Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ilirske pokrajine

Indeks Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

96 odnosi: Auguste Marmont, Austrijsko Carstvo, Šibenik, Benedikt Kraljević, Bitka kod Leipziga, Boka kotorska, Brak, Civilna Hrvatska, Cres, Dalmacija, Država, Državljanstvo, Dubrovnik, Feudalizam, Francuska, Francuski franak, Francuski jezik, Glina (grad), Gorica, Gospić, Građansko pravo, Habsburg, Henri-Gatien Bertrand, Hrvatska, Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću, Hrvatski jezik, Hvar, Iliri, Ilirski jezik, Istra, Karlovac, Kasacijski sud, Katoličanstvo, Kazneno pravo, Kopar, Korčula, Koruška (austrijska savezna zemlja), Kotor, Kraljevina Ilirija, Kranjska, Krk, Lienz, Lika, Ljubljana, Lošinj, Makarska, Mir u Schönbrunnu, Mošćenica, Napoleon Bonaparte, Novi vijek, ..., Novo Mesto, Ogulin, Općina, Otočac, Pariz, Parnica, Pazin, Petrinja, Pokrajina, Porez, Postojna, Pristav, Proračun, Prvo Francusko Carstvo, Rab, Rijeka, Rovinj, Satnik, Sava, Senj, Slunj, Split, Stečaj, Sudac, Sudbena vlast, Trgovački sudovi u Hrvatskoj, Trst, Ustav, Villach, Vojna krajina, Vojni sud, Vojska, Zadar, Zemljovid, 12. veljače, 14. listopada, 15. travnja, 1809., 1810., 1811., 1813., 1816., 25. prosinca, 4. srpnja, 6. ožujka, 9. travnja. Proširite indeks (46 više) »

Auguste Marmont

Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Auguste Marmont · Vidi više »

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Austrijsko Carstvo · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Šibenik · Vidi više »

Benedikt Kraljević

Benedikt Kraljević (Balija-Bakđija kod Soluna, 15. siječnja 1765./1767. - Mletci, 1. veljače 1865., pravoslavni biskup i crkveni pisac Kraljević, Benedikt, Leksikografski zavod Miroslav Krleža Zagreb, (pristupljeno 5. travnja 2018.).

Novi!!: Ilirske pokrajine i Benedikt Kraljević · Vidi više »

Bitka kod Leipziga

Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda odvijala se od 16. do 19. listopada 1813. kod Leipziga, Saska, i u njoj su snage VI. koalicije (Rusko Carstvo, Kraljevina Pruska, Austrijsko Carstvo i Kraljevina Švedska) predvođene Aleksandrom I. i Karlom Filipom, odlučno porazile Napoleona I., cara Prvog Francuskog Carstva.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Bitka kod Leipziga · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Boka kotorska · Vidi više »

Brak

vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).

Novi!!: Ilirske pokrajine i Brak · Vidi više »

Civilna Hrvatska

Civilna Hrvatska je jedna od Ilirskih provincija, koje su bile dio Francuskog Carstva od 1811 do 1814.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Civilna Hrvatska · Vidi više »

Cres

Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Cres · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Dalmacija · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Država · Vidi više »

Državljanstvo

Državljanstvo je poseban pravni odnos, trajan po svom karakteru, koji postoji između države i pojedinca (odnosno njezinog državljanina).

Novi!!: Ilirske pokrajine i Državljanstvo · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Dubrovnik · Vidi više »

Feudalizam

Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Feudalizam · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Francuska · Vidi više »

Francuski franak

Pet franaka - 1945. Francuski franak (francs), ISO 4217: FRF je bio službeno sredstvo plaćanja u Francuskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Francuski franak · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Francuski jezik · Vidi više »

Glina (grad)

Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Glina (grad) · Vidi više »

Gorica

Zemljopis Hrvatska.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Gorica · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Gospić · Vidi više »

Građansko pravo

Građansko pravo ili "civilno pravo" je skup pravnih normi kojima se uređuju društveni odnosi u koje osobe stupaju povodom stvari, činidaba i imovine, pa se takvi odnosi stoga nazivaju građanskopravnim odnosima.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Građansko pravo · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Habsburg · Vidi više »

Henri-Gatien Bertrand

Henri Gatien BertrandGeneral Henri-Gatien Bertrand (Châteauroux, 28. ožujka 1773. – Châteauroux, 31. siječnja 1844.), francuski vojskovođa, upravitelj Ilirskih pokrajina od 1811. do 1813.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Henri-Gatien Bertrand · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

Francuska vlast u Hrvatskoj započela je 1806.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Hvar · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Iliri · Vidi više »

Ilirski jezik

Ilirski jezik (ili ilirski jezici) izumrli je jezik Ilira, heterogene skupine plemena i plemenskih saveza tračko-ilirske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice, poznatih u Starom vijeku na područjima od Panonske nizine pa do obala Jadranskog mora, južne Italije i Epira.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Ilirski jezik · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Istra · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Karlovac · Vidi više »

Kasacijski sud

Kasacijski sud je u nekim zemljama (npr. u Italiji i Francuskoj), kao i u Hrvatskoj u prošlosti, najviši sud u zemlji, koji pazi na pravilnu primjenu zakona.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Kasacijski sud · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Katoličanstvo · Vidi više »

Kazneno pravo

Kazneno pravo (u širem smislu) je grana prava koja se odnosi na državnu vlast kažnjavanja (jus puniendi), a u širem smislu obuhvaća: 1) materijalno kazneno pravo, 2) kazneno procesno pravo (formalno, postupovno), 3) izvršno kazneno pravo (penitencijalno). Kazneno pravo kao grana prava ima zaštitnu ulogu, odnosno zaštićuje određene odnose i vrijednosti.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Kazneno pravo · Vidi više »

Kopar

Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Kopar · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Korčula · Vidi više »

Koruška (austrijska savezna zemlja)

Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Kotor · Vidi više »

Kraljevina Ilirija

Grb Kraljevine Ilirije (1816. – 1849.) Kraljevina Ilirija bila je administrativna jedinica Austrijskog Carstva od 1816. do 1849. godine, nastala od dijela nekadašnjih Napoleonovih Ilirskih pokrajina - zapadnog i središnjeg dijela današnje Slovenije, Koruške, sjeverozapadne Hrvatske (Napoleonova Civilna Hrvatska) te sjeveroistočne Italije (provincije Trst i Gorica).

Novi!!: Ilirske pokrajine i Kraljevina Ilirija · Vidi više »

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Kranjska · Vidi više »

Krk

Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Novi!!: Ilirske pokrajine i Krk · Vidi više »

Lienz

Pogled na '''Lienz''' sa sjevera Lienz je glavni grad istoimenog okruga austrijske savezne pokrajine Tirol.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Lienz · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Lika · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Ljubljana · Vidi više »

Lošinj

Lošinj je otok na Kvarneru.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Lošinj · Vidi više »

Makarska

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Makarska · Vidi više »

Mir u Schönbrunnu

Mir u Schönbrunnu potpisan je 14. listopada 1809. godine u palači Schönbrunn u Beču između Austrije i Francuske.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Mir u Schönbrunnu · Vidi više »

Mošćenica

Mošćenica je naselje u sastavu grada Petrinje, a prema popisu iz 2001.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Mošćenica · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Novi vijek

Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Novi vijek · Vidi više »

Novo Mesto

Novo Mesto (slovenski Novo mesto) je grad i središte istoimene gradske općine na jugoistoku Slovenije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Novo Mesto · Vidi više »

Ogulin

Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Ogulin · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Općina · Vidi više »

Otočac

Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Otočac · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Pariz · Vidi više »

Parnica

Slikoviti i simbolički prikaz sredstava parnice. Parnica, građansko-pravni spor između dviju ili više pravnih osoba/stranaka, koji se vodi pred sudom tj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Parnica · Vidi više »

Pazin

Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Pazin · Vidi više »

Petrinja

Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Petrinja · Vidi više »

Pokrajina

Pokrajina (lat. provincia), je upravno-administrativna jedinica te druga razina vlasti u većini zemalja.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Pokrajina · Vidi više »

Porez

Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Porez · Vidi više »

Postojna

Postojna (njemački: Adelsberg, talijanski: Postumia) je grad i središte istoimene općine u jugozapadnoj Sloveniji.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Postojna · Vidi više »

Pristav

Pristav (u lat. srednjovj. ispravama: pristaldus) pristav (pristupljeno 22. studenoga 2016.) je višeznačni starohrvatski naziv.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Pristav · Vidi više »

Proračun

Državni proračun, u smislu Zakonu o proračunu, je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdatci države za jednu godinu.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Proračun · Vidi više »

Prvo Francusko Carstvo

Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Prvo Francusko Carstvo · Vidi više »

Rab

Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Rab · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Rijeka · Vidi više »

Rovinj

Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Rovinj · Vidi više »

Satnik

Oznaka čina satnika u Oružanim snagama RH Satnik ili stotnik je časnički vojni čin koji se u velikom broju vojski drugih zemalja označuje kao kapetan (i u JNA).

Novi!!: Ilirske pokrajine i Satnik · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Sava · Vidi više »

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Senj · Vidi više »

Slunj

Slunj je grad u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Slunj · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Split · Vidi više »

Stečaj

Stečaj (engl. bankruptcy, njem. Konkurs).

Novi!!: Ilirske pokrajine i Stečaj · Vidi više »

Sudac

Sudac razgovara s obranom Sudac je fizička osoba kojem se povjerava pravo i dužnost da u određenoj spornoj situaciji sam ili u dogovoru s drugim sucima donese odluku kojom se ta sporna situacija rješava.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Sudac · Vidi više »

Sudbena vlast

Sudbena vlast ili judikativa je grana vlasti zadužena za provedbu zakona i, u nekim zemljama, za pridržavanje ustavnih odredaba.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Sudbena vlast · Vidi više »

Trgovački sudovi u Hrvatskoj

Zgrada Trgovačkog suda u Zagrebu Trgovački sudovi u Republici Hrvatskoj dio su sudbene vlasti, koji su kao specijalizirani sudovi ovlašteni odlučivati u onim sporovima koji su zakonom stavljeni u njihov djelokrug.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Trgovački sudovi u Hrvatskoj · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Trst · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Ustav · Vidi više »

Villach

Villach Villach- pogled s juga Villach (slovenski: Beljak) je grad u austrijskoj saveznoj pokrajini Koruškoj i važno prometno čvorište.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Villach · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Vojna krajina · Vidi više »

Vojni sud

Vojni sud je sud koji vodi postupke za vojna kaznena djela unutar oružanih snaga.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Vojni sud · Vidi više »

Vojska

Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Vojska · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Zadar · Vidi više »

Zemljovid

Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.

Novi!!: Ilirske pokrajine i Zemljovid · Vidi više »

12. veljače

12.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 12. veljače · Vidi više »

14. listopada

14.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 14. listopada · Vidi više »

15. travnja

15.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 15. travnja · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 1809. · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 1810. · Vidi više »

1811.

Bez opisa.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 1811. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 1813. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 1816. · Vidi više »

25. prosinca

25.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 25. prosinca · Vidi više »

4. srpnja

4.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 4. srpnja · Vidi više »

6. ožujka

6.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 6. ožujka · Vidi više »

9. travnja

9.

Novi!!: Ilirske pokrajine i 9. travnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ilirske provincije.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »