Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Ilirske pokrajine

Indeks Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (francuski: Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

78 odnosi: Auguste Marmont, Austrijsko Carstvo, Šibenik, Benedikt Kraljević, Bitka kod Leipziga, Boka kotorska, Civilna Hrvatska, Cres, Dalmacija, Državljanstvo, Dubrovnik, Feudalizam, Framcuska, Francuski jezik, Glina, Gorica, Gospić, Habsburg, Henri-Gatien Bertrand, Hrvatska, Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću, Hvar, Iliri, Istra, Karlovac, Kasacijski sud, Kopar, Korčula, Koruška, Kotor, Kraljevina Ilirija, Kranjska, Krk, Lienz, Lika, Ljubljana, Lošinj, Makarska, Mir u Schönbrunnu, Mošćenica, Napoleon Bonaparte, Novo Mesto, Ogulin, Općina, Otočac, Pariz, Parnica, Pazin, Petrinja, Postojna, ..., Pristav, Proračun, Rab, Rijeka, Rovinj, Satnik, Sava, Senj, Slunj, Split, Sudac, Sudbena vlast, Trgovački sudovi u Hrvatskoj, Trst, Ustav, Villach, Vojna krajina, Vojni sud, Vojska, Zadar, 12. veljače, 14. listopada, 15. travnja, 1809., 1810., 1811., 1813., 1816.. Proširite indeks (28 više) »

Auguste Marmont

'''Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont''' Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. - Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general i maršal.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Auguste Marmont · Vidi više »

Austrijsko Carstvo

Za povijest zemalja Austrijskog Carstva prije 1804.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Austrijsko Carstvo · Vidi više »

Šibenik

Šibenska riva thumb Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Šibenik · Vidi više »

Benedikt Kraljević

Benedikt Kraljević (Balija-Bakđija kod Soluna, 15. siječnja 1765./1767. - Mletci, 1. veljače 1865., pravoslavni biskup i crkveni pisac Kraljević, Benedikt, Leksikografski zavod Miroslav Krleža Zagreb, (pristupljeno 5. travnja 2018.).

Novi!!: Ilirske pokrajine i Benedikt Kraljević · Vidi više »

Bitka kod Leipziga

Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda odvijala se u razdoblju od 16. do 19. listopada 1813., predstavljala je bitku u kojoj je Napoleon doživio najodlučniji poraz.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Bitka kod Leipziga · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Которска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Boka kotorska · Vidi više »

Civilna Hrvatska

Civilna Hrvatska je jedna od Ilirskih provincija, koje su bile dio Francuskog Carstva od 1811 do 1814.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Civilna Hrvatska · Vidi više »

Cres

Cres je, uz susjedni otok Krk, najveći (405,78 km²), a poslije otoka Hvara i najdulji hrvatski otok.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Cres · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Dalmacija · Vidi više »

Državljanstvo

Državljanstvo je poseban pravni odnos, trajan po svom karakteru, koji postoji između države i pojedinca (odnosno njezinog državljanina).

Novi!!: Ilirske pokrajine i Državljanstvo · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Dubrovnik · Vidi više »

Feudalizam

Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku, a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Feudalizam · Vidi više »

Framcuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske Unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Framcuska · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu: -tamno plavo: materinji jezik;-plavo: administrativni jezik;-svijetloplavo: jezik kulture;-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Francuski jezik · Vidi više »

Glina

* glina (tlo).

Novi!!: Ilirske pokrajine i Glina · Vidi više »

Gorica

Hrvatska.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Gorica · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Gospić · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Habsburg · Vidi više »

Henri-Gatien Bertrand

Henri Gatien BertrandGeneral Henri-Gatien Bertrand (Châteauroux, 28. ožujka 1773. - Châteauroux, 31. siječnja 1844.), francuski vojskovođa, upravitelj Ilirskih pokrajina od 1811. do 1813.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Henri-Gatien Bertrand · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

Francuska vlast u Hrvatskoj započela je 1806.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Hvar · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Iliri · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Istra · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, administrativno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Karlovac · Vidi više »

Kasacijski sud

Kasacijski sud je u nekim zemljama (npr. u Italiji i Francuskoj), kao i u Hrvatskoj u prošlosti, najviši sud u zemlji, koji pazi na pravilnu primjenu zakona.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Kasacijski sud · Vidi više »

Kopar

Koper-Pretorska palača Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Kopar · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački Kurzel, talijanski Curzola, grčki Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski Corcyra Nigra) je hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Korčula · Vidi više »

Koruška

Grb Koruškoga vojvodstva Koruška (slov. Vojvodina Koroška; njem. Herzogtum Kärnten) ime je povijesnoga vojvodstva smještenog većim dijelom na području današnje južne Austrije, a manjim dijelom na području današnje sjeverne Slovenije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Koruška · Vidi više »

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Kotor · Vidi više »

Kraljevina Ilirija

Grb Kraljevine Ilirije (1816. - 1849.) Kraljevina Ilirija bila je administrativna jedinica Austrijskog Carstva od 1816. do 1849. godine, nastala od dijela nekadašnjih Napoleonovih Ilirskih pokrajina - zapadnog i središnjeg dijela današnje Slovenije, Koruške, sjeverozapadne Hrvatske (Napoleonova Civilna Hrvatska) te sjeveroistočne Italije (provincije Trst i Gorica).

Novi!!: Ilirske pokrajine i Kraljevina Ilirija · Vidi više »

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Kranjska · Vidi više »

Krk

Krk (čakavski Khark, talijanski Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Novi!!: Ilirske pokrajine i Krk · Vidi više »

Lienz

Pogled na '''Lienz''' sa sjevera Lienz je glavni grad istoimenog okruga austrijske savezne pokrajine Tirol.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Lienz · Vidi više »

Lika

250px Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5.000 km2.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Lika · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Ljubljana · Vidi više »

Lošinj

Lošinj je otok na Kvarneru.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Lošinj · Vidi više »

Makarska

Makarska je priobalni grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten podno planine Biokovo.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Makarska · Vidi više »

Mir u Schönbrunnu

Mir u Schönbrunnu potpisan je 14. listopada 1809. godine u palači Schönbrunn u Beču između Austrije i Francuske.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Mir u Schönbrunnu · Vidi više »

Mošćenica

Mošćenica je naselje u sastavu grada Petrinje, a prema popisu iz 2001.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Mošćenica · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, državnik i car.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Novo Mesto

Novo Mesto (slovenski Novo mesto) je grad i središte istoimene gradske općine na jugoistoku Slovenije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Novo Mesto · Vidi više »

Ogulin

Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Ogulin · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Općina · Vidi više »

Otočac

Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Otočac · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Pariz · Vidi više »

Parnica

Slikoviti i simbolički prikaz sredstava parnice. Parnica, građansko-pravni spor između dviju ili više pravnih osoba/stranaka, koji se vodi pred sudom tj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Parnica · Vidi više »

Pazin

Pazin je grad u Hrvatskoj, administrativno središte Istarske županije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Pazin · Vidi više »

Petrinja

Petrinja je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Petrinja · Vidi više »

Postojna

Postojna (njemački:Adelsberg, talijanski: Postumia) je grad i središte istoimene općine u jugozapadnoj Sloveniji.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Postojna · Vidi više »

Pristav

Pristav (u lat. srednjovj. ispravama: pristaldus) pristav (pristupljeno 22. studenoga 2016.) je višeznačni starohrvatski naziv.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Pristav · Vidi više »

Proračun

Državni proračun, u smislu Zakonu o proračunu, je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdatci države za jednu godinu.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Proračun · Vidi više »

Rab

Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora koji pripada Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Rab · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Rijeka · Vidi više »

Rovinj

Rovinj (tal. Rovigno) je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Rovinj · Vidi više »

Satnik

Oznaka čina satnika u Oružanim snagama RH Satnik je časnički vojni čin koji se u velikom broju vojski drugih zemalja označuje kao kapetan, pa tako i u bivšoj JNA.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Satnik · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Sava · Vidi više »

Senj

Senj (lat. Senia ili Segnia, grč. Athyinites (Αθυινιτες), njem. i mađ. Zengg, tal. Segna) je najstariji grad na gornjem Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina (Senia) na brdu Kuk.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Senj · Vidi više »

Slunj

Slunj je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Slunj · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, a drugi po veličini grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Split · Vidi više »

Sudac

Sudac razgovara sa obranom Sudac je fizička osoba kojem se povjerava pravo i dužnost da u određenoj spornoj situaciji sam ili u dogovoru s drugim sucima donese odluku kojom se ta sporna situacija rješava.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Sudac · Vidi više »

Sudbena vlast

Sudbena vlast ili judikativa je grana vlasti zadužena za provedbu zakona i, u nekim zemljama, za pridržavanje ustavnih odredaba.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Sudbena vlast · Vidi više »

Trgovački sudovi u Hrvatskoj

Zgrada Trgovačkog suda u Zagrebu Trgovački sudovi u Republici Hrvatskoj dio su sudbene vlasti, koji su kao specijalizirani sudovi ovlašteni odlučivati u onim sporovima koji su zakonom stavljeni u njihov djelokrug.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Trgovački sudovi u Hrvatskoj · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Trst · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Ustav · Vidi više »

Villach

Villach Villach- pogled sa juga Villach (slovenski: Beljak) je grad u austrijskoj saveznoj pokrajini Koruškoj i važno prometno čvorište.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Villach · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, da bi poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Vojna krajina · Vidi više »

Vojni sud

Vojni sud sud je koji vodi postupke za vojna kaznena djela unutar oružanih snaga.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Vojni sud · Vidi više »

Vojska

Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Vojska · Vidi više »

Zadar

Zadar, 2007. Zadar je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like, unutar europske NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Zadar · Vidi više »

12. veljače

12.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 12. veljače · Vidi više »

14. listopada

14.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 14. listopada · Vidi više »

15. travnja

15.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 15. travnja · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 1809. · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 1810. · Vidi više »

1811.

Bez opisa.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 1811. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 1813. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 1816. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ilirske provincije.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »