Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hrvatsko iseljeništvo

Indeks Hrvatsko iseljeništvo

20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.

121 odnosi: Američki dolar, Argentina, Arizona, Austrija, Đuro Vidmarović, Šokci, Švedska, Švicarska, Čile, Bokelji, Bolivija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Bruto domaći proizvod, Crna Gora, Danska, Disident, Domovina, Domovinski rat, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Europska unija, Fakultet hrvatskih studija, Francuska, Glas Koncila, Grad, Gradišćanski Hrvati, Hrvati, Hrvati na Novom Zelandu, Hrvati u Argentini, Hrvati u Australiji, Hrvati u Austriji, Hrvati u Švedskoj, Hrvati u Švicarskoj, Hrvati u Čileu, Hrvati u Belgiji, Hrvati u Boliviji, Hrvati u Brazilu, Hrvati u Bugarskoj, Hrvati u Egiptu, Hrvati u Francuskoj, Hrvati u Italiji, Hrvati u Južnoj Africi, Hrvati u Kanadi, Hrvati u Kolumbiji, Hrvati u Mađarskoj, Hrvati u Nizozemskoj, Hrvati u Njemačkoj, Hrvati u Paragvaju, Hrvati u Peruu, ..., Hrvati u Poljskoj, Hrvati u Portugalu, Hrvati u Rumunjskoj, Hrvati u Rusiji, Hrvati u SAD-u, Hrvati u Siriji, Hrvati u Sjevernoj Makedoniji, Hrvati u Slovačkoj, Hrvati u Sloveniji, Hrvati u Srbiji, Hrvati u Tunisu, Hrvati u Urugvaju, Hrvati u Venezueli, Hrvati u Vojvodini, Hrvati u Zimbabveu, Hrvatska, Hrvatska književnost, Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska zajednica u Makedoniji ogranak Kumanovo, Hrvatski narod, Hrvatsko iseljeništvo, Irska, Iseljavanje Hrvata, Italija, Janjevci, Južna Amerika, Jug, Kalifornija, Karaševski Hrvati, Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Kolonija, Mađarska, München, Ministarstvo iseljeništva Republike Hrvatske, Mississippi (rijeka), Moliški Hrvati, Moravski Hrvati, Nevada, Njemačka, Norveška, Obrt, Osmansko Carstvo, Paragvaj, Pennsylvania, Peru, Prvi svjetski rat, Real-socijalizam, Režim, Rumunjska, São Paulo, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Slovenija, Srbija, Srebro, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Starogrčki jezik, Svijet, Svjetska banka, Trgovina, Ušće, Ujedinjeno Kraljevstvo, Urugvaj, Washington, Zapadna Europa, Zapadni svijet, Zlato, 1667., 19. stoljeće, 1948.. Proširite indeks (71 više) »

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Američki dolar · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Argentina · Vidi više »

Arizona

Arizona, jedna od Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Arizona · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Austrija · Vidi više »

Đuro Vidmarović

Đuro Vidmarović (1947.) je hrvatski književnik, povjesničar i likovni kritičar iz Zagreba.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Đuro Vidmarović · Vidi više »

Šokci

Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Šokci · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Švedska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Švicarska · Vidi više »

Čile

Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Čile · Vidi više »

Bokelji

Bokelji su stanovnici područja Boke u Crnoj Gori.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Bokelji · Vidi više »

Bolivija

Bolivija je država u Južnoj Americi. Graniči s Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem i Argentinom na jugu, te Čileom i Peruom na zapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko područje Anda, a istočni nizinski pripada amazonskom slivu pokrivenom kišnim šumama.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Bolivija · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Brazil · Vidi više »

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Bruto domaći proizvod · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Crna Gora · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Danska · Vidi više »

Disident

Disident je pojam koji potječe iz latinskog disidenti (“ne slaganje”, “odvojeni”, “proturječiti") označava čovjeka koji se “ne slaže s postojećim uvjetima” ili “koji razmišlja drugačije”.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Disident · Vidi više »

Domovina

''Domovina'' Williama-Adolphea Bougereaua (1883), simbolički prikaz Domovine kao brižne majke Domovina označava odnos između ljudi i prostora.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Domovina · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Domovinski rat · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Dubrovnik · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Europska unija · Vidi više »

Fakultet hrvatskih studija

Fakultet hrvatskih studija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicijskih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke, intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Fakultet hrvatskih studija · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Francuska · Vidi više »

Glas Koncila

Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Glas Koncila · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Grad · Vidi više »

Gradišćanski Hrvati

Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati · Vidi više »

Hrvati na Novom Zelandu

Hrvati u Novom Zelandu (engl. Croatians in New Zealand) su osobe u Novom Zelandu s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Novom Zelandu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati na Novom Zelandu · Vidi više »

Hrvati u Argentini

Hrvati u Argentini argentinski su državljani hrvatskoga podrijetla ili osobe rođene u Hrvatskoj koje prebivaju u Argentini.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Argentini · Vidi više »

Hrvati u Australiji

Hrvati u Australiji (eng. Croats in Australia), osobe su u Australiji s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Australiji.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Australiji · Vidi više »

Hrvati u Austriji

''Zlatni krov'' u gradu Innsbrucku, glavnom gradu austrijske pokrajine Tirol Hrvati u Austriji žive već pet stoljeća i u toj zemlji imaju status autohtone nacionalne manjine.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Austriji · Vidi više »

Hrvati u Švedskoj

Hrvati u Švedskoj su osobe u Švedskoj s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili osobe podrijetlom Hrvati rođene u drugim državama a s prebivalištem u Švedskoj.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Švedskoj · Vidi više »

Hrvati u Švicarskoj

Svake godine početkom lipnja Hrvati u Švicarskoj hodočaste u svetište Einsiedeln. prof. dr. Žarko Dolinar u svom stanu u Baselu (Riehen), Švicarska. Hrvati u Švicarskoj su osobe u Švicarskoj s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Švicarskoj.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Švicarskoj · Vidi više »

Hrvati u Čileu

Hrvati u Čileu (španjolski Inmigración croata en Chile) su osobe u Čileu s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Čileu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Čileu · Vidi više »

Hrvati u Belgiji

Hrvati u Belgiji, prvi put se pojavljuju, pretpostavlja se, za vrijeme Tridesetogodišnjega rata, kada su se nalazili u sklopu Austrijske i Francuske vojske.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Belgiji · Vidi više »

Hrvati u Boliviji

Hrvati u Boliviji (španjolski.Inmigración croata en Bolivia) su osobe u Boliviji s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Boliviji.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Boliviji · Vidi više »

Hrvati u Brazilu

Hrvati u Brazilu (port. croata-brasileiro) su osobe u Brazilu s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Brazilu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Brazilu · Vidi više »

Hrvati u Bugarskoj

Hrvati u Bugarskoj su hrvatska manjina u Bugarskoj.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Bugarskoj · Vidi više »

Hrvati u Egiptu

Hrvati u Egiptu su osobe u Egiptu s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Egiptu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Egiptu · Vidi više »

Hrvati u Francuskoj

Hrvati u Francuskoj: hrvatska dijaspora u Francuskoj predstavlja dio hrvatske dijaspore u svijetu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Francuskoj · Vidi više »

Hrvati u Italiji

Hrvati u Italiji su hrvatska iseljenička zajednica u Italiji.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Italiji · Vidi više »

Hrvati u Južnoj Africi

Hrvati u Južnoj Africi najveća su hrvatska manjina u afričkim zemljama.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Južnoj Africi · Vidi više »

Hrvati u Kanadi

Hrvati u Kanadi naseljeni su u većim kanadskim gradovima, uključujući Toronto (i širi prostor), Hamilton, Ottawa, Vancouver, Calgary, Windsor, i Montreal.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Kanadi · Vidi više »

Hrvati u Kolumbiji

Hrvati u Kolumbiji (špa. Inmigración croata en Colombia) su osobe u Kolumbiji s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Kolumbiji.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Kolumbiji · Vidi više »

Hrvati u Mađarskoj

Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Mađarskoj · Vidi više »

Hrvati u Nizozemskoj

Hrvati u Nizozemskoj su hrvatska iseljenička zajednica u Nizozemskoj.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Nizozemskoj · Vidi više »

Hrvati u Njemačkoj

saveznim pokrajinama i okruzima (2021.). München, grad s najvećim brojem Hrvata u Njemačkoj. Hrvati u Njemačkoj (njem. Kroaten in Deutschland), hrvatska su iseljenička zajednica koju čine sve osobe potpuna ili djelomična hrvatska podrijetla te hrvatski državljani u Saveznoj Republici Njemačkoj.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Njemačkoj · Vidi više »

Hrvati u Paragvaju

Hrvati u Paragvaju (špa. Inmigración croata en Paraguay) su osobe u Paragvaju s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Paragvaju.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Paragvaju · Vidi više »

Hrvati u Peruu

Hrvati u Peruu (špa. Inmigración croata en Peru) su osobe u Peruu s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Peruu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Peruu · Vidi više »

Hrvati u Poljskoj

Hrvati u Poljskoj, stanovnici su i državljani Poljske hrvatskoga podrijetla, narodnosti i/ili državljanstva.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Poljskoj · Vidi više »

Hrvati u Portugalu

Hrvati u Portugalu su hrvatska iseljenička zajednica u Portugalu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Portugalu · Vidi više »

Hrvati u Rumunjskoj

Hrvati u Rumunjskoj (2002.) Hrvati u Rumunjskoj dijele se u tri skupine Karaševce, Šokce i Turopoljce.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Rumunjskoj · Vidi više »

Hrvati u Rusiji

Hrvati u Rusiji su hrvatska iseljenička zajednica u Rusiji koja se služi hrvatskim i ruskim jezikom a po vjeroispovjesti su uglavnom katolici.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Rusiji · Vidi više »

Hrvati u SAD-u

Hrvati u SAD-u ili Američki Hrvati (eng. Croatian Americans), državljani su Sjedinjenih Američkih Država koji se izjašnjavaju da su hrvatskoga podrijetla.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u SAD-u · Vidi više »

Hrvati u Siriji

Hrvati u Siriji, hrvatska su iseljenička zajednica u Siriji.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Siriji · Vidi više »

Hrvati u Sjevernoj Makedoniji

Hrvati u Sjevernoj Makedoniji su hrvatska iseljenička skupina u Republici Sjevernoj Makedoniji.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Sjevernoj Makedoniji · Vidi više »

Hrvati u Slovačkoj

Hrvati u Slovačkoj su dio veće skupine hrvatskoga naroda koja se bježeći pred Turcima u 16.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Slovačkoj · Vidi više »

Hrvati u Sloveniji

Hrvati u Sloveniji su osobe u Sloveniji s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Sloveniji.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Sloveniji · Vidi više »

Hrvati u Srbiji

Grb Hrvata u Srbiji Hrvati u Srbiji su nacionalna manjina Republike Srbije.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Srbiji · Vidi više »

Hrvati u Tunisu

Hrvati u Tunisu su osobe u Tunisu s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Tunisu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Tunisu · Vidi više »

Hrvati u Urugvaju

Hrvati u Urugvaju (špa. Inmigración croata en Uruguay) su osobe u Urugvaju s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Urugvaju.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Urugvaju · Vidi više »

Hrvati u Venezueli

Hrvati u Venezueli (špa. Inmigración croata en Venezuela) su osobe u Venezueli s punim, djelomičnim, ili većinskim hrvatskim podrijetlom, ili u Hrvatskoj rođene osobe s prebivalištem u Venezueli.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Venezueli · Vidi više »

Hrvati u Vojvodini

Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Vojvodini · Vidi više »

Hrvati u Zimbabveu

Hrvati u Zimbabveu su hrvatska iseljenička zajednica u Zimbabveu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvati u Zimbabveu · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska književnost

Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvatska književnost · Vidi više »

Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena · Vidi više »

Hrvatska matica iseljenika

Hrvatska matica iseljenika (HMI) je hrvatska ustanova utemeljena 1951. godine.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvatska matica iseljenika · Vidi više »

Hrvatska zajednica u Makedoniji ogranak Kumanovo

Zajednica Hrvata u R. Makedoniji ogranak Kumanovo misija zajednice je promoviranje, njegovanje, razvijanje i očuvanje hrvatskog identiteta putem okupljanja što većeg broja Hrvata u Republici Makedoniji.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvatska zajednica u Makedoniji ogranak Kumanovo · Vidi više »

Hrvatski narod

* Hrvati, narod.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvatski narod · Vidi više »

Hrvatsko iseljeništvo

20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »

Irska

Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Irska · Vidi više »

Iseljavanje Hrvata

Procjena je da jednak broj Hrvata živi u iseljeništvu kao i u domovini pa je Hrvatska tipična iseljenička zemlja.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Iseljavanje Hrvata · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Italija · Vidi više »

Janjevci

Slika Janjeva. Janjevci su regionalna hrvatska manjina na Kosovu i najstarija hrvatska dijaspora.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Janjevci · Vidi više »

Južna Amerika

Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Južna Amerika · Vidi više »

Jug

Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Jug · Vidi više »

Kalifornija

Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Kalifornija · Vidi više »

Karaševski Hrvati

Karaševski Hrvati (također i Krašovani, Karašovani, Karaševci i Koroševci, rum. Caraşoveni, Cârşoveni, Cotcoreţi, Cocoşi) su hrvatska iseljenička zajednica, koja živi u zapadnoj Rumunjskoj, u blizini grada Rešice u općinama Karaševo i Lupak.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Karaševski Hrvati · Vidi više »

Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva

Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva nevladina je i izvanstranačka udruga hrvatskih, političkih i ekonomskih izbjeglica - povratnika iz inozemstva u Republiku Hrvatsku.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva · Vidi više »

Kolonija

Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Kolonija · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Mađarska · Vidi više »

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i München · Vidi više »

Ministarstvo iseljeništva Republike Hrvatske

Ministarstvo iseljeništva bilo je dio prvih triju vlada Republike Hrvatske.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Ministarstvo iseljeništva Republike Hrvatske · Vidi više »

Mississippi (rijeka)

Mississippi je rijeka na području SAD-a, duga je 3 779 kilometara, s pritokom Missouri 6 020.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Mississippi (rijeka) · Vidi više »

Moliški Hrvati

Moliški Hrvati (Molizanski Hrvati) dio su hrvatskog naroda i žive u regiji Molise u Italiji u selima Acquaviva Collecroce (hrvatski Kruč), San Felice del Molise (hrvatski Štifilić), Montemitro (hrvatski Mundimitar).

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Moliški Hrvati · Vidi više »

Moravski Hrvati

Hrvatski dom u Frielištofu Moravski Hrvati (češ.: Moravští Chorvati ili Moravští Chorvaté, njem.: Mährische Kroaten) su etnička skupina koja se bježeći pred Turcima u 16.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Moravski Hrvati · Vidi više »

Nevada

Nevada, savezna država na planinskom zapadnom području SAD.-a, smještena u zavali između Stjenjaka i Sierra Nevade.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Nevada · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Njemačka · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Norveška · Vidi više »

Obrt

Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Obrt · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Paragvaj

Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Paragvaj · Vidi više »

Pennsylvania

Pennsylvania je američka savezna država smještena na Istočnoj obali SAD-a, omeđena saveznim državama New York, New Jersey, Delaware, Maryland, West Virginia i Ohio.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Pennsylvania · Vidi više »

Peru

Machu Picchu Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom na sjeverozapadu, Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Peru · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Real-socijalizam

Realsocijalizam označava različite društvenopolitičke sustave iz prošlosti i sadašnjosti, koji su se eksplicitno pozivali na marksizam ili marksizam-lenjinizam.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Real-socijalizam · Vidi više »

Režim

Režim (iz francuskog jezika régime, „vladavina“) opisuje obično diktatorski oblik vlasti ili pojedinih vlada i odnosi se na niz uvjeta, najčešće političke prirode.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Režim · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Rumunjska · Vidi više »

São Paulo

São Paulo sɐ̃u̯mˈpau̯lu (portugalski za Svetog Pavla) glavni je grad istoimene federalne države u Brazilu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i São Paulo · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Slovenija · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Srbija · Vidi više »

Srebro

Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Srebro · Vidi više »

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske je tijelo hrvatske državne uprave.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske · Vidi više »

Starogrčki jezik

Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Starogrčki jezik · Vidi više »

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Svijet · Vidi više »

Svjetska banka

Upravna zgrada Svjetske banke u Washingtonu Svjetska banka (eng. World Bank) prvotno je osnovana u svrhu financiranja obnove oštećenih zemalja nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Svjetska banka · Vidi više »

Trgovina

Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Trgovina · Vidi više »

Ušće

Dravu kod Legrada. Ušće je mjesto gdje se rijeka (ili potok) ulijeva u drugu rijeku, jezero, more ili ocean.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Ušće · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Urugvaj

Urugvaj, službeni naziv Istočna Republika Urugvaj (špa. República Oriental del Uruguay) država je na jugoistoku Južne Amerike, smještena između Brazila na sjeveroistoku i Argentine na zapadu te je smješten na obali Atlantskog oceana i estuariju Rio de la Plata.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Urugvaj · Vidi više »

Washington

Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Washington · Vidi više »

Zapadna Europa

tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Zapadna Europa · Vidi više »

Zapadni svijet

Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Zapadni svijet · Vidi više »

Zlato

zlato.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i Zlato · Vidi više »

1667.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i 1667. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i 19. stoljeće · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatsko iseljeništvo i 1948. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Hrvatska dijaspora.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »