Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Hrvoje Čale

Indeks Hrvoje Čale

Hrvoje Čale (Zagreb, 4. ožujka 1985.) je hrvatski nogometaš koji trenutačno igra za Inter-Zaprešić.

25 odnosi: Branič (nogomet), GNK Dinamo Zagreb, Grude, Hrvatska, NK Inter Zaprešić, NK Olimpija Ljubljana, Rumunjska nogometna reprezentacija, Trabzonspor, VfL Wolfsburg, Zagreb, 11. veljače, 1985., 1994., 2003., 2004., 2005., 2008., 2009., 2010., 2011., 2013., 2015., 2016., 2017., 4. ožujka.

Branič (nogomet)

U nogometnoj igri, branič je igrač čija je pozicija na nogometnom terenu iza veznih igrača.

Novi!!: Hrvoje Čale i Branič (nogomet) · Vidi više »

GNK Dinamo Zagreb

Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

Novi!!: Hrvoje Čale i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »

Grude

Grude su općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Hrvoje Čale i Grude · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Hrvoje Čale i Hrvatska · Vidi više »

NK Inter Zaprešić

NK Inter Zaprešić bio je hrvatski nogometni klub iz grada Zaprešića, koji je djelovao od 1929.

Novi!!: Hrvoje Čale i NK Inter Zaprešić · Vidi više »

NK Olimpija Ljubljana

NK Olimpija Ljubljana slovenski je nogometni klub iz Ljubljane.

Novi!!: Hrvoje Čale i NK Olimpija Ljubljana · Vidi više »

Rumunjska nogometna reprezentacija

Rumunjska nogometna reprezentacija je nogometna reprezentacija koja predstavlja Rumunjsku, a nadležni savez je rumunjski nogometni savez. Rumunjska spada u samo četiri zemlje, uz Brazil, Francusku i Belgiju, koje su sudjelovale na prva tri svjetska prvenstva. No, nakon ta tri, kvalificrali su se samo za svjetska prvenstva održana 1970., 1990., 1994. i 1998. Njihov najbolji nastup na svjetskom prvenstvu bio je 1994., kada je Rumunjska, predvođena Gheorgheom Hagijem, došla do četvrtfinala pobijedivši Argentinu, a u tu ih je zaustavila Švedska nakon izvođenja jedanaesteraca. Na europskim prvenstvima najbolji nastup imalu su 2000. kada su prošli skupinu u kojoj su, osim nje, bile Njemačka, Portugal i Engleska, no te godine ih je u četvrtfinalu izbacila Italija.

Novi!!: Hrvoje Čale i Rumunjska nogometna reprezentacija · Vidi više »

Trabzonspor

Trabzonspor je turski nogometni klub iz grada Trabzona.

Novi!!: Hrvoje Čale i Trabzonspor · Vidi više »

VfL Wolfsburg

VfL Wolfsburg, punim imenom VfL Wolfsburg-Fußball GmbH je njemački nogometni klub iz grada Wolfsburga, Donja Saska.

Novi!!: Hrvoje Čale i VfL Wolfsburg · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Hrvoje Čale i Zagreb · Vidi više »

11. veljače

11.

Novi!!: Hrvoje Čale i 11. veljače · Vidi više »

1985.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvoje Čale i 1985. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvoje Čale i 1994. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Hrvoje Čale i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Hrvoje Čale i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Hrvoje Čale i 2005. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Hrvoje Čale i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Hrvoje Čale i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Hrvoje Čale i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvoje Čale i 2011. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvoje Čale i 2013. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Hrvoje Čale i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Hrvoje Čale i 2016. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Hrvoje Čale i 2017. · Vidi više »

4. ožujka

4.

Novi!!: Hrvoje Čale i 4. ožujka · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »