Brže od pregledniku!
235 odnosi: Amandman, Aneksijska kriza, Ante Pavelić, Ante Starčević, Ante Trumbić, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Antun Radić, Apsolutizam, Austrija, Autonomija, Štajerska (Slovenija), Čakovec, Češko državno pravo, Bačka, Bachov apsolutizam, Badinterova komisija, Ban, Banovina Hrvatska, Baranja, Beč, Beogradski mir, Berlin, Bogoslav Šulek, Boka kotorska, Bosna, Bosna i Hercegovina, Bruno Bušić, Brzojav, Cetinski sabor, Crna Gora, Dalmacija, Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine, Država, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drina, Drugi svjetski rat, Dunav, Eugen Kvaternik, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Josip I., Frano Supilo, Goriška, Gorski kotar, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hrvati, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska pragmatička sankcija, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska revija, ..., Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski državotvorni pokret, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski oslobodilački pokret, Hrvatski sabor, Hrvatsko primorje, Hrvatsko proljeće, Hrvatsko-srpska koalicija, Hrvatsko-ugarska nagodba, Ilija Garašanin, Ilirski pokret, Iseljeništvo, Istra, Ivan Erdődy, Ivo Banac, Jadransko more, Josip Broz Tito, Josip Frank, Josip Juraj Strossmayer, Josip Stadler, Južni Slaveni, Jugoslavenski odbor, Katolička Crkva, Károly Khuen-Héderváry, Kneževina, Kneževina Srbija, Koloman, Komunistička partija Hrvatske, Koruška (austrijska savezna zemlja), Kraljevina, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Kranjska, Kruna sv. Stjepana, Krunske zemlje, Kvarnerski zaljev, Ladislav Napuljski, Mađari, Mađaroni, Mađarska, Matij Ivanić, Matija Gubec, Međimurska županija, Mir u Srijemskim Karlovcima, Musliman, Načertanije, Narodna stranka, Narodna stranka (Dalmacija), Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Neum, Nezavisna Država Hrvatska, Nijemci, Nova Hrvatska, Osmansko Carstvo, Pacta conventa, Palatin, Pavao Ritter Vitezović, Pazinske odluke, Pešta, Personalna unija, Plemstvo, Požarevački mir, Pokrajinski narodnooslobodilački odbor za Istru, Političar, Povjesničar, Pravoslavlje, Prečani, Prvi sisački partizanski odred, Referendum, Regnum regno non praescribit leges, Revolucija 1848. – 1849., Riječka rezolucija, Rijeka, Rim, Sandžak, Sava, Savez komunista Jugoslavije, Separatizam, Slavonija, Slobodni teritorij Trsta, Slovaci, Slovenske pokrajine, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Sporazum Cvetković–Maček, Srbi, Srbi u NDH, Srbija, Srednji vijek, Srijem, Stjepan Matković, Stjepan Radić, Stjepan Sarkotić, Stranka prava, Sutorina, Svištovski mir, Svibanjska deklaracija, Talijani, Tihomir Cipek, Toronto, Treći Reich, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Turska Hrvatska, Tvrtko I. Kotromanić, Uskoci, Ustaše, Ustav Republike Hrvatske, Velika Srbija, Vjekoslav Vrančić, Vlaški statuti, Vladko Maček, Vojna krajina, Vojvodina, Vuk Karadžić, Woodrow Wilson, Zadar, Zadarska rezolucija, Zagreb, Zahtijevanja naroda, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, 1. listopada, 1. prosinca, 10. stoljeće, 1358., 14. lipnja, 14. listopada, 1492., 15. stoljeće, 15. travnja, 1526., 1527., 1606., 17. stoljeće, 1712., 1790., 1791., 1848., 1861., 1867., 1868., 1872., 1878., 1881., 1883., 19. stoljeće, 19. svibnja, 1903., 1905., 1908., 1917., 1918., 1919., 1929., 1937., 1939., 1941., 1943., 1945., 1947., 1954., 1963., 1970-ih, 1971., 1974., 1980., 1981., 1990-ih, 1990., 1991., 20. rujna, 25. lipnja, 25. ožujka, 25. rujna, 26. rujna, 29. kolovoza, 29. listopada, 3. listopada, 30. travnja, 5. lipnja, 7. lipnja, 7. stoljeće, 8. listopada, 9. siječnja, 9. stoljeće. Proširite indeks (185 više) »
Amandman
Amandman (francuski: amendement od latinskog emendatio, amendamentumNatuknica ''amendment'' na Wječniku na engleskom jeziku, s odgovarajućim izvorima) je izraz za korekciju nekog pravnog dokumenta, prije svega zakonskih, iako se to može odnositi i na obični trgovački ugovor.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Amandman · Vidi više »
Aneksijska kriza
Bosna i Hercegovina i Novopazarski sandžak Aneksijska kriza ili Bosanska kriza bila je politička kriza koja je trajala tijekom 1908. i 1909. zbog aneksije Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske 7. listopada 1908. godine.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Aneksijska kriza · Vidi više »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Ante Pavelić · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Ante Starčević · Vidi više »
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Ante Trumbić · Vidi više »
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »
Antun Radić
Antun Radić (Desno Trebarjevo kod Siska, 11. lipnja 1868. – Zagreb, 10. veljače 1919.) bio je hrvatski znanstvenik, književnik, prevoditelj, publicist, sociolog, etnograf, poliglot i političar.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Antun Radić · Vidi više »
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Apsolutizam · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Austrija · Vidi više »
Autonomija
Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Autonomija · Vidi više »
Štajerska (Slovenija)
Štajerska Štajerska (također i Donja Štajerska; slov. Spodnja Štajerska, Slovenska Štajerska, mađ.: Alsó-Stájerország, njem.: Untersteiermark, prek.: Spoudnje Štájersko) dio je povijesne pokrajine Štajerske, a danas je neslužbena pokrajina u sjeveroistočnoj Sloveniji.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Štajerska (Slovenija) · Vidi više »
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Čakovec · Vidi više »
Češko državno pravo
Češko državno pravo pojam je koji označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja češkoga naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva zemalja Češke krune, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim državno-pravnim okolnostima.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Češko državno pravo · Vidi više »
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Bačka · Vidi više »
Bachov apsolutizam
Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Bachov apsolutizam · Vidi više »
Badinterova komisija
Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, prema svom predsjedniku, francuskom pravniku Robertu Badinteru, bila je arbitražna komisija koju je ustanovilo Vijeće ministara Europske ekonomske zajednice 27. kolovoza 1991. godine, a čija je zadaća bila da rješavanjem spornih pravnih pitanja pospješi mirno rješavanje krize u bivšoj Jugoslaviji.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Badinterova komisija · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Ban · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Baranja · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Beč · Vidi više »
Beogradski mir
Beogradski mir (ruski: Белградский мир, turski: Belgrad antlaşması) bio je mirovni ugovor kojega su 18. rujna 1739. u Beogradu potpisali Osmansko Carstvo i Habsburška Monarhija.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Beogradski mir · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Berlin · Vidi više »
Bogoslav Šulek
Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Bogoslav Šulek · Vidi više »
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Boka kotorska · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Bosna · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bruno Bušić
Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Bruno Bušić · Vidi više »
Brzojav
Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Brzojav · Vidi više »
Cetinski sabor
Susret hrvatskih velikaša (desno) i izaslanika Ferdinanda Habsburškog (lijevo) na saboru u Cetingradu 1527. g. (slika Dragutina Weingärtnera) Cetinski sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Cetinski sabor · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Dalmacija · Vidi više »
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine je bio jednostrani dekret kojeg je izdala austro-ugarska Vlada.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Država · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Drina · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Dunav · Vidi više »
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Eugen Kvaternik · Vidi više »
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Franjo Josip I. · Vidi više »
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Frano Supilo · Vidi više »
Goriška
Goriška (slov. Goriška grofija; talijanski: Contea di Gorizia; furlanski: Contee di Gurize; njemački: Grafschaft Görz) naziv je povijesne grofovije koja se prostirala oko Gorice (tal. Gorizia) u Furlaniji-Julijskoj krajini u današnjoj Italiji, te u dijelu Primorske u današnjoj Sloveniji.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Goriška · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Gorski kotar · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Habsburg · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska pragmatička sankcija
Hrvatska pragmatička sankcija naziv je za zaključak Hrvatskog sabora donesen 11. ožujka 1712. kojom je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvatska pragmatička sankcija · Vidi više »
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvatska pučka seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvatska revija · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski državotvorni pokret
Hrvatski državotvorni pokret (HDP) je desna, politička stranka, koja je djelovala u Hrvatskoj 1990-ih.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvatski državotvorni pokret · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Hrvatski oslobodilački pokret
Hrvatski oslobodilački pokret je politička organizacija odnosno stranka koju su izjavom od 8. lipnja 1956. utemeljili u Argentini Ante Pavelić, Džaferbeg Kulenović, Vjekoslav Vrančić, Andrija Ilić, Ivica Frković, Josip Marković te od desnog krila HSS-a Stjepan Hefer, Ivo Šarinić, Stipe Matijević i Ivan Kordić.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvatski oslobodilački pokret · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »
Ilija Garašanin
Ilija Garašanin Ilija Garašanin (Kragujevac, 16. siječnja 1812. – Beograd, 10. lipnja 1874.) je bio srpski književnik, političar i premijer, poznat kao autor velikosrpskog programa Načertanije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Ilija Garašanin · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Ilirski pokret · Vidi više »
Iseljeništvo
Austro-Ugarske u Trstu početkom 20. stolječa Iseljeništvo ili latinizam emigracija (iz lat. ex migrare: seliti se), proces je odseljavanja stanovništva s nekoga prostora uzrokovan njegovim određenim, za stanovništvo odbojnim čimbenicima, ili - češće - jačim privlačnim čimbenicima nekoga drugoga prostora, u koji se stanovništvo seli.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Iseljeništvo · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Istra · Vidi više »
Ivan Erdődy
Ivan Nepomuk II.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Ivan Erdődy · Vidi više »
Ivo Banac
Ivo Banac (Dubrovnik, 1. ožujka 1947. – Zagreb, 30. lipnja 2020.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, političar i polemičar.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Ivo Banac · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Jadransko more · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Josip Broz Tito · Vidi više »
Josip Frank
Josip Frank (Osijek, 16. travnja 1844. – Zagreb, 17. prosinca 1911.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Josip Frank · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Josip Stadler
Josip Stadler (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. – Sarajevo, 8. prosinca 1918.), bio je Vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Banjalučke biskupije, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, kandidat za sveca, pisac nekih od prvih i veoma znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskome u neoskolastičkome duhu.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Josip Stadler · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Južni Slaveni · Vidi više »
Jugoslavenski odbor
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija - http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odborhttp://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić. str. 84-85 (pdf, 20 MB!) Jugoslavenski odbor je bilo političko tijelo hrvatskih, slovenskih i srpskih političara i emigranata iz Austro-Ugarske koje je tijekom I. svjetskoga rata djelovalo na državnom ujedinjenju austrougarskih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Jugoslavenski odbor · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Katolička Crkva · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Kneževina
Kneževina odnosi se na oblik vlasti države, na čelu s knezom.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Kneževina · Vidi više »
Kneževina Srbija
Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Kneževina Srbija · Vidi više »
Koloman
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Koloman · Vidi više »
Komunistička partija Hrvatske
Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Komunistička partija Hrvatske · Vidi više »
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Kraljevina
Kraljevina je društveno uređenje u kojem državom vladaju kralj i kraljica.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Kraljevina · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Kranjska · Vidi više »
Kruna sv. Stjepana
Kruna sv. Stjepana Kruna sv.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Kruna sv. Stjepana · Vidi više »
Krunske zemlje
Krunske zemlje (njem. Kronländer) naziv je za pojedine zemlje Austrijskog Carstva nakon 1849., te Austro-ugarske Monarhije nakon 1867. godine.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Krunske zemlje · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Ladislav Napuljski · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Mađari · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Mađaroni · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Mađarska · Vidi više »
Matij Ivanić
Matij (u nekim izvorima: Matija) Ivanić (Vrbanj, Hvar, oko 1445. – Rim, 1523.), bio je ugledan građanin hrvatskog gradića Hvara iz 16. stoljeća, vođa Hvarskog ustanka (1510. – 1514.) protiv Mletačke Republike.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Matij Ivanić · Vidi više »
Matija Gubec
Antuna Augustinčića (dio spomenika seljačkoj buni 1573.) Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?),, Mladen Švab (2002.), hbl.lzmk.hr, preuzeto 1.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Matija Gubec · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Međimurska županija · Vidi više »
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Musliman · Vidi više »
Načertanije
Načertanije (srp. Nacrt) je program nacionalne politike srpske kneževine, knjižica (nešto preko 5.000 riječi) tadašnjeg ministra unutarnjih poslova i poslije dugogodišnjeg ministra vanjskih poslova Srbije Ilije Garašanina izdana kao tajni državni dokument 1844. To je ujedno i prvi Politički program Velike Srbije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Načertanije · Vidi više »
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Narodna stranka · Vidi više »
Narodna stranka (Dalmacija)
Narodna stranka u Dalmaciji, također i narodnjaci ili aneksionisti, naziv je za stranku u Kraljevini Dalmaciji pod vlašću Habsburške Monarhije, osnovanu 1861. godine.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Narodna stranka (Dalmacija) · Vidi više »
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Vidi više »
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Neum · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Nijemci · Vidi više »
Nova Hrvatska
Nova Hrvatska, bio je hrvatski emigrantski list.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Nova Hrvatska · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pacta conventa
rukopis iz 14. st., Narodni muzej u BudimpeštiPacta conventa (zvana još i Qualiter, prema prvoj riječi) je navodni sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko 1102. godine između ugarskog kralja Kolomana i hrvatskog plemstva.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Pacta conventa · Vidi više »
Palatin
Palatin (lat. palatinus: dvorjanik), u Bizantu, naziv za carskog dvorjanika, u prvom redu za predstojnika carske riznice (ministra financija).
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Palatin · Vidi više »
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Pavao Ritter Vitezović · Vidi više »
Pazinske odluke
Proglas "Istarski narode!" o priključenju Hrvatskoj iz rujna 1943. Govori se: "U ovim odlučnim časovima naš narod pokazao je visoku nacionalni svijest. Dokazao je svima i svakome da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati." Riječ "Jugoslavija" se ne spominje. Pazinske odluke ili Rujanske odluke su manifestne odluke Narodnooslobodilačkog odbora za Istru usvojene u Pazinu 13. rujna 1943. i Sabora istarskih narodnih predstavnika od 26. rujna 1943. o sjedinjenju Istre s maticom domovinom.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Pazinske odluke · Vidi više »
Pešta
Elizabetin most i Peštu Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873. spojio s Budimom i tako je nastala Budimpešta.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Pešta · Vidi više »
Personalna unija
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Personalna unija · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Plemstvo · Vidi više »
Požarevački mir
Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Požarevački mir · Vidi više »
Pokrajinski narodnooslobodilački odbor za Istru
Pokrajinski narodnooslobodilački odbor za Istru, vrhovno pokrajinsko tijelo narodnooslobodilačke vlasti, osnovano na zasjedanju predstavnika naroda Istre (Hrvata i Talijana) 25.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Pokrajinski narodnooslobodilački odbor za Istru · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Političar · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Povjesničar · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Pravoslavlje · Vidi više »
Prečani
Prečani, "(od) preko", je naziv za Srbe koji žive izvan Srbije i Crne Gore, tj.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Prečani · Vidi više »
Prvi sisački partizanski odred
Siska. Prvi sisački partizanski odred osnovan je 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica pokraj Siska.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Prvi sisački partizanski odred · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Referendum · Vidi više »
Regnum regno non praescribit leges
Latinska izreka Regnum regno non praescribit leges (hrv. Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone), postala je značajna za hrvatsku povijest nakon što ju je kao šef hrvatskog parlamentarnog izaslanstva na zasjedanju zajedničkog (Ugarsko-hrvatskog) Sabora u Budimu 1790.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Regnum regno non praescribit leges · Vidi više »
Revolucija 1848. – 1849.
Revolucija 1848.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Revolucija 1848. – 1849. · Vidi više »
Riječka rezolucija
Riječka rezolucija je politički dokument potpisan 3. listopada 1905. u Rijeci nakon dvodnevnoga sastanka hrvatskih i srpskih zastupnika iz pokrajinskih sabora u Dalmaciji i Istri te iz banske Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Riječka rezolucija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Rijeka · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Rim · Vidi više »
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Sandžak · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Sava · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Separatizam
Pod separatizmom se podrazumijeva potpora za ustroj jedne države, iz političkih, kulturnih, etničkih, jezičkih, vjerskih ili drugih razloga za odvajanje od suparničke skupine, često i u kombinaciji s velikom političkom autonomijom.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Separatizam · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Slavonija · Vidi više »
Slobodni teritorij Trsta
Slobodni Teritorij Trsta (talijanski: Territorio Libero di Trieste, slovenski: Svobodno tržaško ozemlje, skraćenica: STT) je bila neutralna gradska država koja je postojala između 1947. i 1954. na sjeveristočnoj obali Jadrana.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Slobodni teritorij Trsta · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Slovaci · Vidi više »
Slovenske pokrajine
Slovenske tradicionalne pokrajine:1: Primorska;2a: Gorenjska;2b: Notranjska;2c: Dolenjska;3: Koruška;4: Štajerska;5: Prekmurje Slovenske pokrajine pojam je koji označava različite teritorijalne jedinice na koje je bila podijeljena Slovenija ili u kojima je povijesno živio ili živi slovenski narod.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Slovenske pokrajine · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Sporazum Cvetković–Maček
Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Sporazum Cvetković–Maček · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Srbi · Vidi više »
Srbi u NDH
Srbi u NDH su činili oko četvrtine stanovništva, po službenim podatcima iz 1941. bilo ih je 1.848.000 od ukupno 6.966.729 stanovnika (26,5%).
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Srbi u NDH · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Srbija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Srednji vijek · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Srijem · Vidi više »
Stjepan Matković
Stjepan Matković (Zagreb, 2. srpnja 1966.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Stjepan Matković · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Stjepan Radić · Vidi više »
Stjepan Sarkotić
Stjepan barun Sarkotić (njemački: Stefan Sarkotic Freiherr von Lovcen; Sinac kod Otočca 4. listopada 1858. – Beč, 16. listopada 1939.) bio je hrvatski general Austro-Ugarske vojske, posljednji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine, vojni upravitelj Dalmacije i Crne Gore.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Stjepan Sarkotić · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Stranka prava · Vidi više »
Sutorina
Područje Sutorine Sutorina (crnog. ćiril. Суторина) je selo na jugoistoku Crne Gore.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Sutorina · Vidi više »
Svištovski mir
Kuća sa spomen-pločom u kojoj je potpisan Svištovski mir Svištovski mir, mirovni sporazum potpisan u gradu Svištovu, 4. kolovoza 1791. godine između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Svištovski mir · Vidi više »
Svibanjska deklaracija
Svibanjska deklaracija, poznata i kao Bečka ili Majska, programatska je izjava narodnih zastupnika Jugoslavenskog kluba u Carevinskom vijeću, parlamentu austrijskog dijela Austro-Ugarske.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Svibanjska deklaracija · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Talijani · Vidi više »
Tihomir Cipek
Tihomir Cipek (Zagreb, 20. lipnja 1962.) hrvatski je politolog.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Tihomir Cipek · Vidi više »
Toronto
Toronto je najveći grad u Kanadi te glavni grad provincije Ontario.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Toronto · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Treći Reich · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Turska Hrvatska
Turska Hrvatska (označena zelenom graničnom crtom i riječima "Türkisch Kroatien") na karti iz 1791.g. prema austrijskom kartografu Franzu J.J. von Reillyju Zemljovid francuskog kartografa Jeana Janviera iz 1770-1771.g. sa slobodnom Hrvatskom (označenom žutom graničnom crtom na lijevoj strani) i dijelom Hrvatske pod Turcima (omeđenom isprekidanom crnom crtom kao "Croatie au Turc") Ilirskih pokrajina" iz 1813. Turska Hrvatska se nalazi između Bihaća i Jajca (u samom središtu zemljovida obrubljena zelenom bojom) Turska Hrvatska (žuta boja) na karti osmanskih osvajanja u Europi prema američkom kartografu A. Finleyu iz 1827. godine Turska Hrvatska (njem. Türkisch Kroatien, lat. Croatia Turcica, tal. Croazia turca, fr. Croatie av Turc) je ime za okupirane krajeve srednjovjekovne hrvatske države koji danas obuhvaćaju prostor cjelokupne zapadne Bosne pod nazivom Bosanska Krajina i Cazinska krajina.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Turska Hrvatska · Vidi više »
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »
Uskoci
Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Uskoci · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Ustaše · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Velika Srbija · Vidi više »
Vjekoslav Vrančić
Vjekoslav Vrančić (Ljubuški, 25. ožujka 1904. — Buenos Aires, 25. rujna 1990.),Šimun Šito Ćorić, Hercegovci: Hrvati Hercegovine: mitovi, predrasude i zbilja, Pegaz d. d., Zagreb, 1995., str.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Vjekoslav Vrančić · Vidi više »
Vlaški statuti
Svoj Vlaški zakon je donio Hrvatski sabor 1629.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Vlaški statuti · Vidi više »
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Vladko Maček · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Vojna krajina · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Vojvodina · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Vuk Karadžić · Vidi više »
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Woodrow Wilson · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Zadar · Vidi više »
Zadarska rezolucija
Zadarska rezolucija je dokument prihvaćen u Zadru 17. listopada 1905. na sastanku 26 srpskih opozicijskih zastupnika iz Dalmacije, odnosno srpskih zastupnika u Carevinskom vijeću Austro-Ugarske s predstavnicima srpskih stranaka u Dalmaciji (Srpska stranka) te banskoj Hrvatskoj (Srpska narodna radikalna stranka i Srpska samostalna stranka).
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Zadarska rezolucija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Zagreb · Vidi više »
Zahtijevanja naroda
Zahtijevanja naroda "Zahtijevanja naroda" naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen 25. ožujka 1848. koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u Austrijskom Carstvu, kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Zahtijevanja naroda · Vidi više »
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1. listopada · Vidi više »
1. prosinca
1.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1. prosinca · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 10. stoljeće · Vidi više »
1358.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1358. · Vidi više »
14. lipnja
14.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 14. lipnja · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 14. listopada · Vidi više »
1492.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1492. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 15. stoljeće · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 15. travnja · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1526. · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1527. · Vidi više »
1606.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1606. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 17. stoljeće · Vidi više »
1712.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1712. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1790. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1791. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1848. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1861. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1867. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1868. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1872. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1878. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1881. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1883. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 19. stoljeće · Vidi više »
19. svibnja
19.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 19. svibnja · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1903. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1905. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1908. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1919. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1929. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1937. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1947. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1954. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1963. · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1970-ih · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1971. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1974. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1981. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1990-ih · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 1991. · Vidi više »
20. rujna
20.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 20. rujna · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 25. lipnja · Vidi više »
25. ožujka
25.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 25. ožujka · Vidi više »
25. rujna
25.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 25. rujna · Vidi više »
26. rujna
26.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 26. rujna · Vidi više »
29. kolovoza
29.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 29. kolovoza · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 29. listopada · Vidi više »
3. listopada
3.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 3. listopada · Vidi više »
30. travnja
30.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 30. travnja · Vidi više »
5. lipnja
5.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 5. lipnja · Vidi više »
7. lipnja
7.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 7. lipnja · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 7. stoljeće · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 8. listopada · Vidi više »
9. siječnja
9.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 9. siječnja · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko državno pravo i 9. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Hrvatski ekspanzionizam, Hrvatsko povijesno i prirodno pravo, Hrvatsko povijesno pravo, Velika Hrvatska.
