Brže od pregledniku!
67 odnosi: Afrazijski jezici, Albanski jezik, Altajski jezici, Anatolijski jezici, Arheologija, Armenski jezik, Avestički jezik, Balkan, Baltoslavenski jezici, Bjelogorica, Charles Darwin, Danska, Dijalektologija, Domaći pas, Dravidski jezici, Društvo, Dunav, Engleski jezik, Filip Vezdin, Filologija, Germanski jezici, Glas, Glasovna promjena, Gotski jezik, Grčki jezik, Indoeuropska fonologija, Indoeuropska morfologija, Indoeuropski jezici, Indoiranski jezici, Iran, Istok, Italski jezici, Jezikoslovlje, Kartvelski jezici, Keltski jezici, Književnost, Kovine, Kultura, Latinski jezik, Mala Azija, Mitologija, Morfologija (jezikoslovlje), Novogrčki jezik, Odjeća, Planina, Poljoprivreda, Pr. Kr., Predmetak, Rat, Riječ, ..., Sanskrt, Semitski prajezik, Sufiks, Uralski jezici, Urmija (jezero), Vjera, Voda, Zapad, Zvjezdica (pravopis), 1786., 1790., 1798., 1816., 1861., 1886., 1893., 1971.. Proširite indeks (17 više) »
Afrazijski jezici
Karta koja pokazuje raširenost afroazijskih jezika Glavne jezične skupine Afrazijski jezici (afroazijski, nekada semitsko-hamitski), velika jezična porodica, obuhvaća 374 (po starijim podacima 372, odnosno 375) jezika raširenih po dijelovima Azije i sjeverne Afrike.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Afrazijski jezici · Vidi više »
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Albanski jezik · Vidi više »
Altajski jezici
Altajski jezici hipotetska su porodica jezika koja se ponekad s uralskom porodicom povezuje u širu uralsko-altajsku porodicu.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Altajski jezici · Vidi više »
Anatolijski jezici
Anatolijski jezici, skupina izumrlih indoeuropskih jezika, koji su se u vremenima prije Krista govorili na području Anatolije ili Male Azije.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Anatolijski jezici · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Arheologija · Vidi više »
Armenski jezik
Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Armenski jezik · Vidi više »
Avestički jezik
Yasna 28.1, Ahunavaiti Gatha (Bodleian MS J2). Avestički jezik (pazend; ISO 639-3: ave), izumrli drevni jezik iz Irana, jedan od 87 iranskih jezika, šire indoiranske skupine, unutar koje čini posebnu podskupinu.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Avestički jezik · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Balkan · Vidi više »
Baltoslavenski jezici
Baltoslavenski jezici jesu jezici baltoslavenske jezične zajednice koja je postojala od 1500.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Baltoslavenski jezici · Vidi više »
Bjelogorica
Jesenske boje Bjelogorična šuma zimi Bjelogoricom odnosno bjelogoričnim šumama nazivamo šume u kojima prevladavaju vrste drveća koje odbacuju lišće u jesen.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Bjelogorica · Vidi više »
Charles Darwin
Charles Robert Darwin (Shrewsbury, Shopshire, Engleska, 12. veljače 1809. – Downe, Kent, Engleska, 19. travnja 1882.), engleski znanstvenik i prirodoslovac.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Charles Darwin · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Danska · Vidi više »
Dijalektologija
Dijalektologija je jezikoslovna disciplina kojoj su predmet proučavanja narječja i dijalekti kojega jezika u sadašnjemu razvojnome stanju (sinkronija) i njihovome povijesnome razvoju (dijakronija).
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Dijalektologija · Vidi više »
Domaći pas
Domaći pas (Canis lupus familiaris) sisavac je iz reda psolikih odnosno porodice pasa (Canidae).
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Domaći pas · Vidi više »
Dravidski jezici
Dravidski jezici Dravidski jezici jezična porodica iz Indije.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Dravidski jezici · Vidi više »
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Društvo · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Dunav · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Engleski jezik · Vidi više »
Filip Vezdin
Ivan Filip Vezdin (O. Paulin od sv. Bartolomeja, OCD; Hof am Leithaberge, Gradišće, 25. travnja 1748. – Rim, 7. siječnja 1806.) bio je gradišćanskohrvatski katolički svećenik, misionar i jezikoslovac.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Filip Vezdin · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Filologija · Vidi više »
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Germanski jezici · Vidi više »
Glas
Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, to jest najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Glas · Vidi više »
Glasovna promjena
Glasovne promjene jesu promjene glasova zbog tvorbe riječi ili promjene oblika riječi uz međusoban utjecaj glasova sličnih ili različitih zvučnih i izgovornih svojstava.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Glasovna promjena · Vidi više »
Gotski jezik
Gotski jezik (ISO 639-3: got) Drevni istočnogermanski jezik indoeuropske jezične porodice.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Gotski jezik · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Grčki jezik · Vidi više »
Indoeuropska fonologija
Indoeuropska fonologija indoeuropskog prajezika rekonstruirana je na osnovi odraza različitih indoeuropskih jezika.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Indoeuropska fonologija · Vidi više »
Indoeuropska morfologija
Indoeuropski je jezik (ili indogermanski, praindoeuropski...) bio izrazito flektivan.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Indoeuropska morfologija · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Indoiranski jezici
Indoiranski jezici, velika skupina indoeuropskih jezika koja obuhvaća (310) jezika podijeljenih u dvije glavne podskupine, indoarijsku i iransku.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Indoiranski jezici · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Iran · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Istok · Vidi više »
Italski jezici
Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Italski jezici · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Jezikoslovlje · Vidi više »
Kartvelski jezici
Kartvelski jezici (ili južnokavkaski jezici) su jezici koji se govore na Kavkazu, od kojih gruzijski ima najviše govornika.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Kartvelski jezici · Vidi više »
Keltski jezici
Keltski jezici su jezici potekli od proto keltskog ili "običnog keltskog", jedne grane veće zajednice indoeuropskih jezika.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Keltski jezici · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Književnost · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Kovine · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Kultura · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Latinski jezik · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Mala Azija · Vidi više »
Mitologija
Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Mitologija · Vidi više »
Morfologija (jezikoslovlje)
Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Morfologija (jezikoslovlje) · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Novogrčki jezik · Vidi više »
Odjeća
Narodna nošnja Odjeća se sastoji od odjevnih predmeta namijenjenih zaštiti čovjekovog tijela od klimatskih i drugih vanjskih utjecaja.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Odjeća · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Planina · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Poljoprivreda · Vidi više »
Pr. Kr.
pr.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Pr. Kr. · Vidi više »
Predmetak
Prefiks ili predmetak u gramatici označava afiks koji dolazi ispred korijena riječi.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Predmetak · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Rat · Vidi više »
Riječ
Riječ je glas ili skup glasova kojem je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica svakog jezika; odgovara posebnosti najosnovnije pojedinosti u jeziku.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Riječ · Vidi više »
Sanskrt
Sanskrtski rukopis na palminim listovima, Bihar ili Nepal, 11. stoljeće Riječ sanskrt napisana pismom Devanagari Sanskrt (ISO 639-3: san; sanskrt: संस्कृत, saṃskṛtá; od sám 'zajedno' i kṛtá 'napravljeno', doslovno: 'sastavljeno', saṃskṛtā vā́c: 'sastavljeni jezik') je jezik najstarije indijske književnosti, Veda, i ima značajnu ulogu prije svega u hinduizmu.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Sanskrt · Vidi više »
Semitski prajezik
Semitski prajezik hipotetski je zajednički predak semitskih jezika.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Semitski prajezik · Vidi više »
Sufiks
Sufiks (također postfiks, dometak) u gramatici označava afiks koji dolazi nakon korijena riječi.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Sufiks · Vidi više »
Uralski jezici
Uralski jezici Zemljopisna rasprostranjenost uralskih jezika Uralski jezici su jezična porodica u sjevernoj Euraziji s 38 jezika kojima govori oko 20 milijuna ljudi.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Uralski jezici · Vidi više »
Urmija (jezero)
Urmija (perz. دریاچه ارومیه: Daryâcheh-ye Orumiyeh; kurd. زه ریاچه ی ورمێ; azer. ارومیه گولی ili ارومیه گولو; arm. Ուրմիա լիճ, antički Matiene) je slano jezero koje se nalazi u Iranu, između iranskih pokrajina Istočnog i Zapadnog Azerbejdžana i zapadno od južnog dijela Kaspijskog jezera.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Urmija (jezero) · Vidi više »
Vjera
Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Vjera · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Voda · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Zapad · Vidi više »
Zvjezdica (pravopis)
Zvjezdica ili asterisk (* - grč. asterikos, lat. asteriscus.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i Zvjezdica (pravopis) · Vidi više »
1786.
Bez opisa.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i 1786. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i 1790. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i 1798. · Vidi više »
1816.
Bez opisa.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i 1816. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i 1861. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i 1886. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i 1893. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Indoeuropski prajezik i 1971. · Vidi više »
