Brže od pregledniku!
278 odnosi: Amnestija, Ante Pavelić, Apsolutizam, Šesti saziv Hrvatskog sabora, Šibenik, Žarko Domljan, Željko Reiner, Žigmund Luksemburški, Županijski dom Hrvatskog sabora, Čazma, Četvrti saziv Hrvatskog sabora, Ban, Banovina Hrvatska, Benkovac, Bihać, Biograd na Moru, Biračko pravo, Blok za Hrvatsku, Božo Petrov, Bog, Boris Šprem, Borna, Bratislava, Centar (stranka), Cetinski sabor, Dalmacija, Damir Bajs, Demokratska Federativna Jugoslavija, Deseti saziv Hrvatskog sabora, Deveti saziv Hrvatskog sabora, Dijaspora, Dmitar Zvonimir, Domovinski pokret, Drava, Državni proračun, Drugi saziv Hrvatskog sabora, Dvorski apsolutizam, Elementarna nepogoda, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Franci, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Vlašić, Germanizacija, Gordan Jandroković, Gospodarstvo, Građani, Građansko-liberalni savez, Gradec (Zagreb), Habsburg, HDS, ..., Himna, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska pragmatička sankcija, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska stranka umirovljenika, Hrvatski državni sabor, Hrvatski herceg, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski sabor, Hrvatski sabor 1848., Hrvatski suverenisti, Hrvatsko-dalmatinski sabor, Istarski demokratski sabor, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Zapolja, Izborne jedinice u Hrvatskoj, Izravna demokracija, Jadransko more, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Josip Jelačić, Josip Leko, Josip Manolić, Juraj Rukavina Vidovgradski, Kapela, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Katica Ivanišević, Ključ Hrvatske (politička stranka), Klub zastupnika, Knin, Koloman, Kralj, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Jugoslavija, Križevačka županija, Križevci, Krvavi sabor križevački, Kuga, Latinski jezik, Lijepa naša domovino, Lipanj, Ludbreg, Ludvig I. Pobožni, Luka Bebić, Mađarski jezik, Matija Korvin, Milijan Brkić, Mirko Eszterházy, Možemo!, Moslavina, Most (hrvatska politička stranka), Muncimir, Nacionalna manjina, Nacionalna sigurnost, Narodna stranka – Reformisti, Narodne novine, Narodnooslobodilački pokret, Nedjeljko Mihanović, Nezavisna Država Hrvatska, Nin, Ninska biskupija, Nova ljevica, Oružane snage Republike Hrvatske, Osmansko Carstvo, Osmi saziv Hrvatskog sabora, Parlamentarni izbori u Hrvatskoj, Petar Berislavić, Peti saziv Hrvatskog sabora, Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske, Poglavnik, Politička stranka, Popis predsjednika Hrvatskog sabora, Predsjednik Republike Hrvatske, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Prvi saziv Hrvatskog sabora, Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj, Radnička fronta, Rat, Referendum, Rižanska skupština, Roman, Saborska palača, Samostalna demokratska srpska stranka, Savez komunista Hrvatske, Sedmi saziv Hrvatskog sabora, Slavonski sabor, Socijaldemokrati (Hrvatska), Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Split, Splitski crkveni sabori, Splitsko-makarska nadbiskupija, Sporazum Cvetković–Maček, Srednji vijek, Srpanj, Stjepan II. Lacković, Stjepan II., hrvatski kralj, Stjepan Mesić, Studeni, Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu, Topusko, Travanjski rat, Trg svetog Marka, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Trpimir I., Ustav Jugoslavije iz 1974. godine, Ustav Republike Hrvatske, Varaždin, Varaždinska županija, Velebit, Vinko Knežević, Virovitička županija, Virovitica, Vlada, Vlada Republike Hrvatske, Vladimir Šeks, Vladislav, Vladislav II. Jagelović, Vlatko Pavletić, Vojna krajina, Zagreb, Zagrebačka županija, Zagrebačka biskupija, Zakon, Zakonodavna vlast, Zastupnik, Zeleno-lijeva koalicija, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, Zlatko Tomčić, 1. ožujka, 10. listopada, 1060., 1075., 11. siječnja, 11. studenoga, 1102., 12. listopada, 12. svibnja, 1273., 13. stoljeće, 1350., 1397., 14. listopada, 1466., 1481., 1495., 15. prosinca, 15. rujna, 15. siječnja, 15. srpnja, 1515., 1527., 1533., 1558., 1681., 17. listopada, 1712., 1739., 1790., 1809., 1825., 1830., 1832., 1843., 1847., 19. siječnja, 19. stoljeće, 19. travnja, 1918., 1920., 1946., 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1999., 2. kolovoza, 2. ožujka, 2. svibnja, 2. veljače, 2000., 2001., 2003., 2007., 2008., 2011., 2012., 2015., 2016., 2017., 2018., 2020., 2023., 21. srpnja, 22. kolovoza, 22. ožujka, 22. prosinca, 22. srpnja, 22. travnja, 24. svibnja, 25. lipnja, 26. siječnja, 28. listopada, 28. prosinca, 28. rujna, 28. studenoga, 29. listopada, 30. rujna, 30. studenoga, 30. svibnja, 5. svibnja, 6. svibnja, 7. rujna, 804., 821., 9. ožujka, 925., 928.. Proširite indeks (228 više) »
Amnestija
Amnestija (lat. amnestia, grč. ἀμνηστία - zaboravljanje) je opraštanje kazne počinitelju kaznenog djela koje se daje putem akata najviših tijela državnih vlasti.
Novi!!: Hrvatski sabor i Amnestija · Vidi više »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Hrvatski sabor i Ante Pavelić · Vidi više »
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Novi!!: Hrvatski sabor i Apsolutizam · Vidi više »
Šesti saziv Hrvatskog sabora
Šesti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 11. siječnja 2008. godine, a mandatima je raspolagalo ukupno 153 zastupnika.
Novi!!: Hrvatski sabor i Šesti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Hrvatski sabor i Šibenik · Vidi više »
Žarko Domljan
Žarko Domljan (Imotski, 14. rujna 1932. — Zagreb, 5. rujna 2020.), povjesničar umjetnosti, leksikograf i političar te predsjednik prvoga saziva višestranačkog Sabora (tada Socijalističke Republike Hrvatske) od 30. svibnja 1990. do 2. kolovoza 1992.
Novi!!: Hrvatski sabor i Žarko Domljan · Vidi više »
Željko Reiner
Željko Reiner (Zagreb, 28. svibnja 1953.), hrvatski političar i akademik HAZU.
Novi!!: Hrvatski sabor i Željko Reiner · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Hrvatski sabor i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Županijski dom Hrvatskog sabora
Županijski dom je od 1993.
Novi!!: Hrvatski sabor i Županijski dom Hrvatskog sabora · Vidi više »
Čazma
Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski sabor i Čazma · Vidi više »
Četvrti saziv Hrvatskog sabora
Četvrti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 2. veljače 2000., a odluku o svome raspuštanju donio je 17. listopada 2003. godine.
Novi!!: Hrvatski sabor i Četvrti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Hrvatski sabor i Ban · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatski sabor i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Benkovac
Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Hrvatski sabor i Benkovac · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Hrvatski sabor i Bihać · Vidi više »
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: Hrvatski sabor i Biograd na Moru · Vidi više »
Biračko pravo
Biračko pravo je subjektivno pravo građana (državljana) određene države da na izborima daju glas za određenog kandidata, ujedno i pravo da budu kandidati na izborima.
Novi!!: Hrvatski sabor i Biračko pravo · Vidi više »
Blok za Hrvatsku
Blok za Hrvatsku, hrvatska je desna politička stranka.
Novi!!: Hrvatski sabor i Blok za Hrvatsku · Vidi više »
Božo Petrov
Božo Petrov (Metković, 16. listopada 1979.), hrvatski političar i psihijatar, bivši predsjednik Hrvatskog sabora i bivši potpredsjednik Vlade RH.
Novi!!: Hrvatski sabor i Božo Petrov · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Hrvatski sabor i Bog · Vidi više »
Boris Šprem
Boris Šprem (Koprivnički Bregi, 14. travnja 1956. – Houston, 30. rujna 2012.), bio je hrvatski političar, predsjednik Hrvatskoga sabora. Diplomirani je pravnik, član SDP-a. Bio je savjetnik i imenovani dužnosnik u Hrvatskom saboru, potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine od 2000. do 2001., glavni tajnik Hrvatskog autokluba, predstojnik vladina Ureda za zakonodavstvo, član uprave Aurum osiguravajućeg društva, predstojnik Ureda predsjednika Republike, saborski zastupnik te gradski zastupnik u dva mandata. U sedmom sazivu Hrvatskog sabora imenovan je predsjednik. Prije toga obnašao je dužnost predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba. Preminuo je u Houstonu 30. rujna 2012. godine od maligne bolesti krvožilnog sustava u 56. godini života. Iza sebe je ostavio suprugu Jasenku i sina Damjana. Predsjednik Josipović posmrtno ga je odlikovao Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom. Pokopan je 4. listopada 2012. godine u Zagrebu. Sprovodne obrede uz druge svećenike predvodio je msgr. Mijo Gorski, zagrebački pomoćni biskup. predsjednik.hr (2. listopada 2012.) Iako se deklarirao kao ateist, za vrijeme bolesti okrenuo se vjeri te na samrti tražio ispovijed i posljednju pomast.
Novi!!: Hrvatski sabor i Boris Šprem · Vidi više »
Borna
Borna, hrvatski knez (~810., druga polovica VIII. st. – ?, 821.). Prema starijoj historiografiji, vjerojatno sin i nasljednik kneza Višeslava.
Novi!!: Hrvatski sabor i Borna · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Hrvatski sabor i Bratislava · Vidi više »
Centar (stranka)
Centar je hrvatska liberalna politička stranka formirana 2015.
Novi!!: Hrvatski sabor i Centar (stranka) · Vidi više »
Cetinski sabor
Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.
Novi!!: Hrvatski sabor i Cetinski sabor · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski sabor i Dalmacija · Vidi više »
Damir Bajs
Damir Bajs (Pakrac, 7. listopada 1964.), hrvatski je političar, bivši ministar turizma u Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski sabor i Damir Bajs · Vidi više »
Demokratska Federativna Jugoslavija
Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.
Novi!!: Hrvatski sabor i Demokratska Federativna Jugoslavija · Vidi više »
Deseti saziv Hrvatskog sabora
Deseti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. srpnja 2020. godine.
Novi!!: Hrvatski sabor i Deseti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Deveti saziv Hrvatskog sabora
Deveti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 14. listopada 2016. godine izborom Bože Petrova za predsjednika Hrvatskog sabora.
Novi!!: Hrvatski sabor i Deveti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Dijaspora
Riječ dijaspora (grčki: διασπορά – rasipanje ili raspršivanje sjemena) jest naziv za osobe ili za dio jednog naroda koji je bio prisiljen napustiti svoju korijensku zemlju, bivajući tako raspršeni na sve strane svijeta.
Novi!!: Hrvatski sabor i Dijaspora · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Hrvatski sabor i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Domovinski pokret
Domovinski pokret (skr. DP), hrvatska je desna parlamentarna politička stranka koju je 29. veljače 2020. utemeljio Miroslav Škoro.
Novi!!: Hrvatski sabor i Domovinski pokret · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Hrvatski sabor i Drava · Vidi više »
Državni proračun
Državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju, formulira ga Vlada, a prihvaća Parlament.
Novi!!: Hrvatski sabor i Državni proračun · Vidi više »
Drugi saziv Hrvatskog sabora
Drugi saziv Hrvatskog sabora, odnosno prema tadašnjim ustavnim odredbama saziv Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske konstituiran je 1992., a raspušten 20. rujna 1995. godine.
Novi!!: Hrvatski sabor i Drugi saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Dvorski apsolutizam
Dvorski apsolutizam oblik je vladavine nastao za vrijeme kraljevanja Luja XIV. u Francuskoj.
Novi!!: Hrvatski sabor i Dvorski apsolutizam · Vidi više »
Elementarna nepogoda
Slavonskoga Broda 2010. godine Slavonskoga Broda 2010. godine Elementarna nepogoda smatra se iznenadna velika nesreća koja prekida normalno odvijanje života, uzrokuje žrtve, štetu većeg opsega na imovini i/ili njen gubitak, te štetu na infrastrukturi i/ili okolišu, u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni bez pomoći.
Novi!!: Hrvatski sabor i Elementarna nepogoda · Vidi više »
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Hrvatski sabor i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Hrvatski sabor i Franci · Vidi više »
Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.
Novi!!: Hrvatski sabor i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Franjo Vlašić
Franjo Vlašić (mađ. Ferenc Vlassich) (Dombovar, Mađarska, 24. travnja 1766. – Zagreb, 16. svibnja 1840.), hrvatski ban, član plemićke obitelji Vlašić, koja je imala naslov baruna od 1832.
Novi!!: Hrvatski sabor i Franjo Vlašić · Vidi više »
Germanizacija
Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima.
Novi!!: Hrvatski sabor i Germanizacija · Vidi više »
Gordan Jandroković
Gordan Jandroković (Bjelovar, 2. kolovoza 1967.), političar HDZ-a i aktualni predsjednik Hrvatskoga sabora.
Novi!!: Hrvatski sabor i Gordan Jandroković · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Hrvatski sabor i Gospodarstvo · Vidi više »
Građani
* Stanovnici grada.
Novi!!: Hrvatski sabor i Građani · Vidi više »
Građansko-liberalni savez
Građansko-liberalni savez hrvatska je liberalna politička stranka.
Novi!!: Hrvatski sabor i Građansko-liberalni savez · Vidi više »
Gradec (Zagreb)
Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.
Novi!!: Hrvatski sabor i Gradec (Zagreb) · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski sabor i Habsburg · Vidi više »
HDS
* Hrvatska demokršćanska stranka.
Novi!!: Hrvatski sabor i HDS · Vidi više »
Himna
Himna (grč. pjesma, hvalospjev) je reprezentativna pjesma, najčešće države, koja se pjeva ili svira u svečanim i službenim prilikama.
Novi!!: Hrvatski sabor i Himna · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvati · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati · Vidi više »
Hrvatska pragmatička sankcija
Hrvatska pragmatička sankcija naziv je za zaključak Hrvatskog sabora donesen 11. ožujka 1712. kojom je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatska pragmatička sankcija · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka umirovljenika
Hrvatska stranka umirovljenika (kratica HSU) je hrvatska politička stranka centra.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatska stranka umirovljenika · Vidi više »
Hrvatski državni sabor
Hrvatski državni sabor je naziv koji se za hrvatski parlament koristio još početkom 20.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatski državni sabor · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatski herceg · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatski sabor 1848.
Dragutin Weingärtner, ''Hrvatski sabor 1848.'' Hrvatski sabor sazvan 1848. godine bio je prvi sabor u hrvatskoj povijesti u koji su njegovi zastupnici birani putem izbora.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatski sabor 1848. · Vidi više »
Hrvatski suverenisti
Hrvatski suverenisti, hrvatska je konzervativna i desna politička stranka, osnovana 2019. godine.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatski suverenisti · Vidi više »
Hrvatsko-dalmatinski sabor
Cetinskom saboru Hrvatsko-dalmatinski sabor je bilo predstavničko tijelo Kraljevine Hrvatske i Dalmacije, prvi put sazvano sredinom 14.
Novi!!: Hrvatski sabor i Hrvatsko-dalmatinski sabor · Vidi više »
Istarski demokratski sabor
Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski sabor i Istarski demokratski sabor · Vidi više »
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Hrvatski sabor i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Ivan Zapolja
Ivan Zapolja (mađ. Zápolya János, Szapolyai János) (Spišský Hrad, Slovačka, 2. lipnja 1487. – Sebeş, Rumunjska, 22. srpnja 1540.), ugarski velikaš, erdeljski vojvoda i knez iz plemenitaške obitelji Zapolja te protukralj Ferdinandu Habsburškom (1527. – 1540.) Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX.
Novi!!: Hrvatski sabor i Ivan Zapolja · Vidi više »
Izborne jedinice u Hrvatskoj
Trenutne izborne jedinice Stare Izborne jedinice (do 2022.) Područja izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor određena su Zakonom.
Novi!!: Hrvatski sabor i Izborne jedinice u Hrvatskoj · Vidi više »
Izravna demokracija
Izravna demokracija ili direktna demokracija je oblik demokracije u kojoj ljudi o političkim pitanjima odlučuju izravno, direktno.
Novi!!: Hrvatski sabor i Izravna demokracija · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Hrvatski sabor i Jadransko more · Vidi više »
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Novi!!: Hrvatski sabor i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Hrvatski sabor i Josip Jelačić · Vidi više »
Josip Leko
Josip Leko, 2013 Josip Leko (Plavna, općina Bač, Vojvodina, Srbija, 19. rujna 1948.), hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Hrvatski sabor i Josip Leko · Vidi više »
Josip Manolić
Josip Manolić (Kalinovac kraj Đurđevca, 22. ožujka 1920.), hrvatski (prije jugoslavenski) političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a prvi u Republici Hrvatskoj, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e.
Novi!!: Hrvatski sabor i Josip Manolić · Vidi više »
Juraj Rukavina Vidovgradski
Juraj (Gjuro) barun Rukavina Vidovgradski (njem. Georg Freiherr Rukavina von Vidovgrad) (Trnovac kraj Gospića, 21. ožujka 1777. - Temišvar, 9. rujna 1849.), hrvatski barun, časnik i političar.
Novi!!: Hrvatski sabor i Juraj Rukavina Vidovgradski · Vidi više »
Kapela
romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.
Novi!!: Hrvatski sabor i Kapela · Vidi više »
Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.
Novi!!: Hrvatski sabor i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Katica Ivanišević
Katica Ivanišević (Omišalj, 11. siječnja 1935.), bivša rektorica Sveučilišta u Rijeci i predsjednica Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora (1994. - do njegovog ukidanja ustavnim promjenama 2001. godine) Kategorija:HDZ-ovi političari Kategorija:Predsjednici Hrvatskog sabora od 1990. Kategorija:Životopisi, Krk.
Novi!!: Hrvatski sabor i Katica Ivanišević · Vidi više »
Ključ Hrvatske (politička stranka)
Ključ Hrvatske, do 2022.
Novi!!: Hrvatski sabor i Ključ Hrvatske (politička stranka) · Vidi više »
Klub zastupnika
Klub zastupnika u Hrvatskom saboru čine najmanje tri zastupnika.
Novi!!: Hrvatski sabor i Klub zastupnika · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Hrvatski sabor i Knin · Vidi više »
Koloman
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i Koloman · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Hrvatski sabor i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
Novi!!: Hrvatski sabor i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Hrvatski sabor i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Križevačka županija
Križevačka županija (povijesni naziv: Comitatus Crisiensis) osnovana je 1102.
Novi!!: Hrvatski sabor i Križevačka županija · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski sabor i Križevci · Vidi više »
Krvavi sabor križevački
Slika Otona Ivekovića Crkva sv. Križa u Križevcima Krvavi sabor križevački je pokolj koji se dogodio 27. veljače 1397. u Križevcima, u kojemu je tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund, na prijevaru pobio hrvatskog bana Stjepana Lackovića i prisutno oporbeno plemstvo.
Novi!!: Hrvatski sabor i Krvavi sabor križevački · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Hrvatski sabor i Kuga · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Hrvatski sabor i Latinski jezik · Vidi više »
Lijepa naša domovino
Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.
Novi!!: Hrvatski sabor i Lijepa naša domovino · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatski sabor i Lipanj · Vidi više »
Ludbreg
Ludbreg je grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Hrvatski sabor i Ludbreg · Vidi više »
Ludvig I. Pobožni
Ludvig I. Pobožni (Ludovik, Ljudevit) (778. – 20. lipnja 840.), franački car i kralj od 814. – 840. godine, kralj Akvitanije 781. – 814.
Novi!!: Hrvatski sabor i Ludvig I. Pobožni · Vidi više »
Luka Bebić
Luka Bebić (Desne, kod Kule Norinske, 21. kolovoza 1937.), hrvatski političar, predsjednik Hrvatskog sabora u šestom sazivu.
Novi!!: Hrvatski sabor i Luka Bebić · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Hrvatski sabor i Mađarski jezik · Vidi više »
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Novi!!: Hrvatski sabor i Matija Korvin · Vidi više »
Milijan Brkić
Milijan Brkić (Ljubuški, 25. listopada 1970.), bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora, hrvatski političar i diplomirani kriminalist, nekadašnji zapovjednik specijalne jedinice policije Alfi, a danas potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice.
Novi!!: Hrvatski sabor i Milijan Brkić · Vidi više »
Mirko Eszterházy
Mirko (Emerik) Eszterházy (1665. – 1745.) - jedan od četiriju priora pavlinskog samostana u Lepoglavi koji su postali zagrebački biskupi.
Novi!!: Hrvatski sabor i Mirko Eszterházy · Vidi više »
Možemo!
Možemo! je hrvatska politička platforma i stranka zelene ljevice nastala za djelovanje na izborima na nacionalnoj razini za Sabor i Europski parlament, 10. veljače 2019. godine.
Novi!!: Hrvatski sabor i Možemo! · Vidi više »
Moslavina
Hrvatske prikazana crvenom bojom Vrtlinske. Moslavina (mađarski: Monoszló) je mikroregija središnje Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski sabor i Moslavina · Vidi više »
Most (hrvatska politička stranka)
Most je hrvatska politička stranka nastala 17.
Novi!!: Hrvatski sabor i Most (hrvatska politička stranka) · Vidi više »
Muncimir
Greda i zabat s natpisom kneza Mutimira 895. godine, crkva Sv. Luke, Uzdolje kraj Knina Povelja iz 892. godine (prijepis) Muncimir, ponegdje i Mutimir, bio je knez Primorske Hrvatske od oko 892. do oko 910. Pretpostavlja se da je bio Trpimirov najmlađi sin, te nastavlja dinastiju Trpimirovića.
Novi!!: Hrvatski sabor i Muncimir · Vidi više »
Nacionalna manjina
Rumunjskoj. Nacionalna manjina je dio određenog naroda i/ili nacije koji ne živi u svojoj nacionalnoj državi, već kao manjina u nekoj drugoj državi, zajedno s drugim narodima.
Novi!!: Hrvatski sabor i Nacionalna manjina · Vidi više »
Nacionalna sigurnost
Nacionalna sigurnost je pojam koji se može definirati kao stanje zaštićenosti temeljnih vrijednosti društva i na njima zasnovanih institucija, zaštita vitalnih nacionalnih interesa,Škoro Pevec, K., Nacionalna sigurnost: vodič za novinare, Zagreb, 2003., str.
Novi!!: Hrvatski sabor i Nacionalna sigurnost · Vidi više »
Narodna stranka – Reformisti
Narodna stranka – Reformisti je hrvatska parlamentarna politička stranka.
Novi!!: Hrvatski sabor i Narodna stranka – Reformisti · Vidi više »
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Novi!!: Hrvatski sabor i Narodne novine · Vidi više »
Narodnooslobodilački pokret
Pojam narodnooslobodilački pokret, u općem smislu koristi se za političke pokrete koji vode borbu za narodno odnosno nacionalno oslobođenje od "nenarodnih" vlasti: diktatorskoga režima, okupatorskoga ili kvislinškoga režima, ili od kolonijalne vlasti.
Novi!!: Hrvatski sabor i Narodnooslobodilački pokret · Vidi više »
Nedjeljko Mihanović
dr.
Novi!!: Hrvatski sabor i Nedjeljko Mihanović · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Hrvatski sabor i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Novi!!: Hrvatski sabor i Nin · Vidi više »
Ninska biskupija
Grguru Ninskom u Splitu, najpoznatijem biskupu Ninske biskupije Ninska biskupija je povijesna hrvatska biskupija ustanovljena oko 850.
Novi!!: Hrvatski sabor i Ninska biskupija · Vidi više »
Nova ljevica
Nova ljevica (engleski New Left) je naziv za lijevo orijetirane političke pokrete koji su nastali 1960-ih i 1970-ih u mnogim zemljama zapadnog svijeta.
Novi!!: Hrvatski sabor i Nova ljevica · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Hrvatski sabor i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Hrvatski sabor i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Osmi saziv Hrvatskog sabora
Osmi saziv Hrvatskog sabora započeo je prvu sjednicu 3. prosinca 2015. godine.
Novi!!: Hrvatski sabor i Osmi saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj, odnosno Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor kako im je službeni naziv, održavaju se, u pravilu svake četiri godine, koliko traje mandat zastupnicima u Hrvatskom saboru.
Novi!!: Hrvatski sabor i Parlamentarni izbori u Hrvatskoj · Vidi više »
Petar Berislavić
Ivana Meštrovića iz 1933. godine. Petar Berislavić (mađ. Beriszló; Trogir, 1475. – Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.) bio je hrvatski ban, vesprimski biskup, kardinal i vojskovođa iz roda Berislavića Trogirskih.
Novi!!: Hrvatski sabor i Petar Berislavić · Vidi više »
Peti saziv Hrvatskog sabora
Peti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2003. godine, kada su mandatima raspolagala 152 zastupnika.
Novi!!: Hrvatski sabor i Peti saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske
Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske (lat. Nobiles duodecim generationum regni Croatiae) je srednjovjekovna plemićka institucija čije se postojanje može pratiti od 14. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski sabor i Plemstvo dvanaest plemena Kraljevine Hrvatske · Vidi više »
Poglavnik
Fausta Vrančića, 82. stranica, riječ ''poglavnik'' u 5. redu odozgo Riječ poglavnik je varijanta riječi poglavar ili poglavica.
Novi!!: Hrvatski sabor i Poglavnik · Vidi više »
Politička stranka
Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Novi!!: Hrvatski sabor i Politička stranka · Vidi više »
Popis predsjednika Hrvatskog sabora
Ovo je popis predsjednika Hrvatskog sabora.
Novi!!: Hrvatski sabor i Popis predsjednika Hrvatskog sabora · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski sabor i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (kolokvijalno premijer) nalazi se na čelu hrvatske vlade, koja provodi izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski sabor i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske · Vidi više »
Prvi saziv Hrvatskog sabora
Prvi saziv Sabora Republike Hrvatske konstituiran je 30. svibnja 1990. u Zagrebu nakon prvih višestranačkih izbora održanih u travnju i svibnju.
Novi!!: Hrvatski sabor i Prvi saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj
Pučki pravobranitelj opunomoćenik je Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.
Novi!!: Hrvatski sabor i Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj · Vidi više »
Radnička fronta
Radnička fronta (RF), politička je stranka ljevice, osnovana 20.
Novi!!: Hrvatski sabor i Radnička fronta · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Hrvatski sabor i Rat · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Hrvatski sabor i Referendum · Vidi više »
Rižanska skupština
Rižanska skupština (Rižanski placit), sabor koji je 804. godine sazvao franački car Karlo Veliki i njegov sin Pipin kako bi se riješili sporovi među stanovništvom u Istri izazvani nezadovoljstvom Istrana novom vlašću u razdoblju kada Istra prelazi iz bizantske pod franačku vlast.
Novi!!: Hrvatski sabor i Rižanska skupština · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Hrvatski sabor i Roman · Vidi više »
Saborska palača
Pročelje zgrade Hrvatskog sabora Saborska palača, zgrada je u kojoj zasjeda Hrvatski sabor.
Novi!!: Hrvatski sabor i Saborska palača · Vidi više »
Samostalna demokratska srpska stranka
Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) je hrvatska politička stranka koja zastupa interese srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski sabor i Samostalna demokratska srpska stranka · Vidi više »
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Hrvatski sabor i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »
Sedmi saziv Hrvatskog sabora
Sedmi saziv Hrvatskog sabora konstituiran je 22. prosinca 2011. godine.
Novi!!: Hrvatski sabor i Sedmi saziv Hrvatskog sabora · Vidi više »
Slavonski sabor
Trojedne Kraljevine, kako to dokazuju zapisnici svih hrvatskih sabora od sredine 16. stoljeća.Mario Jareb, ''Hrvatski nacionalni simboli'', Zagreb, 2010., str. 27. Slavonski sabor je bilo predstavničko tijelo Kraljevine Slavonije.
Novi!!: Hrvatski sabor i Slavonski sabor · Vidi više »
Socijaldemokrati (Hrvatska)
Socijaldemokrati je socijaldemokratska stranka lijevog centra u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski sabor i Socijaldemokrati (Hrvatska) · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Hrvatski sabor i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Hrvatski sabor i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatski sabor i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Hrvatski sabor i Split · Vidi više »
Splitski crkveni sabori
Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.
Novi!!: Hrvatski sabor i Splitski crkveni sabori · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Hrvatski sabor i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Sporazum Cvetković–Maček
Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.
Novi!!: Hrvatski sabor i Sporazum Cvetković–Maček · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski sabor i Srednji vijek · Vidi više »
Srpanj
Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatski sabor i Srpanj · Vidi više »
Stjepan II. Lacković
Stjepan II.
Novi!!: Hrvatski sabor i Stjepan II. Lacković · Vidi više »
Stjepan II., hrvatski kralj
Povelja kojom kralj Stjepan II. potvrđuje darovnicu svog prethodnika Dmitra Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lužanima Stjepan II. († 1090./1091.) hrvatski kralj, vladao je od 1089. do 1091. godine.
Novi!!: Hrvatski sabor i Stjepan II., hrvatski kralj · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Hrvatski sabor i Stjepan Mesić · Vidi više »
Studeni
Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatski sabor i Studeni · Vidi više »
Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu
Svetište Predragocjene Krvi Kristove je sakralni objekt u Ludbregu u Varaždinskoj županiji nastao temeljem zavjeta Hrvatskog sabora iz 1739. godine.
Novi!!: Hrvatski sabor i Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu · Vidi više »
Topusko
Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Hrvatski sabor i Topusko · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Hrvatski sabor i Travanjski rat · Vidi više »
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Novi!!: Hrvatski sabor i Trg svetog Marka · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Hrvatski sabor i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Trpimir I.
Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.
Novi!!: Hrvatski sabor i Trpimir I. · Vidi više »
Ustav Jugoslavije iz 1974. godine
Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974., donesen je 21.
Novi!!: Hrvatski sabor i Ustav Jugoslavije iz 1974. godine · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Hrvatski sabor i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski sabor i Varaždin · Vidi više »
Varaždinska županija
Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski sabor i Varaždinska županija · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski sabor i Velebit · Vidi više »
Vinko Knežević
Vinko Knežević (njem.: Vincenz Knesevich, u nekim izvorima Vinzenz; engl.: Vincent) (Gračac, 30. studenoga 1755. – Sveta Jelena, 11. ožujka 1832.), hrvatski barun, član plemićke obitelji Knežević, podmaršal, general konjaništva (General der Kavallerie) i tajni carski savjetnik Habsburške Monarhije.
Novi!!: Hrvatski sabor i Vinko Knežević · Vidi više »
Virovitička županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Virovitičkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Hrvatski sabor i Virovitička županija · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Hrvatski sabor i Virovitica · Vidi više »
Vlada
Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.
Novi!!: Hrvatski sabor i Vlada · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vladimir Šeks
Vladimir Šeks (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatski je pravnik i političar, predsjednik 5.
Novi!!: Hrvatski sabor i Vladimir Šeks · Vidi više »
Vladislav
year.
Novi!!: Hrvatski sabor i Vladislav · Vidi više »
Vladislav II. Jagelović
Zemljovid Hrvatske u doba Vladislavove vladavine Vladislav II.
Novi!!: Hrvatski sabor i Vladislav II. Jagelović · Vidi više »
Vlatko Pavletić
Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.
Novi!!: Hrvatski sabor i Vlatko Pavletić · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Hrvatski sabor i Vojna krajina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatski sabor i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski sabor i Zagrebačka županija · Vidi više »
Zagrebačka biskupija
Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.
Novi!!: Hrvatski sabor i Zagrebačka biskupija · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Hrvatski sabor i Zakon · Vidi više »
Zakonodavna vlast
Zakonodavna vlast ili legislativa je naziv za granu vlasti čija je funkcija donošenje zakona.
Novi!!: Hrvatski sabor i Zakonodavna vlast · Vidi više »
Zastupnik
Hrvatskom saboru. Zastupnik, izabrani narodni predstavnik (izaslanik) koji zastupa određnu društvenu skupinu u nekom od predstavničkih tijela vlasti; zastupničkom domu, skupštini ili parlamentu.
Novi!!: Hrvatski sabor i Zastupnik · Vidi više »
Zeleno-lijeva koalicija
Zeleno-lijeva koalicija je koalicija hrvatskih političkih stranaka koje su donijele odluku o zajedničkom izlasku na izbore zastupnika za Hrvatski sabor 2020. godine.
Novi!!: Hrvatski sabor i Zeleno-lijeva koalicija · Vidi više »
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski sabor i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske · Vidi više »
Zlatko Tomčić
Zlatko Tomčić (Zagreb, 10. srpnja 1945.), hrvatski političar, bivši predsjednik Hrvatske seljačke stranke, te bivši predsjednik Hrvatskoga sabora.
Novi!!: Hrvatski sabor i Zlatko Tomčić · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1. ožujka · Vidi više »
10. listopada
10.
Novi!!: Hrvatski sabor i 10. listopada · Vidi više »
1060.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1060. · Vidi više »
1075.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1075. · Vidi više »
11. siječnja
11.
Novi!!: Hrvatski sabor i 11. siječnja · Vidi više »
11. studenoga
11.
Novi!!: Hrvatski sabor i 11. studenoga · Vidi više »
1102.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1102. · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Hrvatski sabor i 12. listopada · Vidi više »
12. svibnja
12.
Novi!!: Hrvatski sabor i 12. svibnja · Vidi više »
1273.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1273. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 13. stoljeće · Vidi više »
1350.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1350. · Vidi više »
1397.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1397. · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Hrvatski sabor i 14. listopada · Vidi više »
1466.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1466. · Vidi više »
1481.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1481. · Vidi više »
1495.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1495. · Vidi više »
15. prosinca
15.
Novi!!: Hrvatski sabor i 15. prosinca · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Hrvatski sabor i 15. rujna · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Hrvatski sabor i 15. siječnja · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Hrvatski sabor i 15. srpnja · Vidi više »
1515.
1515. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1515. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1527. · Vidi više »
1533.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1533. · Vidi više »
1558.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1558. · Vidi više »
1681.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1681. · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Hrvatski sabor i 17. listopada · Vidi više »
1712.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1712. · Vidi više »
1739.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1739. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1790. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1809. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1825. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1830. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1832. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1843. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1847. · Vidi više »
19. siječnja
19.
Novi!!: Hrvatski sabor i 19. siječnja · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 19. stoljeće · Vidi više »
19. travnja
19.
Novi!!: Hrvatski sabor i 19. travnja · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1920. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1946. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hrvatski sabor i 1999. · Vidi više »
2. kolovoza
2.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2. kolovoza · Vidi više »
2. ožujka
2.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2. ožujka · Vidi više »
2. svibnja
2.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2. svibnja · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2. veljače · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2003. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2008. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2012. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2018. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2020. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski sabor i 2023. · Vidi više »
21. srpnja
21.
Novi!!: Hrvatski sabor i 21. srpnja · Vidi više »
22. kolovoza
22.
Novi!!: Hrvatski sabor i 22. kolovoza · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: Hrvatski sabor i 22. ožujka · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Hrvatski sabor i 22. prosinca · Vidi više »
22. srpnja
22.
Novi!!: Hrvatski sabor i 22. srpnja · Vidi više »
22. travnja
22.
Novi!!: Hrvatski sabor i 22. travnja · Vidi više »
24. svibnja
24.
Novi!!: Hrvatski sabor i 24. svibnja · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Hrvatski sabor i 25. lipnja · Vidi više »
26. siječnja
26.
Novi!!: Hrvatski sabor i 26. siječnja · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Hrvatski sabor i 28. listopada · Vidi više »
28. prosinca
28.
Novi!!: Hrvatski sabor i 28. prosinca · Vidi više »
28. rujna
28.
Novi!!: Hrvatski sabor i 28. rujna · Vidi više »
28. studenoga
28.
Novi!!: Hrvatski sabor i 28. studenoga · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Hrvatski sabor i 29. listopada · Vidi više »
30. rujna
30.
Novi!!: Hrvatski sabor i 30. rujna · Vidi više »
30. studenoga
30.
Novi!!: Hrvatski sabor i 30. studenoga · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: Hrvatski sabor i 30. svibnja · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: Hrvatski sabor i 5. svibnja · Vidi više »
6. svibnja
6.
Novi!!: Hrvatski sabor i 6. svibnja · Vidi više »
7. rujna
7.
Novi!!: Hrvatski sabor i 7. rujna · Vidi više »
804.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 804. · Vidi više »
821.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 821. · Vidi više »
9. ožujka
9.
Novi!!: Hrvatski sabor i 9. ožujka · Vidi više »
925.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 925. · Vidi više »
928.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski sabor i 928. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Hrvatski Sabor, Sabor, Sabor RH, Sabor Republike Hrvatske.
