Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Turizam u Hrvatskoj

Indeks Turizam u Hrvatskoj

Dubrovnik Opatija Crikvenici Hvar na istoimenom otoku Rovinj luci Gruž Nacionalni park Plitvička jezera Trogir Park prirode Kopački rit Eufrazijeva bazilika u Poreču Hotel Esplanade u Zagrebu Dioklecijanova palača u Splitu – Peristil Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku Međimurska vinska cesta Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih grana.

161 odnosi: Ancona, Austrija, Šibenik, Španjolska, Župa dubrovačka, Češka, Čehoslovačka, Beyoncé, Bjelolasica, Blue Line International, Bono, Brazil, Brijuni, Britanci, British Airways, Brod za krstarenje, Bruto domaći proizvod, Catherine Zeta-Jones, Crikvenica, Dalmacija, Dioklecijanova palača, Domovinski rat, Dubrovačko primorje, Dubrovnik, Ekološki turizam, Elafitski otoci, Engleska, Eufrazijeva bazilika, Euro, Europa, Facebook, Finska, Francuska, Funtana, Goldie Hawn, Google (tvrtka), Gospodarstvo, Grebeni, Hotel, Hrvatska, Hvar, Island, Istarska županija, Istočna Europa, Istra, Italija, Jadransko more, John Malkovich, Jon Bon Jovi, Južna Koreja, ..., Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Kategorizacija hotela, Kevin Spacey, Kina, Konavle, Kongresni turizam, Korčula, Kulturni turizam, Kurt Russell, Kvarnerski zaljev, Labin, Lastovo, Listopad, Ljeto, Mađarska, Makarska, Medulin, Michael Douglas, Mljet, Mrežne stranice, Nacionalni park, Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Krka, Nacionalni park Mljet, Nacionalni park Paklenica, Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Risnjak, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Naturizam, Nautički turizam, Njemačka, Opatija, Orebić, Otok, Park prirode, Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Park prirode Biokovo, Park prirode Kopački rit, Park prirode Lastovsko otočje, Park prirode Lonjsko polje, Park prirode Medvednica, Park prirode Papuk, Park prirode Telašćica, Park prirode Učka, Park prirode Velebit, Park prirode Vransko jezero, Pelješac, Poreč, Pula, Restoran, Reuters, Roger Moore, Rovinj, Seoski turizam, Sjedinjene Američke Države, Skijanje, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Srednja Europa, Sredozemlje, Sredozemna klima, Steven Spielberg, Ston, Svjetionik, Tar-Vabriga, Tom Cruise, Trogir, Trpanj, Turističko odredište, Turizam, Turska, Ugostiteljstvo, Umag, UNESCO, Vela Palagruža, Vjerski turizam, Vrsar, Zadar, Zagreb, Zdravstveni turizam, Zima, Zlatni rat, Zračna luka Sveti Jeronim, 16. siječnja, 1844., 1850., 1868., 1884., 1894., 1896., 19. stoljeće, 1914., 1926., 1929., 1936., 1938., 1975., 1986., 1987., 1990., 1995., 1996., 20. stoljeće, 2002., 2005., 2011., 2012., 2014., 2015., 2016.. Proširite indeks (111 više) »

Ancona

Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Ancona · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Austrija · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Šibenik · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Španjolska · Vidi više »

Župa dubrovačka

Župa dubrovačka je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Župa dubrovačka · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Češka · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Čehoslovačka · Vidi više »

Beyoncé

Beyoncé Giselle Knowles-Carter (4. rujna 1981.) američka je pjevačica, glumica, kantautorica i poduzetnica.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Beyoncé · Vidi više »

Bjelolasica

Bjelolasica je planina u masivu Velike Kapele.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Bjelolasica · Vidi više »

Blue Line International

Blue Line International je međunarodna brodarska kompanija, specijalizirana za prijevoz putnika i vozila između Hrvatske i Italije.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Blue Line International · Vidi više »

Bono

Paul David Hewson, poznatiji kao Bono Vox, ili samo Bono (Glasnevin, Dublin, 10. svibnja 1960.), irski glazbenik, aktivist, frontmen irske grupe U2.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Bono · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Brazil · Vidi više »

Brijuni

Karta Brijuna Brijuni ili Brioni su istarsko otočje i nacionalni park u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Brijuni · Vidi više »

Britanci

Britanci, ime kojim se označavaju narodi čije je podrijetlo anglosaksonsko, odnosno stanovnici Britanskog otočja, otoka Man, Kanalskih otoka i britanskih prekomorskih teritorija.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Britanci · Vidi više »

British Airways

British Airways (BA) je nacionalna aviokompanija i glavni zračni prijevoznik Velike Britanije i jedna od najvećih zrakoplovnih kompanija u Europi.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i British Airways · Vidi više »

Brod za krstarenje

Sredozemnom moru, 2021. Brod za krstarenje (ponekad i kruzer) putnički je brod, čija namjena nije prijevoz osoba od jedne do druge luke odredišta, nego je namijenjen za uživanje u putovanju i sadržajima na brodu (krstarenje).

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Brod za krstarenje · Vidi više »

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Bruto domaći proizvod · Vidi više »

Catherine Zeta-Jones

Catherine Zeta-Jones (25. rujna 1969.), velška glumica i oskarovka koja pretežno živi u SAD-u. Rodila se u Swanseau, primorskom gradu na južnoj obali Walesa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Catherine Zeta-Jones · Vidi više »

Crikvenica

Crikvenica je grad u zapadnoj Hrvatskoj, točnije u Kvarnerskome zaljevu.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Crikvenica · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Dalmacija · Vidi više »

Dioklecijanova palača

Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Dioklecijanova palača · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Domovinski rat · Vidi više »

Dubrovačko primorje

Dubrovačko primorje je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Dubrovačko primorje · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Dubrovnik · Vidi više »

Ekološki turizam

u Salvadoru Ekoturizam je oblik turizma koji uključuje odgovorno putovanje (upotrebom održivog prijevoza) u prirodna područja, očuvanje okoliša i poboljšanje dobrobiti lokalnog stanovništva.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Ekološki turizam · Vidi više »

Elafitski otoci

Elafiti su skupina otoka smještenih zapadno od Dubrovnika.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Elafitski otoci · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Engleska · Vidi više »

Eufrazijeva bazilika

Eufrazijeva bazilika (Eufrazijana) u Poreču jedan je od najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Eufrazijeva bazilika · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Euro · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Europa · Vidi više »

Facebook

Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Facebook · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Finska · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Francuska · Vidi više »

Funtana

Funtana (tal. Fontane) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Funtana · Vidi više »

Goldie Hawn

Goldie Jeanne Hawn (Washington, DC, 21. studenog 1945.), američka filmska glumica, nagrađena nagradama Oscar i Zlatni globus.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Goldie Hawn · Vidi više »

Google (tvrtka)

Google LLC je američka multinacionalna korporacija specijalizirana za mrežne usluge i proizvode.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Google (tvrtka) · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Gospodarstvo · Vidi više »

Grebeni

Grebeni su mala skupina 11 otočića - hridi koji se nalaze u blizini poluotoka Lapada, dijela Dubrovnika, na kojima je smješten istoimeni svjetionik.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Grebeni · Vidi više »

Hotel

Amstel Hotel, Amsterdam, Nizozemska Hotelska soba u hotelu Renaissance Taksi pokraj hotela Radisson Blu u Szczecinu, Poljska Hotel Llao Llao u Barilocheu, (Argentina) Hotel je ustanova namijenjena pružanju usluga najčešće kratkotrajnog smještaja i prehrane svojim gostima, korisnicima usluge.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Hotel · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Hrvatska · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Hvar · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Island · Vidi više »

Istarska županija

Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Istarska županija · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Istočna Europa · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Istra · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Italija · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Jadransko more · Vidi više »

John Malkovich

John Gavin Malkovich (9. prosinca 1953.) je američki glumac, producent i redatelj hrvatskoga, njemačkoga i škotskoga podrijetla.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i John Malkovich · Vidi više »

Jon Bon Jovi

Jon Bon Jovi (rođen kao John Francis Bongiovi,, 2. ožujka 1962.) američki je pjevač, skladatelj, tekstopisac, glumac najpoznatiji kao vodeći vokal rock sastava Bon Jovi koji je nazvan po njemu.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Jon Bon Jovi · Vidi više »

Južna Koreja

Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Južna Koreja · Vidi više »

Katedrala sv. Jakova u Šibeniku

Katedrala sv.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Katedrala sv. Jakova u Šibeniku · Vidi više »

Kategorizacija hotela

Oznaka za hotel s pet zvjezdica. Kategorizacija hotela se vrši prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Kategorizacija hotela · Vidi više »

Kevin Spacey

Kevin Spacey (rođen 26. srpnja 1959.), američki filmski i kazališni glumac i redatelj.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Kevin Spacey · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Kina · Vidi više »

Konavle

Konavle su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Konavle · Vidi više »

Kongresni turizam

Kongresni turizam je specifični oblik turizma u kojem glavni motiv putovanja nije odmor, već sudjelovanje pojedinaca na skupovima koji mogu imati različiti karakter.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Kongresni turizam · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Korčula · Vidi više »

Kulturni turizam

Bavarske Kulturni turizam je specifični oblik turizma koji obuhvaća posjete turista izvan njihovog stalnog mjesta boravka motivirane interesom za kulturom, što obuhvaća povijest, umjetnost, naslijeđe ili stil života ljudi na nekom lokalitetu ili nekoj regiji.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Kulturni turizam · Vidi više »

Kurt Russell

Kurt Vogel Russell (Springfield, Massachusetts, 17. ožujka 1951.), američki filmski glumac, nominiran za Zlatni globus.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Kurt Russell · Vidi više »

Kvarnerski zaljev

Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Kvarnerski zaljev · Vidi više »

Labin

panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Labin · Vidi više »

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Lastovo · Vidi više »

Listopad

Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Listopad · Vidi više »

Ljeto

Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Ljeto · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Mađarska · Vidi više »

Makarska

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Makarska · Vidi više »

Medulin

Medulin (tal. Medolino) je naselje i općina u Istarskoj županiji, zapadna Hrvatska.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Medulin · Vidi više »

Michael Douglas

Michael Kirk Douglas (rođen 25. rujna 1944.), američki filmski i televizijski glumac i producent.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Michael Douglas · Vidi više »

Mljet

Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Mljet · Vidi više »

Mrežne stranice

Mrežne stranice, internetske lokacije, web-stranice ili internetske stranice (ranije često www stranice) sastoje se od niza HTML/XHTML dokumenata kojima se može pristupiti uz pomoć internetskog preglednika.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Mrežne stranice · Vidi više »

Nacionalni park

Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Nacionalni park · Vidi više »

Nacionalni park Kornati

Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Nacionalni park Kornati · Vidi više »

Nacionalni park Krka

Krka je nacionalni park u Hrvatskoj koji se proteže uz rijeku Krku, od mjesta gdje nad Krkom leže srednjovjekovne utvrde Trošenj (Čučevo) i Nečven do Šibenskog mosta na Jadranskoj magistrali.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Nacionalni park Krka · Vidi više »

Nacionalni park Mljet

''Crna klada'', početak nacionalnog parka Mljet Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Nacionalni park Mljet · Vidi više »

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Nacionalni park Paklenica · Vidi više »

Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Nacionalni park Risnjak

Nacionalni park "Risnjak", smješten u Gorskom kotaru (Hrvatska), osnovan je 1953. godine na površini od 3041 hektara.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Nacionalni park Risnjak · Vidi više »

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Nacionalni park Sjeverni Velebit · Vidi više »

Naturizam

Max Koch, ''Freilicht'', 1897. Naturizam ili nudizam je kulturni i politički pokret zasnovan na ideji promoviranja i podržavanju društvenog nudizma u privatnosti i javnosti.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Naturizam · Vidi više »

Nautički turizam

ACI marina Supetarska Draga Nautički turizam je specifični oblik turizma obilježen kretanjem turista plovilima po moru ili rijekama uključujući njihovo pristajanje u lukama i marinama i obuhvaća svu infrastrukturu u lukama i marinama potrebnu za njihov prihvat.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Nautički turizam · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Njemačka · Vidi više »

Opatija

Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Opatija · Vidi više »

Orebić

Orebić je naselje i općina u Hrvatskoj, na poluotoku Pelješcu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Orebić · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Otok · Vidi više »

Park prirode

Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Park prirode · Vidi više »

Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Obuhvaća: Samoborsko gorje i južno prigorje Žumberačkog gorja (Gorjanci - sjeverni, slovenski dio) Površina: 350km2 (većim dijelom se nalazi u Zagrebačkoj, a manjim u Karlovačkoj županiji) Datum proglašenja parka prirode: 28. svibnja 1999. Sjedište uprave PP Žumberak - Samoborsko gorje: Slani Dol 1, Samobor Nadmorska visina: 180-1178 m Najviši vrh: Sveta Gera - 1178 m (najviši vrh Samoborskog gorja Japetić - 879 m) Geološki sastav: prevladavaju dolomiti trijaske starosti te kredne naslage Vodotoci: 337 izvora, oko 260 vodotoka i nekoliko slapova.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje · Vidi više »

Park prirode Biokovo

Park prirode Biokovo jedan je od 12 parkova prirode u Republici Hrvatskoj i obuhvaća istoimeni planinski masiv Biokovo.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Park prirode Biokovo · Vidi više »

Park prirode Kopački rit

Park prirode Kopački rit je poplavno područje u Baranji, na sjeveroistoku Hrvatske, između rijeka Dunav na istoku i Drave na jugu.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Park prirode Kopački rit · Vidi više »

Park prirode Lastovsko otočje

Zemljovid parka prirode Vinograd na LastovuLastovsko otočje je hrvatski park prirode, proglašen 2006. godine.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Park prirode Lastovsko otočje · Vidi više »

Park prirode Lonjsko polje

Aluvijalna poplava, Lonjsko polje Park prirode Lonjsko polje, sa svojom površinom od 50.650 ha, najveće je zaštićeno močvarno područje ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u cijelom dunavskom porječju.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Park prirode Lonjsko polje · Vidi više »

Park prirode Medvednica

Rudnik Zrinski. Šume Medvednice spuštaju se gotovo do samog središta Zagreba.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Park prirode Medvednica · Vidi više »

Park prirode Papuk

Park prirode Papuk se smjestio u gorskim šumskim predjelima Papuka, a parkom prirode je proglašen 23. travnja 1999. Papuk zimi. Godine 2007. Papuk je zbog vrijednog geološkog nasljeđa postao dijelom europske i svjetske asocijacije geoparkova i prvim geoparkom u Hrvatskoj – Geopark Papuk.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Park prirode Papuk · Vidi više »

Park prirode Telašćica

access-date.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Park prirode Telašćica · Vidi više »

Park prirode Učka

Vela Draga u Parku prirode Učka. Park prirode Učka se nalazi u planinskom masivu Učke u Hrvatskoj, u blizini grada Rijeke i obuhvaća površinu od 160 četvornih kilometara.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Park prirode Učka · Vidi više »

Park prirode Velebit

Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Park prirode Velebit · Vidi više »

Park prirode Vransko jezero

Park prirode Vransko jezero jedan je od 12 parkova prirode u Republici Hrvatskoj i obuhvaća Vransko jezero s okolicom.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Park prirode Vransko jezero · Vidi više »

Pelješac

Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Pelješac · Vidi više »

Poreč

Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Poreč · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Pula · Vidi više »

Restoran

Grčki restoran na otvorenom Čakovcu Restoran (iz fr. restaurer.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Restoran · Vidi više »

Reuters

Reuters je međunarodna novinska agencija sa sjedištem u Londonu.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Reuters · Vidi više »

Roger Moore

Roger Moore (punim imenom Sir Roger George Moore, 14. listopada 1927. – 23. svibnja 2017.) je bio engleski glumac, najpoznatiji po ulozi Jamesa Bonda kojeg je glumio u sedam filmova.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Roger Moore · Vidi više »

Rovinj

Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Rovinj · Vidi više »

Seoski turizam

Hrvatsko zagorje Seoski turizam ili agroturizam je specifičan oblik turizma, u kojem je glavni motiv putovanja "povratak čovjeka prirodi".

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Seoski turizam · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Skijanje

Alpsko skijanje Skijanje je način kretanja zasniježenim površinama uporabom skija koje su skijaškim vezovima pričvršćene za noge skijaša.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Skijanje · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Slovenija · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Split · Vidi više »

Srednja Europa

Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Srednja Europa · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Sredozemlje · Vidi više »

Sredozemna klima

Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Sredozemna klima · Vidi više »

Steven Spielberg

Steven Allan Spielberg (Cincinnati, 18. prosinca 1946.), američki filmski redatelj, trostruki dobitnik Oscara i financijski najuspješniji filmaš u povijesti.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Steven Spielberg · Vidi više »

Ston

Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Ston · Vidi više »

Svjetionik

Svjetionik — Lyngvig, Danska. Svjetionik je uređaj, uglavnom kao viša zgrada, koji emisijom svjetlosnih signala omogućava brodovima navigaciju.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Svjetionik · Vidi više »

Tar-Vabriga

Tar-Vabriga (tal. Torre-Abrega) je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Tar-Vabriga · Vidi više »

Tom Cruise

Tom Cruise (puno ime Thomas Cruise Mapother IV) (Syracuse, 3. srpnja 1962.-), američki filmski glumac i producent.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Tom Cruise · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Trogir · Vidi više »

Trpanj

Trpanj je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Trpanj · Vidi više »

Turističko odredište

Sejšeli: izlazak sunca na otoku Mahé Turističko odredište (turistička destinacija, lat. destination: odredište, cilj, odredište i odmor, cilj boravka i odmaranja u nekom prostoru) može se odrediti kao.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Turističko odredište · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Turizam · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Turska · Vidi više »

Ugostiteljstvo

Ugostiteljstvo je gospodarska, proizvodna i uslužna djelatnost koja se bavi prodajom primljenih jela, pića i napitaka posluženih na poseban ugostiteljski način, pružanjem usluga smještaja u posebno opremljenim sobama i apartmanima te pružanjem usluga zabave i rekreacije u ugostiteljskom objektu.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Ugostiteljstvo · Vidi više »

Umag

Umag (tal. Umago) grad je na zapadu Hrvatske, u Istarskoj županiji.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Umag · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i UNESCO · Vidi više »

Vela Palagruža

Vela Palagruža je uski klisurasti greben u smjeru istok-zapad, većinom s nedostupnim strmim obalama i dvije manje pješčane uvale, Zola na jugu i Stara Vlaka na sjeverozapadu.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Vela Palagruža · Vidi više »

Vjerski turizam

Fátima Vjerski turizam je jedan od najstarijih oblika turizma koji se kao specifični oblik turizma (uz zdravstveni turizam) počeo javljati u najranijoj povijesti kada su ljudi zbog obavljanja religijskih obreda posjećivali za to određena mjesta - svetišta, i pritom prelazili veće udaljenosti.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Vjerski turizam · Vidi više »

Vrsar

Vrsar (tal. Orsera) je općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Vrsar · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Zadar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Zagreb · Vidi više »

Zdravstveni turizam

Plakat iz 1911. godine za Opatiju kao lječilišno mjesto Zdravstveni turizam jedan je od najstarijih specifičnih oblika turizma u okviru kojeg se stručno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti činitelji i postupci fizikalne terapije u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja, te poboljšanja vrsnoće života.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Zdravstveni turizam · Vidi više »

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Zima · Vidi više »

Zlatni rat

Zlatni rât je vjerojatno najpoznatija plaža na Jadranu, smještena u Bolu, na južnoj obali otoka Brača.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Zlatni rat · Vidi više »

Zračna luka Sveti Jeronim

Zračna luka Sveti Jeronim, osnovana kao Zračna luka Split, jedna je od devet međunarodnih zračnih luka u Hrvatskoj.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i Zračna luka Sveti Jeronim · Vidi više »

16. siječnja

16.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 16. siječnja · Vidi više »

1844.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1844. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1850. · Vidi više »

1868.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1868. · Vidi više »

1884.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1884. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1894. · Vidi više »

1896.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1896. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 19. stoljeće · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1914. · Vidi više »

1926.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1926. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1929. · Vidi više »

1936.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1936. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1938. · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1975. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1986. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1987. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1990. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 1996. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 20. stoljeće · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 2002. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 2005. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 2011. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 2012. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Turizam u Hrvatskoj i 2016. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Hrvatski turizam.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »