Brže od pregledniku!
102 odnosi: Amandman, Županija, Biračko pravo, Božićni Ustav, Brak, Branko Smerdel, Dan državnosti (Hrvatska), Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, Demokracija, Dokument, Domovinski rat, Državljanstvo, Državni proračun, Državni ured za reviziju, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Državno sudbeno vijeće Republike Hrvatske, Eugen Pusić, Europa, Europska unija, Europski uhidbeni nalog, Federacija, Franjo Tuđman, Grad, Grb Republike Hrvatske, Hrvatska, Hrvatska narodna banka, Hrvatski sabor, Hrvatsko državljanstvo, Izvršna vlast, Jugoslavija (razdvojba), Kazneno djelo, Lijepa naša domovino, Ljudska prava, Međunarodna organizacija, Međunarodni ugovor, Međunarodno pravo, Metodologija, Milan Kujundžić, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Muškarac, Nacionalna država, Narod, Novine, Općina, Oružane snage Republike Hrvatske, Parlamentarni sustav, Poduzetništvo, Politička stranka, Politika, ..., Polupredsjednički sustav, Pravna država, Pravna stečevina Europske unije, Pravo, Pravo Europske unije, Pravo na život, Pravo na samoodređenje, Pravo vlasništva, Preambula, Prebivalište, Predsjednik države, Predsjednik Republike Hrvatske, Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj, Ratifikacija, Referendum, Referendum o hrvatskoj samostalnosti, Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj, Republika, Revizija, Savka Dabčević-Kučar, Sindikat, Sjeverna Amerika, Smiljko Sokol, Smrtna kazna, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Standard, Sudbena vlast, Sudbena vlast u Hrvatskoj, Suverenitet, Televizija, Tomislav Karamarko, Tržišno gospodarstvo, U ime obitelji, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske, Ustavno pravo, Vjera, Vlada, Vlada Republike Hrvatske, Vladimir Šeks, Vrhovni sud Republike Hrvatske, Zagreb, Zakon, Zakonodavna vlast, Zanimanje, Zastava Republike Hrvatske, Zlatko Hasanbegović, Zvonimir Šeparović, Zvonimir Lauc, 30. svibnja, 5. kolovoza. Proširite indeks (52 više) »
Amandman
Amandman (francuski: amendement od latinskog emendatio, amendamentumNatuknica ''amendment'' na Wječniku na engleskom jeziku, s odgovarajućim izvorima) je izraz za korekciju nekog pravnog dokumenta, prije svega zakonskih, iako se to može odnositi i na obični trgovački ugovor.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Amandman · Vidi više »
Županija
Županija (lat. comitatus; mađ. megye) je oblik teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države u razvijenom smislu pojavile su se u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Županija · Vidi više »
Biračko pravo
Biračko pravo je subjektivno pravo građana (državljana) određene države da na izborima daju glas za određenog kandidata, ujedno i pravo da budu kandidati na izborima.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Biračko pravo · Vidi više »
Božićni Ustav
Ovaj članak govori o povijesnom događaju donošenja Ustava Republike Hrvatske, 22.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Božićni Ustav · Vidi više »
Brak
vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Brak · Vidi više »
Branko Smerdel
Branko Smerdel (Zagreb, 1949.) je hrvatski sveučilišni profesor koji predaje na Pravnom fakultetu u Zagrebu na Katedri iz Ustavnog prava.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Branko Smerdel · Vidi više »
Dan državnosti (Hrvatska)
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Dan državnosti (Hrvatska) · Vidi više »
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja · Vidi više »
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina
''Déclaration des Droits de l'Homme et du Citoyen'' Deklaracija prava čovjeka i građanina (francuski: La Déclaration des droits de l'Homme et du citoyen), je jedan od osnovnih dokumenata Francuske revolucije, koji određuje pojedinačna prava (i kolektivna prava naroda prema državi).
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Deklaracija o pravima čovjeka i građanina · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Demokracija · Vidi više »
Dokument
Dokument sadrži informacije.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Dokument · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Domovinski rat · Vidi više »
Državljanstvo
Državljanstvo je poseban pravni odnos, trajan po svom karakteru, koji postoji između države i pojedinca (odnosno njezinog državljanina).
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Državljanstvo · Vidi više »
Državni proračun
Državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju, formulira ga Vlada, a prihvaća Parlament.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Državni proračun · Vidi više »
Državni ured za reviziju
Državni ured za reviziju najviša je revizijska institucija Republike Hrvatske, koja je samostalna i neovisna u svom radu.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Državni ured za reviziju · Vidi više »
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je prema Ustavu Republike Hrvatske samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske · Vidi više »
Državno sudbeno vijeće Republike Hrvatske
Državno sudbeno vijeće (skraćeno DSV) samostalno je i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Državno sudbeno vijeće Republike Hrvatske · Vidi više »
Eugen Pusić
Eugen Pusić Eugen Pusić (Zagreb, 1. srpnja 1916. – Zagreb, 20. rujna 2010.) hrvatski akademik i profesor Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Eugen Pusić · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Europa · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Europska unija · Vidi više »
Europski uhidbeni nalog
Europski uhidbeni nalog (skraćeno EUN) nalog je nadležnog pravosudnog tijela države članice EU za uhićenje i predaju osobe koja se zatekne u drugoj državi članici u svrhu kaznenoga progona ili izvršenja zatvorske kazne ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Europski uhidbeni nalog · Vidi više »
Federacija
Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Federacija · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Franjo Tuđman · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Grad · Vidi više »
Grb Republike Hrvatske
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska narodna banka
Hrvatska narodna banka (HNB, od 1990. do 1997. godine Narodna banka Hrvatske) je središnja banka Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko državljanstvo
Obrazac ''domovnice''. Domovnica je javna isprava kojom se dokazuje hrvatsko državljanstvo, a izdaje ju matični ured. Hrvatska putovnica javna je isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo. Hrvatsko državljanstvo jedan je od izraza suvereniteta Republike Hrvatske i temeljna je poveznica koja uzrokuje pravne i upravno-političke posljedice za njegove imatelje.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Hrvatsko državljanstvo · Vidi više »
Izvršna vlast
Izvršna vlast (egzekutiva) predstavlja vrh vlasti u političkom sustavu na kojem se kreira politika i kroz koji se ta politika provodi.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Izvršna vlast · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Kazneno djelo
Kazneno djelo je takvo ponašanje čovjeka kojim se povređuju vrijednosti koje predstavljuju temelje društva, bez kojih društvo ne bi moglo opstati ili bi bila ugrožena njegova sigurnost (tzv. naročito vrijedna pravna dobra).
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Kazneno djelo · Vidi više »
Lijepa naša domovino
Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Lijepa naša domovino · Vidi više »
Ljudska prava
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Ljudska prava · Vidi više »
Međunarodna organizacija
Međunarodna organizacija je organizirana suradnja zasnovana na ugovoru koja može posjedovati vlastiti pravni subjektivitet, a može joj se priznati i međunarodni pravni subjektivitet.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Međunarodna organizacija · Vidi više »
Međunarodni ugovor
Ženevske konvencije iz 1864. Međunarodni ugovor je svaki sporazum sklopljen između dvaju ili više subjekata međunarodnog prava, koji je uređen međunarodnim pravom, bilo da je sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u više međusobno povezanih isprava, bez ozbira na njegov poseban naziv.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Međunarodni ugovor · Vidi više »
Međunarodno pravo
Međunarodno pravo (naziva se još i međunarodno javno pravo, kako bi se napravila razlika u odnosu na međunarodno privatno pravo) je sustav pravnih pravila koja uređuju odnose između subjekata međunarodnog prava.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Međunarodno pravo · Vidi više »
Metodologija
Metodologija je znanost o metodama, načinu znanstvenog istraživanja.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Metodologija · Vidi više »
Milan Kujundžić
Milan Kujundžić (Ivanbegovina, 27. travnja 1957.), hrvatski je liječnik i političar te bivši ministar zdravstva u Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Milan Kujundžić · Vidi više »
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske · Vidi više »
Muškarac
Muškarac Muškarac je odraslo ljudsko biće muškoga spola.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Muškarac · Vidi više »
Nacionalna država
Pojam nacionalna država, za razliku od općenitijeg pojma "država", odnosi se na državu u kojoj prevladava jedna nacija.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Nacionalna država · Vidi više »
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Narod · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Novine · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Općina · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Parlamentarni sustav
Parlamentarni sustav je model predstavničkog sustava i parlamentarizma koju karakterizira uska veza između vlade (izvršna vlast) i parlamenta (zakonodavna vlast), premijer i ministri pripadaju u načelu većinskim zastupničkim frakcijama u parlamentu, politička odgovornost vlade prema parlamentu, koji može opozvati vladu izglasavanjem nepovjerenja, pravo vlade da raspusti parlament i raspiše nove izbore.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Parlamentarni sustav · Vidi više »
Poduzetništvo
Poduzetništvo je gospodarska aktivnost pojedinca ili više partnera da uz određeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika uz neizvjesnosti uđe u poslovni pothvat s ciljem stvaranja profita.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Poduzetništvo · Vidi više »
Politička stranka
Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Politička stranka · Vidi više »
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Politika · Vidi više »
Polupredsjednički sustav
Polupredsjednički sustav je model ustrojstva vlasti, oblik parlamentarizma poremećene ravnoteže u korist izvršne vlasti.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Polupredsjednički sustav · Vidi više »
Pravna država
Pravna država je država u kojoj se država kao cjelina temelji na vladavini zakona i prava.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Pravna država · Vidi više »
Pravna stečevina Europske unije
Pravna stečevina Europske unije (francuski acquis communautaire) naziv koji se odnosi na cjelokupno dosad akumulirano pravo EU, odnosno na skup pravnih normi i odluka koje obvezuju sve zemlje članice unutar Europske unije.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Pravna stečevina Europske unije · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Pravo · Vidi više »
Pravo Europske unije
Pravo Europske unije, naziva se još i europsko pravo, čini ukupnost svih propisa važećih u okviru Europske unije.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Pravo Europske unije · Vidi više »
Pravo na život
Svako ljudsko biće ima pravo na život. Pravo na život je poštovanje ljudskog života kao središte zaštite ljudskih prava.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Pravo na život · Vidi više »
Pravo na samoodređenje
Pravo na samoodređenje u međunarodnom pravu podrazumijeva pravo na odlučivanje o vlastitoj sudbini u međunarodnom poretku.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Pravo na samoodređenje · Vidi više »
Pravo vlasništva
Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Pravo vlasništva · Vidi više »
Preambula
Preambula (srednjovj. lat. praeambulum, prema kasnolat. praeambulus: koji prethodi), obično svečani uvodni tekst pojedinih pravnih akata (ustava, međunarodnih ugovora i dr.) nakon kojega slijedi njihov normativni dio.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Preambula · Vidi više »
Prebivalište
Prebivalište (domicil), stalno boravište.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Prebivalište · Vidi više »
Predsjednik države
Predsjednik države je naziv šefa države u republikama.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Predsjednik države · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj
Pučki pravobranitelj opunomoćenik je Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj · Vidi više »
Ratifikacija
Ratifikacija jednostrani je međunarodni čin kojim država na međunarodnom planu daje svoj pristanak da bude vezana međunarodnim ugovorom.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Ratifikacija · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Referendum · Vidi više »
Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Plakat s natpisom »Referendum za Hrvatsku 19. svibnja 1991.« Pravokutnik u sredini s natpisom »ZA« simbolizira plavi birački listić na kojem se nalazilo referendumsko pitanje o neovisnosti Hrvatske. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasovali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Referendum o hrvatskoj samostalnosti · Vidi više »
Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj
Rezultati referenduma po županijama Rezultati referenduma po općinama Rezultati referenduma u Zagrebu po glasačkim mjestima Promidžbeni plakat opcije "za" Promidžbeni plakat opcije "protiv" Referendum o ustavnoj definiciji braka (kolokvijalno i Referendum o braku) održan je u Hrvatskoj 1. prosinca 2013., a na njemu su se državljani RH izjasnili žele li da se u Ustav Republike Hrvatske prenese definicija iz postojećeg Obiteljskog zakona, kako je brak zajednica žene i muškarca.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Republika · Vidi više »
Revizija
* Financijska revizija, ispitivanje ispravnosti računovodstvenih i financijskih informacija i kontrola.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Revizija · Vidi više »
Savka Dabčević-Kučar
Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Savka Dabčević-Kučar · Vidi više »
Sindikat
Sindikalni prosvjed u Indiji Sindikat je organizacija koju stvaraju zaposlenici.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Sindikat · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Smiljko Sokol
Smiljko Sokol (Zagreb, 25. studenoga 1940. – Zagreb, 13. travnja 2023.), hrvatski pravnik, sveučilišni profesor, političar, bivši ministar, saborski zastupnik, sudac i predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Smiljko Sokol · Vidi više »
Smrtna kazna
Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Smrtna kazna · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Standard
pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO). Standard (engl.: mjera; pravilo; norma) je mjerilo ili uzorak za usporedbu.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Standard · Vidi više »
Sudbena vlast
Sudbena vlast ili judikativa je grana vlasti zadužena za provedbu zakona i, u nekim zemljama, za pridržavanje ustavnih odredaba.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Sudbena vlast · Vidi više »
Sudbena vlast u Hrvatskoj
Državna vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Sudbena vlast u Hrvatskoj · Vidi više »
Suverenitet
Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Suverenitet · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Televizija · Vidi više »
Tomislav Karamarko
Tomislav Karamarko (Zadar, 25. svibnja 1959.), hrvatski povjesničar i političar, predsjednik HDZ-a od 2012.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Tomislav Karamarko · Vidi više »
Tržišno gospodarstvo
Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Tržišno gospodarstvo · Vidi više »
U ime obitelji
U ime obitelji je hrvatska građanska udruga osnovana s ciljem prikupljanja potpisa za raspisivanje narodnoga ustavotvornoga referenduma kojime bi glasači izravno odlučili o unošenju odredbe u Ustav Republike Hrvatske kojom bi se brak odredio kao životna zajednica muškarca i žene.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i U ime obitelji · Vidi više »
Ured predsjednika Republike Hrvatske
Ured predsjednika Republike Hrvatske državno je tijelo koje je osnovano i ustrojeno za obavljanje savjetodavnih, administrativnih, stručnih i drugih poslova u pripremi i skrbi oko priprema i provođenja odluka i akata koje donosi predsjednik Republike Hrvatske, te za obavljanje drugih Ustavom i zakonima utvrđenih ovlasti i obveza predsjednika.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Ured predsjednika Republike Hrvatske · Vidi više »
Ustavni sud Republike Hrvatske
Ustavni sud Republike Hrvatske je institucija koja je ustanovljena Ustavom Republike Hrvatske, a koja jamči njegovo poštovanje i primjenu.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske · Vidi više »
Ustavno pravo
Ustavno pravo je naziv za granu prava koja uređuje osnove društveno-političko uređenje, odnosno organizaciju vlasti neke države, odnosno temeljna prava i dužnosti njenih državljana.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Ustavno pravo · Vidi više »
Vjera
Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Vjera · Vidi više »
Vlada
Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Vlada · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vladimir Šeks
Vladimir Šeks (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatski je pravnik i političar, predsjednik 5.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Vladimir Šeks · Vidi više »
Vrhovni sud Republike Hrvatske
Vrhovni sud Republike Hrvatske je najviši sud u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Zagreb · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Zakon · Vidi više »
Zakonodavna vlast
Zakonodavna vlast ili legislativa je naziv za granu vlasti čija je funkcija donošenje zakona.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Zakonodavna vlast · Vidi više »
Zanimanje
Hrvatski vatrogasci Zanimanje je skup poslova i radnih zadaća (radnih mjesta) koji su svojim sadržajem i vrstom organizacijski i tehnološki toliko srodni i međusobno povezani da ih obavlja jedan izvršitelj koji posjeduje odgovarajuća znanja, sposobnosti i vještine.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Zanimanje · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
Zlatko Hasanbegović
Zlatko Hasanbegović (Zagreb, 14. lipnja 1973.) hrvatski je povjesničar i političar.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Zlatko Hasanbegović · Vidi više »
Zvonimir Šeparović
Zvonimir Šeparović (Blato na Korčuli, 14. rujna 1928. – Zagreb, 30. siječnja 2022.) - hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Zvonimir Šeparović · Vidi više »
Zvonimir Lauc
Zvonimir Lauc (Osijek 9. siječnja 1944.) hrvatski pravnik, sveučilišni profesor.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i Zvonimir Lauc · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i 30. svibnja · Vidi više »
5. kolovoza
5.
Novi!!: Ustav Republike Hrvatske i 5. kolovoza · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Hrvatski Ustav, Hrvatski ustav.
