Brže od pregledniku!
49 odnosi: Bleiburška tragedija, Disident, Ekonomika, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Fikret Abdić, Franjo Tuđman, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska kršćanska demokratska stranka, Hrvatska stranka, Hrvatski jezik, Hrvatski list, Hrvatski sabor, Hrvatsko proljeće, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavija (razdvojba), Komunizam, Mirogoj, Niš, Osijek, Političar, Politički zatvorenik (novine), Red Stjepana Radića, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije, Stara Gradiška, Trg svetog Marka, Ujedinjeni narodi, Večernji list, Vijenac (časopis), Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, Zatvor, 10. prosinca, 15. listopada, 16. lipnja, 1928., 1950., 1953., 1971., 1988., 1991., 1993., 1995., 2012., 4. srpnja, 9. srpnja.
Bleiburška tragedija
njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Bleiburška tragedija · Vidi više »
Disident
Disident je pojam koji potječe iz latinskog disidenti (“ne slaganje”, “odvojeni”, “proturječiti") označava čovjeka koji se “ne slaže s postojećim uvjetima” ili “koji razmišlja drugačije”.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Disident · Vidi više »
Ekonomika
Ekonomika kao znanstvena disciplina sastoji se od dva osnovna dijela: makroekonomike i mikroekonomike.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Ekonomika · Vidi više »
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ili Ekonomski fakultet - Zagreb (skr. EFZG), sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i vodeća visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka institucija u području ekonomije i poslovne ekonomije u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Ekonomski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Fikret Abdić
Fikret Abdić (poznat i kao: "Babo" (otac); (Donja Vidovska, 29. rujna 1939.), bosanskohercegovački poduzetnik i političar bošnjačkog podrijetla. Osuđen je za ratni zločin, a kaznu je odslužio u Puli. Bio je šef moćne jugoslavenske tvrtke Agrokomerc. U vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. do 1993. bio je zajedno s Alijom Izetbegovićem član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, a od 1993. predsjednik nepriznate tzv. Samostalne autonomne pokrajine Zapadna Bosna i prvi predsjednik Demokratske narodne zajednice. Otac je hrvatske političarke iz BiH Elvire Abdić-Jelenović.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Fikret Abdić · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska gospodarska komora
Logotip Hrvatske gospodarske komore. https://goo.gl/maps/kyAgJ5ZLPxs Sjedište HGK u Zagrebu. Hrvatska gospodarska komora (kratica HGK) samostalna je stručno-poslovna organizacija, koja promiče, zastupa i usklađuje zajedničke interese svojih članica pred državnim i drugim tijima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Hrvatska gospodarska komora · Vidi više »
Hrvatska kršćanska demokratska stranka
Hrvatska kršćanska demokratska stranka (HKDS) bila je demokršćanska politička stranka, koja je djelovala u Hrvatskoj od 1990. do 2009. godine.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Hrvatska kršćanska demokratska stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka
Hrvatska stranka je naziv za desno orijentiranu hrvatsku nacionalnu političku stranku koja je početkom 1990-ih djelovala u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Hrvatska stranka · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski list
* Hrvatski list (dnevni list, Osijek), hrv.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Hrvatski list · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Komunizam · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Mirogoj · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Niš · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Osijek · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Političar · Vidi više »
Politički zatvorenik (novine)
Politički zatvorenik, glasilo je Hrvatskoga društva političkih zatvorenika.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Politički zatvorenik (novine) · Vidi više »
Red Stjepana Radića
Red Stjepana Radića je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima trinaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Red Stjepana Radića · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije
Grb Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije nakon 1953. Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije (SSRNJ; slovenski: Socialistična zveza delovnega ljudstva Jugoslavije, makedonski: Социјалистички сојуз на работниот народ на Југославија) je naziv za najmasovniju društveno-političku organizaciju koja je djelovala u Jugoslaviji.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije · Vidi više »
Stara Gradiška
Stara Gradiška je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Stara Gradiška · Vidi više »
Trg svetog Marka
Trg sv. Marka iz zraka. Trg svetog Marka (razgovorno Markov trg), središnji trg zagrebačkog Gornjega grada, nekad poznat i kao Radićev trg.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Trg svetog Marka · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Večernji list · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Zagreb · Vidi više »
Zatvor
Županijski sud i zatvor u Rijeci Pogled u zatvorsku ćeliju Zatvor je ustanova u kojoj osuđenici izdržavaju zatvorsku kaznu.
Novi!!: Hrvoje Šošić i Zatvor · Vidi više »
10. prosinca
10.
Novi!!: Hrvoje Šošić i 10. prosinca · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Hrvoje Šošić i 15. listopada · Vidi više »
16. lipnja
16.
Novi!!: Hrvoje Šošić i 16. lipnja · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Hrvoje Šošić i 1928. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šošić i 1950. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šošić i 1953. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šošić i 1971. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šošić i 1988. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šošić i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šošić i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Šošić i 1995. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvoje Šošić i 2012. · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Hrvoje Šošić i 4. srpnja · Vidi više »
9. srpnja
9.
Novi!!: Hrvoje Šošić i 9. srpnja · Vidi više »
