Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ignjat Brlić

Indeks Ignjat Brlić

Ignjat Brlić (Brod na Savi, 1. veljače 1834. – Brod na Savi, 8. travnja 1892.), hrvatski političar i odvjetnik Pučku školu je završio u Brodu na Savi.

22 odnosi: Ban, Beč, Hrvatska, Hrvatska regnikolarna deputacija, Hrvatski sabor, Hrvatsko-ugarska nagodba, Klasična gimnazija u Zagrebu, Kralj, Levin Rauch, Milan Kerdić, Neovisna narodna stranka, Prag, Slavonski Brod, Vinkovci, Zagreb, 1. veljače, 1834., 1867., 1870., 1887., 1892., 8. travnja.

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: Ignjat Brlić i Ban · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Ignjat Brlić i Beč · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ignjat Brlić i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska regnikolarna deputacija

Hrvatska regnikolarna deputacija (Hrvatski kraljevinski odbor) naziv je za zastupnike Hrvatskog sabora koji su 1868. i 1873. pregovarali oko hrvatsko-ugarske nagodbe (regnikolaran - koji zastupa stanovnike kraljevine).

Novi!!: Ignjat Brlić i Hrvatska regnikolarna deputacija · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Ignjat Brlić i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatsko-ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.

Novi!!: Ignjat Brlić i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »

Klasična gimnazija u Zagrebu

Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.

Novi!!: Ignjat Brlić i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Ignjat Brlić i Kralj · Vidi više »

Levin Rauch

Levin barun Rauch de Nyek (Lužnica, 6. listopada 1819. – Lužnica, 25. kolovoza 1890.) bio je obnašatelj banske časti za sklapanja hrvatsko-ugarske nagodbe i prvi hrvatski ban nakon 1868.

Novi!!: Ignjat Brlić i Levin Rauch · Vidi više »

Milan Kerdić

Milan Kerdić (Davor, 22. listopada 1856. – Davor, 25. lipnja 1900.) je bio hrvatski novinar i političar iz pravaških redova.

Novi!!: Ignjat Brlić i Milan Kerdić · Vidi više »

Neovisna narodna stranka

Neovisna narodna stranka (neodvisna, kako se je u svojem vremenu zvala) naziv je za političku stranku koju su 1880. godine u Banskoj Hrvatskoj osnovali bivši članovi Narodne stranke na čelu s Matijom Mrazovićem.

Novi!!: Ignjat Brlić i Neovisna narodna stranka · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: Ignjat Brlić i Prag · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

Novi!!: Ignjat Brlić i Slavonski Brod · Vidi više »

Vinkovci

Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Ignjat Brlić i Vinkovci · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Ignjat Brlić i Zagreb · Vidi više »

1. veljače

1.

Novi!!: Ignjat Brlić i 1. veljače · Vidi više »

1834.

Bez opisa.

Novi!!: Ignjat Brlić i 1834. · Vidi više »

1867.

Bez opisa.

Novi!!: Ignjat Brlić i 1867. · Vidi više »

1870.

Bez opisa.

Novi!!: Ignjat Brlić i 1870. · Vidi više »

1887.

Bez opisa.

Novi!!: Ignjat Brlić i 1887. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: Ignjat Brlić i 1892. · Vidi više »

8. travnja

8.

Novi!!: Ignjat Brlić i 8. travnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »