Brže od pregledniku!
33 odnosi: Analitička filozofija, Ante Pažanin, Branko Bošnjak (filozof), Cres, Danilo Pejović, Danko Grlić, Filozof, Filozofski fakultet u Zagrebu, Frane Petrić, Gajo Petrović, Gvozden Flego, Hotimir Burger, Hrvatska, Lino Veljak, Milan Kangrga, Mislav Ježić, Nenad Miščević, Neomarksizam, Pavo Barišić, Pokrata, Praxis (časopis), Praxis filozofija, Predrag Vranicki, Vanja Sutlić, Vladimir Filipović, Zagreb, 1957., 1974., 1980-ih, 1992., 1997., 2002., 8. prosinca.
Analitička filozofija
Analitička filozofija je opći naziv za stil filozofije koji je započeo dominirati u zemljama engleskog govornog područja u 20. stoljeću.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Analitička filozofija · Vidi više »
Ante Pažanin
Ante Pažanin (Vinišće, 1. veljače 1930. – Zagreb, 28. ožujka 2015.),, pristupljeno 30.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Ante Pažanin · Vidi više »
Branko Bošnjak (filozof)
Branko Bošnjak (Stojčinovac, 1923. – Zagreb, 1996.) bio je hrvatski filozof i povjesničar filozofije.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Branko Bošnjak (filozof) · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Cres · Vidi više »
Danilo Pejović
Danilo Pejović (Ludbreg, 6. ožujka 1928. – Zagreb, 4. listopada 2007.), hrvatski filozof.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Danilo Pejović · Vidi više »
Danko Grlić
Danko Grlić (Gračanica, Bosna i Hercegovina, 18. rujna 1923. – Zagreb, 1. ožujka 1984.), hrvatski marksistički filozof, pripadnik praxisove škole mišljenja.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Danko Grlić · Vidi više »
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Filozof · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Frane Petrić
Marije Ujević-Galetović Frane Petrić (također u varijantama Franjo Petrić, Petriš, Petris, Petričević, Petrišević; lat. Franciscus Patricius, tal. Francesco Patrizi da Cherso), (Cres, 25. travnja 1529. – Rim, 6. veljače 1597.), hrvatski filozof, polihistor, humanist i učenjak.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Frane Petrić · Vidi više »
Gajo Petrović
Gajo Petrović (Karlovac, 12. ožujka 1927. – Zagreb, 13. lipnja 1993.), hrvatski filozof srpskog podrijetla, član Srpske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Gajo Petrović · Vidi više »
Gvozden Flego
Gvozden Srećko Flego (Zagreb, 1. travnja 1946.), hrvatski filozof i političar.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Gvozden Flego · Vidi više »
Hotimir Burger
Hotimir Burger (Tržič, 1943. – Zagreb, 31. kolovoza 2018.), hrvatski filozof Hotimir Burger (pristupljeno 20. travnja 2018.).
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Hotimir Burger · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Hrvatska · Vidi više »
Lino Veljak
Lino Veljak (Rijeka, 1950.) filozof je i profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1979.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Lino Veljak · Vidi više »
Milan Kangrga
Milan Kangrga (Zagreb, 1. svibnja 1923. – Zagreb, 25. travnja 2008.) bio je hrvatski filozof, sveučilišni profesor etike i jedan od osnivača časopisa ''Praxis'' i Korčulanske ljetne škole.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Milan Kangrga · Vidi više »
Mislav Ježić
Mislav Ježić (Zagreb, 1952.) po struci je indolog, klasični filolog, filozof i poredbeni jezikoslovac ili indoeuropeist.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Mislav Ježić · Vidi više »
Nenad Miščević
Nenad Miščević (Zagreb, 1. studenoga 1950.) hrvatski filozof i jedan od glavnih predstavnika analitičke filozofije u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Nenad Miščević · Vidi više »
Neomarksizam
Neomarksizam je naziv za teoretske pristupe kojima se od 1950.-ih do 1970.-ih godina nastojalo dopuniti i unaprijediti marksističku misao, povezivanjem s doprinosima iz drugih intelektualnih tradicija - od onih koje su razvijali frojdovski psihoanalitičari, do teorija koje su nakon Marxove smrti razvijali sociolozi, ekonomisti i drugi.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Neomarksizam · Vidi više »
Pavo Barišić
Pavo Barišić (Gornja Dubica, BIH, 9. rujna 1959.), hrvatski je filozof, bivši ministar znanosti i obrazovanja u 14.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Pavo Barišić · Vidi više »
Pokrata
Pokrata ili akronim (grčki: akros.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Pokrata · Vidi više »
Praxis (časopis)
Praxis je bio filozofski časopis koji je izdavalo Hrvatsko filozofsko društvo.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Praxis (časopis) · Vidi više »
Praxis filozofija
Pojam Praxis filozofija ili Filozofija prakse označava filozofski pravac tzv.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Praxis filozofija · Vidi više »
Predrag Vranicki
Predrag Vranicki (Benkovac, Kraljevina SHS, 21. siječnja 1922. – Zagreb, Republika Hrvatska, 31. siječnja 2002.), hrvatski filozof.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Predrag Vranicki · Vidi više »
Vanja Sutlić
* Vanja Sutlić (otac), filozof.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Vanja Sutlić · Vidi više »
Vladimir Filipović
Vladimir Filipović (Ludbreg, 26. srpnja 1906. – Silba, 26. lipnja 1984.), hrvatski filozof.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Vladimir Filipović · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i Zagreb · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i 1957. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i 1974. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i 1980-ih · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i 1992. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i 1997. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i 2002. · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: Hrvatsko filozofsko društvo i 8. prosinca · Vidi više »
