Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Igor Hinić

Indeks Igor Hinić

Igor Hinić (Rijeka, 4. prosinca 1975.), hrvatski vaterpolist.

26 odnosi: Atlanta, Georgia, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Europska vaterpolska prvenstva, Europsko prvenstvo u vaterpolu - Zagreb 2010., Firenca, Hrvatska, Hrvatska na OI 2000., Hrvatska na OI 2004., Hrvatska na OI 2008., Hrvatska vaterpolska reprezentacija, Kranj, Rijeka, Svjetska liga u vaterpolu 2009., Svjetski kup u vaterpolu 2010., Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007., Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009., Vaterpolo, Vaterpolo na OI 1996., Zagreb, 1975., 1996., 1999., 2003., 2007., 2010., 4. prosinca.

Atlanta, Georgia

Pogled na Atlantu Atlanta je glavni i najveći grad u američkoj saveznoj državi Georgiji, a ujedno je i sjedište okruga Fulton, iako se dio grada, koji mu je pridodan 1909., nalazi u okrugu DeKalb, a veći dio zračne luke je smješten u okrugu Clayton.

Novi!!: Igor Hinić i Atlanta, Georgia · Vidi više »

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Igor Hinić i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »

Europska vaterpolska prvenstva

Europska vaterpolska prvenstva za muškarce se održavaju svake druge godine od 1981. godine, a dotad su se, uz iznimke, održavala svake četiri godine.

Novi!!: Igor Hinić i Europska vaterpolska prvenstva · Vidi više »

Europsko prvenstvo u vaterpolu - Zagreb 2010.

Utakmica reprezentacija Crne Gore i Hrvatske prvog dana natjecanja Vaterpolsko EP 2010. održalo se u Zagrebu od 29. kolovoza do 11. rujna 2010. godine u športskom parku Mladost.

Novi!!: Igor Hinić i Europsko prvenstvo u vaterpolu - Zagreb 2010. · Vidi više »

Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.

Novi!!: Igor Hinić i Firenca · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Igor Hinić i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska na OI 2000.

Hrvatska je na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. nastupila s najbrojnijom momčadi do tada, a osvojene su dvije medalje (zlato i bronca) što je mali pad rezultata u odnosu na prijašnje Igre.

Novi!!: Igor Hinić i Hrvatska na OI 2000. · Vidi više »

Hrvatska na OI 2004.

Hrvatska na je Olimpijskim igrama u Ateni 2004. nastupila s nešto manje sportaša nego li na Igrama u Sydneyu četiri godine ranije, ali je ostvaren bitno bolji uspjeh: osvojeno je pet medalja, najviše u povijesti hrvatskih samostalnih nastupa na ljetnim Olimpijskim igrama.

Novi!!: Igor Hinić i Hrvatska na OI 2004. · Vidi više »

Hrvatska na OI 2008.

Prema izvještaju Hrvatskog olimpijskog odbora od 22.

Novi!!: Igor Hinić i Hrvatska na OI 2008. · Vidi više »

Hrvatska vaterpolska reprezentacija

Nadimak: "Barakude" Hrvatska vaterpolska reprezentacija predstavlja državu Hrvatsku u športu vaterpolu.

Novi!!: Igor Hinić i Hrvatska vaterpolska reprezentacija · Vidi više »

Kranj

Kranj Kranj-stari grad Kranj (njemački: Krainburg) je četvrti po veličini grad u Sloveniji, smješten približno 20 km sjeverozapadno od Ljubljane, na 46°14' sjeverne zemljopisne širine i 14°22' istočne zemljopisne dužine.

Novi!!: Igor Hinić i Kranj · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Igor Hinić i Rijeka · Vidi više »

Svjetska liga u vaterpolu 2009.

Svjetska liga u vaterpolu 2009., osmo izdanje ovog svakogodišnjeg natjecanja pod okriljem FINA-e. Nakon kontinentalnih izlučnih natjecanja završni turnir (Final 8) održan je od 16. do 21. lipnja u Podgorici, Crna Gora.

Novi!!: Igor Hinić i Svjetska liga u vaterpolu 2009. · Vidi više »

Svjetski kup u vaterpolu 2010.

Svjetski kup u vaterpolu 2010., 14.

Novi!!: Igor Hinić i Svjetski kup u vaterpolu 2010. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007.

Svjetsko vaterpolsko prvenstvo 2007.

Novi!!: Igor Hinić i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2007. · Vidi više »

Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009.

Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009. se održalo od 20. srpnja do 1. kolovoza u Rimu.

Novi!!: Igor Hinić i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2009. · Vidi više »

Vaterpolo

Svjetska liga, Genova, 16. lipnja 2008. Vaterpolo je ekipni vodeni sport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar).

Novi!!: Igor Hinić i Vaterpolo · Vidi više »

Vaterpolo na OI 1996.

Na OI 1996. u Atlanti u SAD-u, konačna ljestvica na vaterpolskom turniru je bila sljedeća: Završnicu turnira je obilježio neviđeni do tada presedan, kojim je hrvatski trener bio isključen nakon utakmice u poluzavršnici, nije mu se dalo voditi svoju momčad u završnici po svaku cijenu, iako je bio običaj do tada da kažnjeni trener počne kaznu odrađivati nakon olimpijskog turnira.

Novi!!: Igor Hinić i Vaterpolo na OI 1996. · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Igor Hinić i Zagreb · Vidi više »

1975.

Bez opisa.

Novi!!: Igor Hinić i 1975. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Igor Hinić i 1996. · Vidi više »

1999.

1999. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Igor Hinić i 1999. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Igor Hinić i 2003. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Igor Hinić i 2007. · Vidi više »

2010.

2010.

Novi!!: Igor Hinić i 2010. · Vidi više »

4. prosinca

4.

Novi!!: Igor Hinić i 4. prosinca · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »