Brže od pregledniku!
166 odnosi: Andrija II., İznik, Žigmund Luksemburški, Čačvina, Čapljina, Čičevo, Bar (grad), Beograd, Bijela Hrvatska, Bizant, Blagaj (Mostar, BiH), Bobovac, Boka kotorska, Bosanska Banovina, Bosansko Kraljevstvo, Bosna, Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu, Buna (rijeka), Cetina, Cetinje, Cim, Crkva sv. Mihajla kod Stona, Crkva u Paniku, Crna Gora, Crvena Hrvatska, Dimitrije Sergejevski, Dolnji kraji, Dominik Mandić, Drač, Drijeva, Drina, Duboko Mokro, Dubrovačka biskupija, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Duvno, Elizabeta Kotromanić, Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga), Herceg Novi, Hercegovina, Historia Salonitana, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatinić, Hrvatska, Hrvatska ćirilica, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, ..., Hrvatski pleter, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Humanizam, Iliri, Ilirik, Imotski, Istočna Hercegovina, Istra, Ivan X., Jadransko more, Jajačka banovina, Jajce, Južni Slaveni, Katarina Kosača-Kotromanić, Klis, Konavle, Konstantin VII. Porfirogenet, Kosače, Kotor, Kralj Tomislav, Krunoslav Draganović, Latinski jezik, Livno, Ljetopis popa Dukljanina, Ljubinje, Ljubuški, Lovran, Ludovik I. Anžuvinac, Mala Azija, Marko Vego, Matija Korvin, Mihailo, Mihajlo Višević, Mile (Visoko, BiH), Miroslavljevo evanđelje, Mladen II. Šubić Bribirski, Mletačka Republika, Mostar, Nelipić, Nemanjići, Neretva, Neretvani, Neretvanska kneževina, Neven Budak, O upravljanju Carstvom, Ošlje, Omiš, Opuzen, Ostrovica, Pavao I. Šubić Bribirski, Pavlovići, Pelješac, Petar Bakula, Počitelj (Čapljina, BiH), Podrinje, Poljica, Popovo polje, Prevlaka, Primorska Hrvatska (kneževina), Prozor-Rama, Prva stoljeća Hrvatske, Raška, Raška (država), Rama, Sandalj Hranić Kosača, Senj, Skadar, Slano, Slaveni, Solun, Split, Splitski crkveni sabori, Srednjovjekovna bosanska država, Srpska pravoslavna Crkva, Srpsko Carstvo, Starohrvatska kruna, Starohrvatska umjetnost, Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju, Stefan Nemanja, Stefan Uroš IV. Dušan, Stjepan Dabiša, Stjepan II. Kotromanić, Stjepan Prvomučenik, Stjepan Tomaš, Stjepan Tomašević Kotromanić, Stjepan Vukčić Kosača, Ston, Sveti Petar, Sveti Sava, Toma Arhiđakon, Travunija, Trebinje, Trogir, Tvrtko I. Kotromanić, Tvrtko II. Kotromanić, Ulcinj, Uskoplje (župa), Usora i Soli, Vesela Straža, Vinodol, Visoko, Vladislav Hercegović Kosača, Vlatko Vuković Kosača, Vojvoda, Vrhbosna, Zapadna Hercegovina, Zavala (Ravno, BiH), Završje, Završje, BiH, 14. stoljeće, 1435., 1440., 1444., 1465., 1466.. Proširite indeks (116 više) »
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Humska zemlja i Andrija II. · Vidi više »
İznik
Stare gradske zidine. İznik je stari grad na zapadu Turske - Male Azije (Anatolija), koji je poznat kao mjesto održavanja dva povijesna sabora Prvi nicejski sabor i Drugi nicejski sabor, rane kršćanske Crkve.
Novi!!: Humska zemlja i İznik · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Humska zemlja i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Čačvina
Čačvina je naselje u sastavu Grada Trilja, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Humska zemlja i Čačvina · Vidi više »
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Čapljina · Vidi više »
Čičevo
Čičevo je naseljeno mjesto u općini Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Humska zemlja i Čičevo · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Humska zemlja i Bar (grad) · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Humska zemlja i Beograd · Vidi više »
Bijela Hrvatska
Bijela Hrvatska (Velika Hrvatska, Stara Hrvatska, lat. Chrobatia) je drevna domovina Hrvata.
Novi!!: Humska zemlja i Bijela Hrvatska · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Humska zemlja i Bizant · Vidi više »
Blagaj (Mostar, BiH)
Blagaj je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Humska zemlja i Blagaj (Mostar, BiH) · Vidi više »
Bobovac
Bobovac Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad u srednjovjekovnoj Bosni podignut na strmoj, stubastoj stijeni južnih padina planinskoga masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša.
Novi!!: Humska zemlja i Bobovac · Vidi više »
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Novi!!: Humska zemlja i Boka kotorska · Vidi više »
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Novi!!: Humska zemlja i Bosanska Banovina · Vidi više »
Bosansko Kraljevstvo
Bosansko Kraljevstvo ili Kraljevina Bosna bilo je srednjovjekovno kraljevstvo nastalo iz Bosanske Banovine (1154. – 1377.). Postojalo je od 1377. do 1463. godine.
Novi!!: Humska zemlja i Bosansko Kraljevstvo · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Humska zemlja i Bosna · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Humska zemlja i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu
Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu.
Novi!!: Humska zemlja i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Vidi više »
Buna (rijeka)
Buna je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Neretve, u koju se ulijeva oko 15 km nizvodno od Mostara.
Novi!!: Humska zemlja i Buna (rijeka) · Vidi više »
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Novi!!: Humska zemlja i Cetina · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Humska zemlja i Cetinje · Vidi više »
Cim
Cim je naseljeno mjesto u gradu Mostaru, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Humska zemlja i Cim · Vidi više »
Crkva sv. Mihajla kod Stona
Crkva sv.
Novi!!: Humska zemlja i Crkva sv. Mihajla kod Stona · Vidi više »
Crkva u Paniku
Crkva neznana titulara je starohrvatska crkva u selu Panik na desnoj obali Bilećkog jezera.
Novi!!: Humska zemlja i Crkva u Paniku · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Humska zemlja i Crna Gora · Vidi više »
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Novi!!: Humska zemlja i Crvena Hrvatska · Vidi više »
Dimitrije Sergejevski
Dimitrije Sergejevski (Sankt Peterburg, 20. lipnja 1886. – Sarajevo, 10. prosinca 1965.), ruski i bosanskohercegovački arheolog i epigrafičar.
Novi!!: Humska zemlja i Dimitrije Sergejevski · Vidi više »
Dolnji kraji
Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.
Novi!!: Humska zemlja i Dolnji kraji · Vidi više »
Dominik Mandić
Dominik Mandić (Lise, Široki Brijeg, 2. prosinca 1889. – Chicago, SAD, 23. kolovoza 1973.), hrvatski povjesničar, crkveni povjesničar i političar, franjevac.
Novi!!: Humska zemlja i Dominik Mandić · Vidi više »
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Novi!!: Humska zemlja i Drač · Vidi više »
Drijeva
Ruševine Starog grada u Gabeli o kojem sigurni podatci postoje od 1559., ali je moguće da su ga podigli Mlečani 1452.http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct.
Novi!!: Humska zemlja i Drijeva · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Humska zemlja i Drina · Vidi više »
Duboko Mokro
Duboko Mokro je bivše naseljeno mjesto u gradu Široki Brijeg, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Humska zemlja i Duboko Mokro · Vidi više »
Dubrovačka biskupija
Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.
Novi!!: Humska zemlja i Dubrovačka biskupija · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Humska zemlja i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Humska zemlja i Dubrovnik · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Humska zemlja i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Duvno
Duvno je kraj u Hercegbosanskoj županiji u BiH, uokolo Duvanjskog polja.
Novi!!: Humska zemlja i Duvno · Vidi više »
Elizabeta Kotromanić
Elizabeta Kotromanić (Srebrenik, oko 1339. – Novigrad kraj Zadra, siječanj 1387.), hrvatsko-ugarska kraljica, supruga kralja Ludovika I. Anžuvinca.
Novi!!: Humska zemlja i Elizabeta Kotromanić · Vidi više »
Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)
Etnička povijest Bosne i Hercegovine je djelo Dominika Mandića, pravo vrelo brižno složenih citata i osvrta kojima je autor pokušao "dokazati" etnički hrvatski korijen Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga) · Vidi više »
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Humska zemlja i Herceg Novi · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Hercegovina · Vidi više »
Historia Salonitana
Historia Salonitana, punim naslovom Historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium (Povijest salonitanskih i splitskih nadbiskupa) je povijesno djelo splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća.
Novi!!: Humska zemlja i Historia Salonitana · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvati · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatinić
Hrvatinići, velikaški rod u srednjovjekovnoj Bosni koji je imao posjede na području Donjih krajeva, prvotno od Vrbanje i Vrbasa na istoku do Sane na zapadu.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatinić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatska ćirilica · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski pleter
Vrlike. Hrvatski pleteri, skica Pleterna ornamentika je reljefna dekoracija čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije ornamenata u koje su potkad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjske i ljudske likove.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatski pleter · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Hrvoje Vukčić Hrvatinić
Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.), veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski iz velikaške obitelji Hrvatinić.
Novi!!: Humska zemlja i Hrvoje Vukčić Hrvatinić · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Humska zemlja i Humanizam · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Humska zemlja i Iliri · Vidi više »
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Novi!!: Humska zemlja i Ilirik · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Humska zemlja i Imotski · Vidi više »
Istočna Hercegovina
Istočna Hercegovina je mikroregija u Hercegovini.
Novi!!: Humska zemlja i Istočna Hercegovina · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Humska zemlja i Istra · Vidi više »
Ivan X.
Ivan X., papa od ožujka 914. do svibnja 928. godine.
Novi!!: Humska zemlja i Ivan X. · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Humska zemlja i Jadransko more · Vidi više »
Jajačka banovina
Hrvatska uoči Mohačke bitke 1526. godine. Vojvodine Usore Jajačka banovina je bila vojna upravna jedinica na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Jajačka banovina · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Humska zemlja i Jajce · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Humska zemlja i Južni Slaveni · Vidi više »
Katarina Kosača-Kotromanić
Katarina Kosača-Kotromanić (Blagaj, 1424. – Rim, 25. listopada 1478.), bila je kraljica Bosne, kao supruga kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, pretposljednjeg bosanskog kralja.
Novi!!: Humska zemlja i Katarina Kosača-Kotromanić · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Humska zemlja i Klis · Vidi više »
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Humska zemlja i Konavle · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Humska zemlja i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Kosače
Grb velikaške obitelji Kosača Kosače, velikaška obitelj u srednjovjekovnoj Bosni čiji su se posjedi nalazili oko spoja rijeka Pive i Tare i u gornjem Podrinju u okolici Foče, gdje se nalazilo selo Kosač (terra detta Cossac), po kojem je obitelj vjerojatno dobila ime.
Novi!!: Humska zemlja i Kosače · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Humska zemlja i Kotor · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Humska zemlja i Kralj Tomislav · Vidi više »
Krunoslav Draganović
Krunoslav Stjepan Draganović (Matići kod Orašja, 30. listopada 1903. - Sarajevo, 3. srpnja 1983.), bio je hrvatski povjesničar, svećenik, politički emigrant.
Novi!!: Humska zemlja i Krunoslav Draganović · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Humska zemlja i Latinski jezik · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Livno · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Humska zemlja i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Ljubinje
Ljubinje je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine, na pola puta između Trebinja i Mostara.
Novi!!: Humska zemlja i Ljubinje · Vidi više »
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Humska zemlja i Ljubuški · Vidi više »
Lovran
Lovran je općina u Primorsko-goranskoj županiji na istočnoj obali poluotoka Istre u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Humska zemlja i Lovran · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Humska zemlja i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Humska zemlja i Mala Azija · Vidi više »
Marko Vego
Marko Vego (Čapljina, 8. siječnja 1907. – Sarajevo, 27. veljače 1985.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački povjesničar i arheolog.
Novi!!: Humska zemlja i Marko Vego · Vidi više »
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Novi!!: Humska zemlja i Matija Korvin · Vidi više »
Mihailo
Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
Novi!!: Humska zemlja i Mihailo · Vidi više »
Mihajlo Višević
Mihajlo Višević je bio neovisni vladar Zahumlja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji, koji je živio u prvoj polovici 10.
Novi!!: Humska zemlja i Mihajlo Višević · Vidi više »
Mile (Visoko, BiH)
Mile, bivše naselje kod Visokog.
Novi!!: Humska zemlja i Mile (Visoko, BiH) · Vidi više »
Miroslavljevo evanđelje
Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.
Novi!!: Humska zemlja i Miroslavljevo evanđelje · Vidi više »
Mladen II. Šubić Bribirski
Mladen/Mladin II.
Novi!!: Humska zemlja i Mladen II. Šubić Bribirski · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Humska zemlja i Mletačka Republika · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Humska zemlja i Mostar · Vidi više »
Nelipić
Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.
Novi!!: Humska zemlja i Nelipić · Vidi više »
Nemanjići
Grb Nemanjića Nemanjići su srpska srednjovjekovna Vlastela koja je najduže vladala Srbijom (Raškom).
Novi!!: Humska zemlja i Nemanjići · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Humska zemlja i Neretva · Vidi više »
Neretvani
'''Neretvanska kneževina (Paganija) u 9. st.''' Neretvani, stara hrvatska etnička skupina ili pleme u području nekadašnje Paganije, uz rijeku Neretvu.
Novi!!: Humska zemlja i Neretvani · Vidi više »
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Novi!!: Humska zemlja i Neretvanska kneževina · Vidi više »
Neven Budak
Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Humska zemlja i Neven Budak · Vidi više »
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Novi!!: Humska zemlja i O upravljanju Carstvom · Vidi više »
Ošlje
Ošlje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Dubrovačko primorje, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Humska zemlja i Ošlje · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Humska zemlja i Omiš · Vidi više »
Opuzen
Opuzen je grad u Dalmaciji, Hrvatskoj.
Novi!!: Humska zemlja i Opuzen · Vidi više »
Ostrovica
* Ostrovica (Lišane Ostrovičke), naselje u Općini Lišane Ostrovičke, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Humska zemlja i Ostrovica · Vidi više »
Pavao I. Šubić Bribirski
Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.
Novi!!: Humska zemlja i Pavao I. Šubić Bribirski · Vidi više »
Pavlovići
;Naselja u BiH.
Novi!!: Humska zemlja i Pavlovići · Vidi više »
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Humska zemlja i Pelješac · Vidi više »
Petar Bakula
Petar Bakula (Batin kraj Posušja, 1816. – Mostar, 1873.), hrv. prosvjetitelj i pisac iz BiH.
Novi!!: Humska zemlja i Petar Bakula · Vidi više »
Počitelj (Čapljina, BiH)
Počitelj je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Humska zemlja i Počitelj (Čapljina, BiH) · Vidi više »
Podrinje
Rijeka Drina Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji.
Novi!!: Humska zemlja i Podrinje · Vidi više »
Poljica
Poljica su kraj istočno od Splita.
Novi!!: Humska zemlja i Poljica · Vidi više »
Popovo polje
Popovo polje. Popovo polje je krško polje na jugu Bosne i Hercegovine, u jadranskoj ili niskoj Hercegovini.
Novi!!: Humska zemlja i Popovo polje · Vidi više »
Prevlaka
right Prevlaka je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u Boku kotorsku u južnoj Dalmaciji.
Novi!!: Humska zemlja i Prevlaka · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Humska zemlja i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Novi!!: Humska zemlja i Prozor-Rama · Vidi više »
Prva stoljeća Hrvatske
Prva stoljeća Hrvatske su djelo Nevena Budaka, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji pripada mlađemu naraštaju hrvatskih povjesnika.
Novi!!: Humska zemlja i Prva stoljeća Hrvatske · Vidi više »
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Novi!!: Humska zemlja i Raška · Vidi više »
Raška (država)
Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.
Novi!!: Humska zemlja i Raška (država) · Vidi više »
Rama
Rijeka Rama, nalazi se u općini Prozor-Rama u sjevernoj Hercegovini.
Novi!!: Humska zemlja i Rama · Vidi više »
Sandalj Hranić Kosača
Područje vojvode Sandalja Hranića u ranom 15. stoljeću Sandalj Hranić Kosača (?, 1370. – 15. ožujka 1435.), bosanski vojvoda iz plemićke obitelji Kosače.
Novi!!: Humska zemlja i Sandalj Hranić Kosača · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Humska zemlja i Senj · Vidi više »
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Novi!!: Humska zemlja i Skadar · Vidi više »
Slano
Slano je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno središte općine Dubrovačko primorje.
Novi!!: Humska zemlja i Slano · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Humska zemlja i Slaveni · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Humska zemlja i Solun · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Humska zemlja i Split · Vidi više »
Splitski crkveni sabori
Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.
Novi!!: Humska zemlja i Splitski crkveni sabori · Vidi više »
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Novi!!: Humska zemlja i Srednjovjekovna bosanska država · Vidi više »
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Novi!!: Humska zemlja i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Srpsko Carstvo
Dušanovo Carstvo ili Srpsko Carstvo bila je srednjovjekovna država u Jugoistočnoj Europi, proglašena 1346. godine čime Srpsko kraljevstvo, koje je nastalo 1217.
Novi!!: Humska zemlja i Srpsko Carstvo · Vidi više »
Starohrvatska kruna
Starohrvatska kruna, često nazivana i Tomislavova kruna ili Zvonimirova kruna pojam je koji, osim fizičke krune, označava i virtualnu krunu i Hrvatsko Kraljevstvo u državnopravnom smislu.
Novi!!: Humska zemlja i Starohrvatska kruna · Vidi više »
Starohrvatska umjetnost
Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.
Novi!!: Humska zemlja i Starohrvatska umjetnost · Vidi više »
Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Crkva sv. Mihajla Kako je starohrvatske crkve veoma teško pobliže datirati pa je zbog toga nemoguće pratiti razvoj pojedinih oblika i tipova, bilo geografski bilo kronološki, to ih povjesničari umjetnosti pri opisivanju obično razvrstavaju prema pripadnosti određenom tipu s obzirom na tloris i konstrukciju.
Novi!!: Humska zemlja i Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju · Vidi više »
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Novi!!: Humska zemlja i Stefan Nemanja · Vidi više »
Stefan Uroš IV. Dušan
Stefan Uroš IV.
Novi!!: Humska zemlja i Stefan Uroš IV. Dušan · Vidi više »
Stjepan Dabiša
Stjepan Dabiša (1339. – Kraljeva Sutjeska, 8. rujna 1395.), bio je bosanski kralj od 1391.
Novi!!: Humska zemlja i Stjepan Dabiša · Vidi više »
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Novi!!: Humska zemlja i Stjepan II. Kotromanić · Vidi više »
Stjepan Prvomučenik
Sveti Stjepan Prvomučenik, jedan od sedam đakona izabranih u početcima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6, 5).
Novi!!: Humska zemlja i Stjepan Prvomučenik · Vidi više »
Stjepan Tomaš
Stjepan Tomaš može označavati.
Novi!!: Humska zemlja i Stjepan Tomaš · Vidi više »
Stjepan Tomašević Kotromanić
Stjepan Tomašević Kotromanić (1438. – Jajce, 5. lipnja 1463.), posljednji kralj Bosne koji je vladao od 10.
Novi!!: Humska zemlja i Stjepan Tomašević Kotromanić · Vidi više »
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Novi!!: Humska zemlja i Stjepan Vukčić Kosača · Vidi više »
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Humska zemlja i Ston · Vidi više »
Sveti Petar
Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.
Novi!!: Humska zemlja i Sveti Petar · Vidi više »
Sveti Sava
Sveti Sava Sveti Sava (narodno ime Rastko Nemanjić; 1169. Trnovo, Bugarska, 14. siječnja 1236.) je bio prvi srpski arhiepiskop, najmlađi sin Stefana Nemanje, brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog svetac je Srpske pravoslavne crkve kao i nekolicine drugih pravoslavnih crkvi.
Novi!!: Humska zemlja i Sveti Sava · Vidi više »
Toma Arhiđakon
Toma Arhiđakon (latinski: Thomas Archidiaconus Spalatensis, Split, oko 1200. – Split, 8. svibnja 1268.), splitski klerik, povjesničar i kroničar.
Novi!!: Humska zemlja i Toma Arhiđakon · Vidi više »
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Travunija · Vidi više »
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Humska zemlja i Trebinje · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Humska zemlja i Trogir · Vidi više »
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Novi!!: Humska zemlja i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »
Tvrtko II. Kotromanić
Stjepan Tvrtko II.
Novi!!: Humska zemlja i Tvrtko II. Kotromanić · Vidi više »
Ulcinj
Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.
Novi!!: Humska zemlja i Ulcinj · Vidi više »
Uskoplje (župa)
kralja Tomislava (oko 928.) Uskoplje je srednjovjekovna županija u srednjoj Bosni.
Novi!!: Humska zemlja i Uskoplje (župa) · Vidi više »
Usora i Soli
Banovine Usora i Soli u srednjem vijeku Nastanak vojvodine Usore Usora i Soli, područje u sjeveroistočnoj Bosni u srednjem vijeku koje je nerijetko na čelu imalo svog posebnog bana.
Novi!!: Humska zemlja i Usora i Soli · Vidi više »
Vesela Straža
Vesela Straža je srednjovjekovno utvrđeno naselje kod današnjeg Bugojna.
Novi!!: Humska zemlja i Vesela Straža · Vidi više »
Vinodol
Vinodol ili Vinodolska dolina nalazi se u zaleđu Crikvenice, a obuhvaća mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog koja su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena (izuzetak Bribir).
Novi!!: Humska zemlja i Vinodol · Vidi više »
Visoko
Bez opisa.
Novi!!: Humska zemlja i Visoko · Vidi više »
Vladislav Hercegović Kosača
Vladislav Hercegović Kosača (?, 1426. ili 1427. - ?, 1490.), bosanski knez i vojvoda, stariji sin hercega Stjepana Vukčića.
Novi!!: Humska zemlja i Vladislav Hercegović Kosača · Vidi više »
Vlatko Vuković Kosača
Grb obitelji Kosača Vlatko (I.) Vuković Kosača (? - ?, prije 18. siječnja 1403.), vojvoda iz velikaške obitelji Kosača.
Novi!!: Humska zemlja i Vlatko Vuković Kosača · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Humska zemlja i Vojvoda · Vidi više »
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Novi!!: Humska zemlja i Vrhbosna · Vidi više »
Zapadna Hercegovina
Zapadna Hercegovina je manja regija na jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Humska zemlja i Zapadna Hercegovina · Vidi više »
Zavala (Ravno, BiH)
Zavala je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Humska zemlja i Zavala (Ravno, BiH) · Vidi više »
Završje
Završje može značiti: Hrvatska.
Novi!!: Humska zemlja i Završje · Vidi više »
Završje, BiH
Završje je prikazano crvenom bojom. Završje ili Tropolje (prvotna starohrvatska župa Livno, kasnije poznata i kao: Zapadne strane) je povijesno područje u Bosni i Hercegovini koje obuhvaća prostor Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja, tj.
Novi!!: Humska zemlja i Završje, BiH · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Humska zemlja i 14. stoljeće · Vidi više »
1435.
Bez opisa.
Novi!!: Humska zemlja i 1435. · Vidi više »
1440.
Bez opisa.
Novi!!: Humska zemlja i 1440. · Vidi više »
1444.
Bez opisa.
Novi!!: Humska zemlja i 1444. · Vidi više »
1465.
Bez opisa.
Novi!!: Humska zemlja i 1465. · Vidi više »
1466.
Bez opisa.
Novi!!: Humska zemlja i 1466. · Vidi više »
