Brže od pregledniku!
49 odnosi: Đulovac, Žepče, Žumberačka gora, Bjelovar, Bošnjački jezik, Bosna i Hercegovina, Brčko, Crnogorski jezik, Daruvar, Dubrovnik, Dvor, Ekavski govor, Glina (grad), Gorski kotar, Grubišno Polje, Hercegovac, Hercegovina, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska Kostajnica, Hrvatski jezik, Ikavski govor, Janjina, Jat, Kiseljak, Konjic, Kreševo (BiH), Lastovo, Lastovski dijalekt, Lipik, Neum, Osijek, Pakrac, Pelješac, Petrinja, Rakovica, Ravno, Slatina, Slavonija, Slunj, Srpski jezik, Stolac (BiH), Topusko, Tuzla, Usora, Vareš, Vinkovci, Virovitica, Voćin.
Đulovac
Đulovac (njemački: Wercke; mađarski: Gjulaves, Gyula u srednjem vijeku) mjesto je i središte općine u Hrvatskoj.
Novi!!: Ijekavski govor i Đulovac · Vidi više »
Žepče
Žepče je mjesto i središte općine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Novi!!: Ijekavski govor i Žepče · Vidi više »
Žumberačka gora
Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.
Novi!!: Ijekavski govor i Žumberačka gora · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Ijekavski govor i Bjelovar · Vidi više »
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Novi!!: Ijekavski govor i Bošnjački jezik · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Ijekavski govor i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ijekavski govor i Brčko · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Ijekavski govor i Crnogorski jezik · Vidi više »
Daruvar
Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.
Novi!!: Ijekavski govor i Daruvar · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Ijekavski govor i Dubrovnik · Vidi više »
Dvor
Katarine II. Velike Dvor je izraz koji označava domaćinstvo, tj.
Novi!!: Ijekavski govor i Dvor · Vidi više »
Ekavski govor
Ekavski govor jedan je od govora slavenskih jezika.
Novi!!: Ijekavski govor i Ekavski govor · Vidi više »
Glina (grad)
Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ijekavski govor i Glina (grad) · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Ijekavski govor i Gorski kotar · Vidi više »
Grubišno Polje
Grubišno Polje (mađarski: Grobosinc, njemački: Poglack, češki: Hrubečné Pole) je grad u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Novi!!: Ijekavski govor i Grubišno Polje · Vidi više »
Hercegovac
Hercegovac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ijekavski govor i Hercegovac · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ijekavski govor i Hercegovina · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ijekavski govor i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ijekavski govor i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ijekavski govor i Hrvatska Kostajnica · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Ijekavski govor i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ikavski govor
Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.
Novi!!: Ijekavski govor i Ikavski govor · Vidi više »
Janjina
Janjina je općina u Hrvatskoj, nalazi se na poluotoku Pelješcu.
Novi!!: Ijekavski govor i Janjina · Vidi više »
Jat
Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.
Novi!!: Ijekavski govor i Jat · Vidi više »
Kiseljak
Kiseljak je općina u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.
Novi!!: Ijekavski govor i Kiseljak · Vidi više »
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Novi!!: Ijekavski govor i Konjic · Vidi više »
Kreševo (BiH)
Kreševo je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine poznata kao bosanski kraljevski grad te glasovitom franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.
Novi!!: Ijekavski govor i Kreševo (BiH) · Vidi više »
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Ijekavski govor i Lastovo · Vidi više »
Lastovski dijalekt
Lastovski dijalekt ili jekavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.
Novi!!: Ijekavski govor i Lastovski dijalekt · Vidi više »
Lipik
Park u Lipiku Park u Lipiku Ljekovita voda u Lipiku Bolnica u Lipiku Lipik je grad u Hrvatskoj, smješten u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Ijekavski govor i Lipik · Vidi više »
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Novi!!: Ijekavski govor i Neum · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ijekavski govor i Osijek · Vidi više »
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Ijekavski govor i Pakrac · Vidi više »
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Ijekavski govor i Pelješac · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Ijekavski govor i Petrinja · Vidi više »
Rakovica
Rakovica je općina u Karlovačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Ijekavski govor i Rakovica · Vidi više »
Ravno
Ravno je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ijekavski govor i Ravno · Vidi više »
Slatina
Slatina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Ijekavski govor i Slatina · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ijekavski govor i Slavonija · Vidi više »
Slunj
Slunj je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ijekavski govor i Slunj · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Ijekavski govor i Srpski jezik · Vidi više »
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Ijekavski govor i Stolac (BiH) · Vidi više »
Topusko
Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Ijekavski govor i Topusko · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: Ijekavski govor i Tuzla · Vidi više »
Usora
Usora je općina u Bosni i Hercegovini, a nalazi se između Doboja i Tešnja.
Novi!!: Ijekavski govor i Usora · Vidi više »
Vareš
Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ijekavski govor i Vareš · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ijekavski govor i Vinkovci · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Ijekavski govor i Virovitica · Vidi više »
Voćin
Voćin je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ijekavski govor i Voćin · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ijekavica, Ijekavski, Ijekavski izgovor, Jekavica, Jekavski govor.
