Brže od pregledniku!
94 odnosi: Audi, Škotska, Bavarska, Bavarski jezik, Dunav, Francuska, Italija, Kragujevac, Kršćansko-socijalna unija (Njemačka), Latinski jezik, Martin Sentić, Moskva, Murska Sobota, Njemačke savezne pokrajine, Opole, Poljska, Rusija, Slovenija, Srbija, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, 1450., 1500., 1558., 1630., 1762., 1792., 1803., 1813., 1818., 1820., 1821., 1822., 1824., 1827., 1831., 1834., 1837., 1840., 1842., 1844., 1846., 1852., 1855., 1858., 1861., 1867., 1871., 1875., 1880., ..., 1885., 1890., 1895., 1896., 1900., 1905., 1910., 1916., 1917., 1919., 1920., 1925., 1930., 1933., 1939., 1945., 1946., 1948., 1950., 1952., 1955., 1956., 1961., 1962., 1963., 1965., 1966., 1970., 1972., 1975., 1979., 1980., 1985., 1987., 1990., 1995., 1998., 2000., 2002., 2003., 2005., 2006., 2018., 31. prosinca. Proširite indeks (44 više) »
Audi
Audi je njemački proizvođač automobila sa sjedištem u Ingolstadtu.
Novi!!: Ingolstadt i Audi · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Ingolstadt i Škotska · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Ingolstadt i Bavarska · Vidi više »
Bavarski jezik
Bavarski jezik (ISO 639-3: bar; bayerisch, bairisch, ost-oberdeutsch, bavarian austrian), jezik Bavaraca i Austrijanaca, potomaka starih bajuvarskih plemena, koji danas žive na području Austrije 6 983 298 (2000 WCD), Njemačkoj 246 050 (2000 WCD), Češkoj 9 245 (2000 WCD), Mađarskoj (170 000) i Italiji 258 885 (2000 WCD).
Novi!!: Ingolstadt i Bavarski jezik · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Ingolstadt i Dunav · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Ingolstadt i Francuska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ingolstadt i Italija · Vidi više »
Kragujevac
Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.
Novi!!: Ingolstadt i Kragujevac · Vidi više »
Kršćansko-socijalna unija (Njemačka)
Kršćansko-socijalna unija u Bavarskoj (CSU, njem. Christlich-Soziale Union in Bayern) je kršćansko-konzervativna stranka u Bavarskoj.
Novi!!: Ingolstadt i Kršćansko-socijalna unija (Njemačka) · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Ingolstadt i Latinski jezik · Vidi više »
Martin Sentić
Don Martin Sentić (Gradac (Neum, BiH), 24. srpnja 1932. - Dubrovnik, 24. rujna 2018.), hrvatski katolički svećenik iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ingolstadt i Martin Sentić · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Ingolstadt i Moskva · Vidi više »
Murska Sobota
Murska Sobota (mađarski:Muraszombat, njemački:Olsnitz, prekomurski:Sobota) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.
Novi!!: Ingolstadt i Murska Sobota · Vidi više »
Njemačke savezne pokrajine
Njemačka je federalna država koja se dijeli na 16 saveznih pokrajina.
Novi!!: Ingolstadt i Njemačke savezne pokrajine · Vidi više »
Opole
Opole (njemački: Oppeln) je grad u Opolskom vojvodstvu u Poljskoj.
Novi!!: Ingolstadt i Opole · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Ingolstadt i Poljska · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Ingolstadt i Rusija · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Ingolstadt i Slovenija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Ingolstadt i Srbija · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Ingolstadt i Turska · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Ingolstadt i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
1450.
Tempio Malatestiano.
Novi!!: Ingolstadt i 1450. · Vidi više »
1500.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1500. · Vidi više »
1558.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1558. · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1630. · Vidi više »
1762.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1762. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1792. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1803. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1813. · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1818. · Vidi više »
1820.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1820. · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1821. · Vidi više »
1822.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1822. · Vidi više »
1824.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1824. · Vidi više »
1827.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1827. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1831. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1834. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1837. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1840. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1842. · Vidi više »
1844.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1844. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1846. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1852. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1855. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1858. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1861. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1867. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1871. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1875. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1880. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1885. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1890. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1896. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Ingolstadt i 1900. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1905. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1910. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1917. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1920. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1925. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1930. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1933. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1939. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Ingolstadt i 1946. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1948. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1950. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1952. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1956. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Ingolstadt i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1963. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Ingolstadt i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1966. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1972. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1975. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1980. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1987. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1990. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Ingolstadt i 1995. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ingolstadt i 1998. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Ingolstadt i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Ingolstadt i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ingolstadt i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Ingolstadt i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Ingolstadt i 2006. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Ingolstadt i 2018. · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Ingolstadt i 31. prosinca · Vidi više »
