Brže od pregledniku!
48 odnosi: Analizator, Anoda, Antena, Baterija, Brzina, Cezij, Električna rasvjeta, Električna struja, Električna zavojnica, Električni kondenzator, Električni naboj, Elektricitet, Elektroda, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektronska cijev, Emisija, Fotoćelija, Fotoelektrični učinak, Impuls, Izolacija, Izum, Izumitelj, Jakost, Katoda, Kineskop, Kovine, Leća (optika), Magnetsko polje, Modulacija, Normizacija, Optika, Optoelektronika, Otpornik, Patent, Pojačalo, Poluvodič, Pravokutnik, Računalni monitor, Sekunda, Senzori, Slika, Svjetlost, Televizija, Tinjac, Ton, Val, Vladimir Kosma Zworykin.
Analizator
Analizator je uređaj za provedbu analize.
Novi!!: Ikonoskop i Analizator · Vidi više »
Anoda
galvanskom članku Anoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema napravi ili elementu.
Novi!!: Ikonoskop i Anoda · Vidi više »
Antena
TV UHF i VHF, te satelitska). električnog polja. ''Yagi-Udine antena''. ''Dipolna antena''. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. reflektor. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Antena (lat. antenna: jedreni križ), u elektrotehnici, je aktivni ili pasivni elektromagnetski uređaj ili dio koji u sklopu s nekim elektroničkim uređajima (na primjer radijskim ili radarskim odašiljačima i prijamnicima) pretvara elektromagnetsku energiju, vezanu uz vodove ili valovode, u prostorni elektromagnetski val ili obratno.
Novi!!: Ikonoskop i Antena · Vidi više »
Baterija
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Leclanchéov članak. Nekoliko vrsti baterija. Lijevo gore: akubaterija za fotoaparat. Baterije bazirane na srebrovu oksidu. Baterija ili električna baterija (fra. batterie), u elektrotehnici, je spoj (obično serijski) dvaju ili više istosmjernih i istovrsnih izvora električne energije u kojima se kemijska, toplinska, sunčeva ili nuklearna energija pretvara u električnu energiju (galvanska i akumulatorska baterija, termoelektrična baterija, sunčana ili fotoelektrična baterija, nuklearna, atomska ili izotopna baterija).
Novi!!: Ikonoskop i Baterija · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Ikonoskop i Brzina · Vidi više »
Cezij
Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.
Novi!!: Ikonoskop i Cezij · Vidi više »
Električna rasvjeta
Električna žarulja. kW ksenon elektrolučna svjetiljka koja se koristi kod projeciranja. Električna žarulja (lijevo) i fluorescentna cijev (desno). Ispitivanje rasvjetnih tijela. Električna rasvjeta (ili samo rasvjeta) je primjena svjetlosti dobivene uz pomoć električne struje. U žaruljama svjetlost nastaje zračenjem užarenoga tijela, a potrebna se temperatura postiže prolaskom električne struje kroz tijelo s dovoljnim električnim otporom.
Novi!!: Ikonoskop i Električna rasvjeta · Vidi više »
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Novi!!: Ikonoskop i Električna struja · Vidi više »
Električna zavojnica
Električne zavojnice. Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. Rotor i stator elektromotora. Električna zavojnica je električni vodič načinjen od izolirane žice, smotan u spiralu ili petlju, dio strujnoga kruga i mnogih električnih naprava koji se, stvarajući magnetsko polje, opire promjenama smjera i jakosti električne struje.
Novi!!: Ikonoskop i Električna zavojnica · Vidi više »
Električni kondenzator
Različite vrste električnih kondenzatora: višeslojni keramički, disk-keramički, višeslojni folijski, cjevasti keramički, polistirolski (aksijalni i radijalni), elektrolitski. Prvi opisani električni kondenzator je nazvan Leidenska boca iz 1745. Pločasti električni kondenzator. Kondenzator promjenjivog kapaciteta. Blok kondenzatori su kondenzatori stalnog kapaciteta. tantalom. Elektrokemijski kondenzatori vrlo velikih kapaciteta ili superkondenzatori. Pri paralelnom spajanju spoje se međusobno sve plus obloge pojedinih kondenzatora i sve minus obloge. Pri serijskom spajanju spoji se minus pol jednog kondenzatora s plus polom drugog kondenzatora. Električni kondenzator (njem. Kondensator, prema lat. condensare: zbiti, zgusnuti) je dio (element) električnoga strujnoga kruga kojemu je osnovno svojstvo sposobnost pohrane energije u obliku električnoga naboja razdvojenoga priključenjem električnoga napona između dviju vodljivih ploha (elektrode), međusobno odvojenih nevodljivim slojem (električni izolator ili dielektrik).
Novi!!: Ikonoskop i Električni kondenzator · Vidi više »
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Novi!!: Ikonoskop i Električni naboj · Vidi više »
Elektricitet
grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.
Novi!!: Ikonoskop i Elektricitet · Vidi više »
Elektroda
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. elektrolize sa spojenim elektrodama pod naponom električne struje. Dijelovi obložene elektrode za zavarivanje. Elektroda (grč. ἤλεϰτρον: jantar + ὁδός: put), u elektrokemiji, je višefazni sustav u kojem se uspostavlja oksidoredukcijska ravnoteža između faze s elektronskom vodljivošću i faze s ionskom vodljivošću (otopine elektrolita).
Novi!!: Ikonoskop i Elektroda · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Ikonoskop i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Ikonoskop i Elektron · Vidi više »
Elektronska cijev
Elektronska cijev je aktivni elektronički element čiji se rad temelji na protoku slobodnih elektrona u zrakopraznom prostoru između dvije ili više elektroda.
Novi!!: Ikonoskop i Elektronska cijev · Vidi više »
Emisija
Emisija (lat. emissio) može značiti.
Novi!!: Ikonoskop i Emisija · Vidi više »
Fotoćelija
fotodiode, koje su vidljive u sredini. uličnu rasvjetu. Fotootpornik je s desne strane i upravlja protjecanje električne struje kroz grijač, koji otvara ili zatvara glavni dovod električne struje. Po noći, grijač je hladan i svjetiljka osvjetljava ulicu. Po danu, fotootpornik povećava otpor u strujnom krugu, pa grijač zatvara napajanje električnom strujom i svjetiljka ne svijetli. Fotoćelija je elektronska cijev u kojoj svjetlost (i blisko elektromagnetsko zračenje) vanjskim fotoelektričnim učinkom izbija elektrone iz katode prevučene fotoosjetljivim slojem (sloj sastava Na2KSb ili poluvodički sloj galijeva arsenida).
Novi!!: Ikonoskop i Fotoćelija · Vidi više »
Fotoelektrični učinak
Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.
Novi!!: Ikonoskop i Fotoelektrični učinak · Vidi više »
Impuls
Impuls (lat. impulsus: udarac, poticaj) može značiti.
Novi!!: Ikonoskop i Impuls · Vidi više »
Izolacija
Izolacija (tal. isolare: odvojiti, odijeliti, od lat. insula: otok) može značiti.
Novi!!: Ikonoskop i Izolacija · Vidi više »
Izum
Po službenoj definiciji izum je novo rješenje tehničkog problema, čija je novost definirana i potvrđena službenim dokumentom (tzv. patentom) nekog od nacionalnih ili međunarodnih ureda za zaštitu intelektualnog vlasništva.
Novi!!: Ikonoskop i Izum · Vidi više »
Izumitelj
Izumitelj je osoba koja je inventivnim pristupom stvorila nove predmete uporabe, uređaje ili tehnološke postupke (proizvodnje, kontrole i dr.), tj.
Novi!!: Ikonoskop i Izumitelj · Vidi više »
Jakost
Jakost ili intenzitet (njem. Intensität, od lat. intensus: napregnut: općenito znači snaga, jakost, jačina, žestina; stupanj jačine djelovanja ili učinka) je mjera učinka fizikalnog djelovanja, dio je naziva mnogih fizikalnih veličina.
Novi!!: Ikonoskop i Jakost · Vidi više »
Katoda
Katoda je elektroda na nekoj napravi ili elementu kroz koju električna struja teče u smjeru prema vanjskom krugu.
Novi!!: Ikonoskop i Katoda · Vidi više »
Kineskop
''PA-302 General Precision Laboratories'' (GPL) kineskop (oko 1950. – 1955.). brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Kineskop je prva reprodukcijska elektronska cijev za pretvorbu pokretne slike iz elektroničkoga u svjetlosni, vidljivi oblik.
Novi!!: Ikonoskop i Kineskop · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Ikonoskop i Kovine · Vidi više »
Leća (optika)
Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. žarišta) ispred leće. Skica uz jednadžbu optičke leće. Sferna aberacija kod leće (dolje). zrcala. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Konstrukcija slike kod rastresne leće. Optička leća (ili samo leća) je predmet od prozirnoga materijala (stakla, kremena, plastike), omeđen dvjema površinama ili plohama pravilne zakrivljenosti, najčešće sferičnima (kuglinim plohama).
Novi!!: Ikonoskop i Leća (optika) · Vidi više »
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Novi!!: Ikonoskop i Magnetsko polje · Vidi više »
Modulacija
Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. frekvencijsku modulaciju ili FM. Stariji model radioprijamnika iz 1940. Dipolna antena. Modulacija (lat. modulatio, od modulari: mjeriti), u tehnici, je postupak kojim se neko svojstvo jedne fizičke veličine mijenja u skladu s promjenama druge veličine.
Novi!!: Ikonoskop i Modulacija · Vidi više »
Normizacija
Normizacija je djelatnost uspostavljanja odredba za opću i opetovanu uporabu koje se odnose na postojeće ili moguće probleme radi postizanja najboljeg stupnja uređenosti u danome kontekstu.
Novi!!: Ikonoskop i Normizacija · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Ikonoskop i Optika · Vidi više »
Optoelektronika
Svjetleće diode. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Kerrove ćelije. Optoelektronika (grč. ὀπτιϰός: vidni) ili fotoelektronika je područje elektrotehnike koje povezuje optiku (točnije, područje vidljivog i bliskog infracrvenog elektromagnetskoga zračenja) i elektroniku, a sve se više primjenjuje u televizorima, mobitelima, uređajima za rad kompaktnih diskova, optičkim čitačima u trgovini, optičkim telekomunikacijama i drugdje.
Novi!!: Ikonoskop i Optoelektronika · Vidi više »
Otpornik
Otpornik je dvoprilazna, pasivna elektronička komponenta koja pruža otpor struji, pri čemu je odnos između jakosti struje i napona između priključaka u skladu s Ohmovim zakonom.
Novi!!: Ikonoskop i Otpornik · Vidi više »
Patent
Patent je isprava kojom se zaštićuje isključivo pravo iskorištavanja nekog izuma.
Novi!!: Ikonoskop i Patent · Vidi više »
Pojačalo
Pojačalo ili elektroničko pojačalo je elektronički sklop čija je osnovna zadaća da pojača jakost električnog signala.
Novi!!: Ikonoskop i Pojačalo · Vidi više »
Poluvodič
Poluvodič (engl. semiconductor) je materijal koji ima električnu vodljivost u sredini između izolatora i vodiča.
Novi!!: Ikonoskop i Poluvodič · Vidi više »
Pravokutnik
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' Pravokutnik s označenim vrhovima, jednim od pravih kutova i dijagonalama Pravokutnik (pravokutna pačetvorina ili pačetvorinaDraško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak: izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2.: C – Gzel: obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., (Knj. 2.), (cjelina), str. 186.Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005.,, str. 128.), četverokut i geometrijski lik, vrsta paralelograma s četirima pravim kutovima.
Novi!!: Ikonoskop i Pravokutnik · Vidi više »
Računalni monitor
Računalni monitor je uređaj koji služi za prikaz slike stvorene računalom.Glavni dio monitora je zaslon ("ekran"), pa se u svakodnevnom govoru ti nazivi često koriste i za cijeli uređaj.
Novi!!: Ikonoskop i Računalni monitor · Vidi više »
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Novi!!: Ikonoskop i Sekunda · Vidi više »
Senzori
Infracrveni senzor. Infracrveni senzor blizine. vidljivoj svjetlosti. Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. Presjek kroz Geiger-Müllerovo brojilo. Fotometar. električnog otpora. temperaturu u °C. Senzor (njem. Sensor, engl. sensor, prema lat. sensus: osjećanje; osjećaj; osjetilo), pretvornik ili mjerno osjetilo je dio mjernoga sustava koji je u izravnom dodiru s mjerenom veličinom i daje izlazni signal ovisan o njezinu iznosu.
Novi!!: Ikonoskop i Senzori · Vidi više »
Slika
Slika može biti.
Novi!!: Ikonoskop i Slika · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Ikonoskop i Svjetlost · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Ikonoskop i Televizija · Vidi više »
Tinjac
Tinjac ili liskun. Biotit. Tinjac ili liskun je slojeviti silikat ili filosilikat.
Novi!!: Ikonoskop i Tinjac · Vidi više »
Ton
Ton je zvuk koji ima određenu visinu, jačinu, trajanje i boju, što ga razlikuje od drugih, neodređenih zvukova (kao npr. šumova).
Novi!!: Ikonoskop i Ton · Vidi više »
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Novi!!: Ikonoskop i Val · Vidi više »
Vladimir Kosma Zworykin
Zworykinov patent za ikonoskop iz 1931. Kineskop ''PA-302, General Precision Laboratories'' (GPL), (oko 1950. – 1955.). Vladimir Kosma Zworykin (rus.: Влади́мир Козьми́ч Зворы́кин, Vladimir Koz’mič Zvorykin; Murom, Rusija, 30. srpnja 1889. – Princeton, New Jersey, SAD, 29. srpnja 1982.), američki izumitelj ruskoga podrijetla.
Novi!!: Ikonoskop i Vladimir Kosma Zworykin · Vidi više »
