Brže od pregledniku!
20 odnosi: Šibenik, Energetski institut Hrvoje Požar, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ivan Supek, Knin, Nikša Allegretti, Sveučilišni računski centar, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, 1916., 1939., 1950., 1955., 1961., 1965., 1991., 30. lipnja, 5. srpnja.
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Hrvoje Požar i Šibenik · Vidi više »
Energetski institut Hrvoje Požar
Energetski institut Hrvoje Požar je institut osnovan 1994. godine odlukom Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede (HEP) iz potrebe da se osnuje neprofitni institut kao potpora procesima reforme, državnim institucijama i tvrtkama u energetskom sektoru.
Novi!!: Hrvoje Požar i Energetski institut Hrvoje Požar · Vidi više »
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Zgrade Fakulteta elektrotehnike i računarstva Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) (lat. Facultas electrotechnicae et rei computatoriae) sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Hrvoje Požar i Fakultet elektrotehnike i računarstva · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvoje Požar i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Hrvoje Požar i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Ivan Supek
Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.
Novi!!: Hrvoje Požar i Ivan Supek · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Hrvoje Požar i Knin · Vidi više »
Nikša Allegretti
Nikša Allegretti (Supetar, 6. veljače 1920. – Zagreb, 26. listopada 1982.) je bio hrvatski fiziolog i imunolog, akademik HAZU.
Novi!!: Hrvoje Požar i Nikša Allegretti · Vidi više »
Sveučilišni računski centar
Zgrada CARNeta i Srca Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (skraćeno: Srce) najstarija je infrastrukturna ustanova hrvatske akademske i znanstvene zajednice u području izgradnje i primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT).
Novi!!: Hrvoje Požar i Sveučilišni računski centar · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Hrvoje Požar i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvoje Požar i Zagreb · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Požar i 1916. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Požar i 1939. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Požar i 1950. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Požar i 1955. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Požar i 1961. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Hrvoje Požar i 1965. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Požar i 1991. · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Hrvoje Požar i 30. lipnja · Vidi više »
5. srpnja
5.
Novi!!: Hrvoje Požar i 5. srpnja · Vidi više »
