Zečevo Rogozničko je naselje Općine Rogoznica u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Domovinski rat i Zečevo Rogozničko · Vidi više »

Zračna luka Vrsar

Zračna luka Vrsar (ili Vrsar/Crljenka) je zračna luka civilnog zrakoplovstva.

Novi!!: Domovinski rat i Zračna luka Vrsar · Vidi više »

Zvonimir Despot

Zvonimir Despot (Koprivnica, 19. travnja 1970.) novinar, urednik i kolumnist Večernjeg lista iz Zagreba, povjesničar i publicist.

Novi!!: Domovinski rat i Zvonimir Despot · Vidi više »

Zvonimir Hodak

Zvonimir Hodak (Sertić Poljana, 17. siječnja 1938.), hrvatski je odvjetnik i kolumnist.

Novi!!: Domovinski rat i Zvonimir Hodak · Vidi više »

1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"

Novi!!: Domovinski rat i 1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi" · Vidi više »

1. ožujka

Novi!!: Domovinski rat i 1. ožujka · Vidi više »

1. travnja

Novi!!: Domovinski rat i 1. travnja · Vidi više »

10. veljače

10.

Novi!!: Domovinski rat i 10. veljače · Vidi više »

12. studenoga

12.

Novi!!: Domovinski rat i 12. studenoga · Vidi više »

12. svibnja

12.

Novi!!: Domovinski rat i 12. svibnja · Vidi više »

14. prosinca

14.

Novi!!: Domovinski rat i 14. prosinca · Vidi više »

15. siječnja

15.

Novi!!: Domovinski rat i 15. siječnja · Vidi više »

16. svibnja

16.

Novi!!: Domovinski rat i 16. svibnja · Vidi više »

17. kolovoza

17.

Novi!!: Domovinski rat i 17. kolovoza · Vidi više »

17. travnja

17.

Novi!!: Domovinski rat i 17. travnja · Vidi više »

18. studenoga

18.

Novi!!: Domovinski rat i 18. studenoga · Vidi više »

18. svibnja

18.

Novi!!: Domovinski rat i 18. svibnja · Vidi više »

19. prosinca

19.

Novi!!: Domovinski rat i 19. prosinca · Vidi više »

19. svibnja

19.

Novi!!: Domovinski rat i 19. svibnja · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Domovinski rat i 1948. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Domovinski rat i 1971. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Domovinski rat i 1979. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Domovinski rat i 1980. · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Domovinski rat i 1985. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Domovinski rat i 1987. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Domovinski rat i 1988. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Domovinski rat i 1990. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Domovinski rat i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Domovinski rat i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Domovinski rat i 1993. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Domovinski rat i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Domovinski rat i 1996. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Domovinski rat i 1998. · Vidi više »

2. siječnja

Novi!!: Domovinski rat i 2. siječnja · Vidi više »

2. svibnja

Novi!!: Domovinski rat i 2. svibnja · Vidi više »

20. kolovoza

20.

Novi!!: Domovinski rat i 20. kolovoza · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Domovinski rat i 2009. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Domovinski rat i 2011. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Domovinski rat i 2014. · Vidi više »

22. listopada

22.

Novi!!: Domovinski rat i 22. listopada · Vidi više »

22. srpnja

22.

Novi!!: Domovinski rat i 22. srpnja · Vidi više »

24. lipnja

24.

Novi!!: Domovinski rat i 24. lipnja · Vidi više »

25. lipnja

25.

Novi!!: Domovinski rat i 25. lipnja · Vidi više »

25. srpnja

25.

Novi!!: Domovinski rat i 25. srpnja · Vidi više »

26. lipnja

26.

Novi!!: Domovinski rat i 26. lipnja · Vidi više »

28. svibnja

28.

Novi!!: Domovinski rat i 28. svibnja · Vidi više »

28. veljače

28.

Novi!!: Domovinski rat i 28. veljače · Vidi više »

29. rujna

29.

Novi!!: Domovinski rat i 29. rujna · Vidi više »

3. srpnja

Novi!!: Domovinski rat i 3. srpnja · Vidi više »

31. ožujka

31.

Novi!!: Domovinski rat i 31. ožujka · Vidi više »

4. kolovoza

Novi!!: Domovinski rat i 4. kolovoza · Vidi više »

6. kolovoza

Novi!!: Domovinski rat i 6. kolovoza · Vidi više »

7. srpnja

Novi!!: Domovinski rat i 7. srpnja · Vidi više »

9. srpnja

Novi!!: Domovinski rat i 9. srpnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Hrvatski rat za neovisnost, Hrvatski rat za nezavisnost.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana