Brže od pregledniku!
64 odnosi: Španjolska, Židovi, Bigamija, Biskup, Biskupija, Bogoslovlje, Cenzura, Dikasterij za nauk vjere, Dominikanci, Dualizam (religija), Europa, Ferdinand II. Aragonski, Francuska revolucija, Fridrik I. Barbarossa, Galileo Galilei, Giordano Bruno, Grgur IX., Hodočašće, Homoseksualnost, Hrvatska povijest, Infanticid, Inocent IV., Inocent VII., Italija, Izabela I. Kastiljska, Jadransko more, Kanibalizam, Katolička Crkva, Komunizam, Krivovjerje, Latinski jezik, Lucije III., Malleus maleficarum, Malta, Mletci, Musliman, Napoleonski ratovi, Palestina, Papa, Pokora, Pravo, Promiskuitet, Propaganda, Protestantizam, Rekonkvista, Rimska inkvizicija, Rimsko pravo, Siksto IV., Srednji vijek, Vještice, ..., Vrag, 1184., 12. stoljeće, 1231., 1252., 13. stoljeće, 1478., 1484., 1486., 15. svibnja, 1520., 16. stoljeće, 4. studenoga, 8. veljače. Proširite indeks (14 više) »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Inkvizicija i Španjolska · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Inkvizicija i Židovi · Vidi više »
Bigamija
Bigamija je izraz koji označava oblik poligamije u kojem je jedna osoba istovremeno u braku s dvama različitim bračnim partnerima, to jest član je dviju različitih bračnih zajednica.
Novi!!: Inkvizicija i Bigamija · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Inkvizicija i Biskup · Vidi više »
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Inkvizicija i Biskupija · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Inkvizicija i Bogoslovlje · Vidi više »
Cenzura
Index Librorum Prohibitorum bio je popis publikacija koje je Sveta Kongregacija Indexa smatrala krivovjernim ili suprotnim moralu, a katolicima ih je bilo zabranjeno čitati.Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja.
Novi!!: Inkvizicija i Cenzura · Vidi više »
Dikasterij za nauk vjere
Dikasterij za nauk vjere (tal. Dicastero per la Dottrina della Fede, D.D.F.) dio je Rimske kurije i ima zadaću pomagati rimskom prvosvećeniku i biskupima u naviještanju evanđelja diljem svijeta, promicati i štititi cjelovitost katoličkog nauka o vjeri i moralu, oslanjajući se na polog vjere.
Novi!!: Inkvizicija i Dikasterij za nauk vjere · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Inkvizicija i Dominikanci · Vidi više »
Dualizam (religija)
Filozofija umaYin-yang simbolizira dualizam svih stvari u prirodi prema shvaćanju taoističke filozofije. Dualizam je religiozni nauk o dva principa, dvije sile, koje se od iskona bore za prevlast i konačnu pobjedu u svijetu.
Novi!!: Inkvizicija i Dualizam (religija) · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Inkvizicija i Europa · Vidi više »
Ferdinand II. Aragonski
Ferdinand Katolički Ferdinand II.
Novi!!: Inkvizicija i Ferdinand II. Aragonski · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Inkvizicija i Francuska revolucija · Vidi više »
Fridrik I. Barbarossa
Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: Inkvizicija i Fridrik I. Barbarossa · Vidi više »
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Novi!!: Inkvizicija i Galileo Galilei · Vidi više »
Giordano Bruno
'''Giordano Bruno''' Giordano Bruno (Nola, siječanj 1548. – Rim, 17. veljače 1600.), talijanski filozof i pjesnik.
Novi!!: Inkvizicija i Giordano Bruno · Vidi više »
Grgur IX.
Grgur IX. (pravo ime Ugolino di Segni) (Anagni, kraj Frosinonea, o. 1170.Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 28. - Rim, 22. kolovoza 1241.) je bio papa od 19. ožujka 1227. do 22. kolovoza 1241. Još kao kardinal podupirao je nove prosjačke redove - franjevce i dominikance, te laičke vjerske pokrete.
Novi!!: Inkvizicija i Grgur IX. · Vidi više »
Hodočašće
kršćana. Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1.
Novi!!: Inkvizicija i Hodočašće · Vidi više »
Homoseksualnost
Zastava duginih boja – široko prihvaćeni simbol LGBT zajednice i LGBT aktivista. Homoseksualnost (od starogrčkog ὁμός što znači isto, i latinskog sexus što znači spol), romantična i spolna privlačnost prema istome spolu ili spolno ponašanje između pripadnika istog spola.
Novi!!: Inkvizicija i Homoseksualnost · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Inkvizicija i Hrvatska povijest · Vidi više »
Infanticid
Pokolj nevine dječice: Izvršenje zapovijedi kralja Heroda o umorstvu u Betlehemu i okolici sve djece do dvije godine starosti. Infanticid (lat. infanticidium, od infans - dijete + -cid) ili čedomorstvo, izraz je koji u najširemu smislu označava čin ubojstva ili namjernoga usmrćivanja djece.
Novi!!: Inkvizicija i Infanticid · Vidi više »
Inocent IV.
Inocent IV šalje dominikance i franjevce Tatarima Papa Inocent IV, rođen kao Sinibaldo Fieschi (Genova, potkraj 12. stoljeća - Napulj, 7. prosinca 1254.), jedan je od značajnih srednjovjekovnih Papa, koji je imao važnu ulogu u sukobu između carstva i papinstva.
Novi!!: Inkvizicija i Inocent IV. · Vidi više »
Inocent VII.
Inocent VII., papa od 17. listopada 1404. do 6. studenog 1406. godine.
Novi!!: Inkvizicija i Inocent VII. · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Inkvizicija i Italija · Vidi više »
Izabela I. Kastiljska
Izabelin portret Izabela I. Kastiljska (špa. Isabel I de Castilla) ili Izabela Katolička (Madrigal de las Altas Torres, 22. travnja 1451. – Medini del Campo, 26. studenoga 1504.), bila je kraljica Kastilije i Leona.
Novi!!: Inkvizicija i Izabela I. Kastiljska · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Inkvizicija i Jadransko more · Vidi više »
Kanibalizam
Kanibali u Južnoj Americi, ilustracija iz 1557. Kanibalizam je konzumacija mesa pripadnika iste vrste, kao kod bogomoljke ili pauka (životinjski kanibalizam).
Novi!!: Inkvizicija i Kanibalizam · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Inkvizicija i Katolička Crkva · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Inkvizicija i Komunizam · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Inkvizicija i Krivovjerje · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Inkvizicija i Latinski jezik · Vidi više »
Lucije III.
Lucije III. papa od 1. rujna 1181. do 25. studenog 1185. godine.
Novi!!: Inkvizicija i Lucije III. · Vidi više »
Malleus maleficarum
Naslovna stranica knjige ''Malleus maleficarum'', Lyon, 1669. Malj za vještice (lat. Malleus maleficarum), teološko djelo dominikanca Henrika Institorisa i Jakoba Sprengera, objavljeno 1486. godine, u kojem se iznosi stav i opisuje vještičarenje i čarobnjaštvo.
Novi!!: Inkvizicija i Malleus maleficarum · Vidi više »
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.
Novi!!: Inkvizicija i Malta · Vidi više »
Mletci
# povijesno ime za grad Veneciju.
Novi!!: Inkvizicija i Mletci · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Inkvizicija i Musliman · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Inkvizicija i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: Inkvizicija i Palestina · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Inkvizicija i Papa · Vidi više »
Pokora
Pietro Rotari: Portret pokorne djevojčice Pokora je čin kajanja, kojim osoba pokazuje svoju iskrenu namjeru, da više ne sagriješi.
Novi!!: Inkvizicija i Pokora · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Inkvizicija i Pravo · Vidi više »
Promiskuitet
Promiskuitet je oblik seksualnog ponašanja kod kojeg je prisutna promjena seksualnog (ili seksualnih) partnera, odnosno neodrživost zadovoljenja seksualnih potreba u vezi s jednim stalnim partnerom.
Novi!!: Inkvizicija i Promiskuitet · Vidi više »
Propaganda
Propagandni letak JNA s pozivom na predaju pri velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku u Dubrovniku Propagandni letak JNA s pozivom građanima na pružanje otpora Hrvatskoj vojsci Propaganda označava sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinaca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići.
Novi!!: Inkvizicija i Propaganda · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Inkvizicija i Protestantizam · Vidi više »
Rekonkvista
Rekonkista ili Rekonkvista (španj. reconquista.
Novi!!: Inkvizicija i Rekonkvista · Vidi više »
Rimska inkvizicija
Galileo pred Rimskom inkvizicijom. Rimska inkvizicija je sistem sudova koji su osnovali pape u 16. stoljeću kao nastavak prijašnje Papinske inkvizicije za područje Italije, Malte i mnogih drugih dijelova Europe.
Novi!!: Inkvizicija i Rimska inkvizicija · Vidi više »
Rimsko pravo
Rimsko pravo (ius Romanum, ius Romanorum) označava pravni poredak koji je vrijedio u rimskoj državi od osnutka Rima, koji se prema predaji veže uz 753. godinu pr. Kr., pa do smrti istočnorimskog cara Justinijana 565. godine.
Novi!!: Inkvizicija i Rimsko pravo · Vidi više »
Siksto IV.
Siksto IV. (21. srpnja 1414. – 12. kolovoza 1484.), pravim imenom Francesco della Rovere, papa od 1471. do 1484. godine.
Novi!!: Inkvizicija i Siksto IV. · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Inkvizicija i Srednji vijek · Vidi više »
Vještice
Tri vještice, djelo Johanna Heinricha Füsslija (1783.) Vještice, prema legendama, mitovima i narodnim vjerovanjima, su žene koje se bave vještičarenjem kako bi stekle nadnaravne moći za korištenje u dobre ili zle svrhe.
Novi!!: Inkvizicija i Vještice · Vidi više »
Vrag
Božanstvenoj komediji Mihaela kako se bori protiv vraga Vrag ili Đavo(l)/Đavao (od grčkog: Διάβολος, preko staroslavenskog: Dїavolъ), ili Sotona (Satana; hebrejski: שָׂטָן, aramejski: שִׂטְנָא, latinski: Sátanas, s prvobitnim značenjem u hebr. jeziku "protivnik", "tužilac (pred sudom)" (Ps 109;6; usp. Za 3.12; Jb 1.6; Za 3.12)), u religiji predstavlja personifikaciju zla, neprijatelja ljudima i Bogu, palog anđela, demona ili manje božanstvo.
Novi!!: Inkvizicija i Vrag · Vidi više »
1184.
Bez opisa.
Novi!!: Inkvizicija i 1184. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Inkvizicija i 12. stoljeće · Vidi više »
1231.
Bez opisa.
Novi!!: Inkvizicija i 1231. · Vidi više »
1252.
Bez opisa.
Novi!!: Inkvizicija i 1252. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Inkvizicija i 13. stoljeće · Vidi više »
1478.
Bez opisa.
Novi!!: Inkvizicija i 1478. · Vidi više »
1484.
Bez opisa.
Novi!!: Inkvizicija i 1484. · Vidi više »
1486.
Bez opisa.
Novi!!: Inkvizicija i 1486. · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Inkvizicija i 15. svibnja · Vidi više »
1520.
Bez opisa.
Novi!!: Inkvizicija i 1520. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Inkvizicija i 16. stoljeće · Vidi više »
4. studenoga
4.
Novi!!: Inkvizicija i 4. studenoga · Vidi više »
8. veljače
8.
Novi!!: Inkvizicija i 8. veljače · Vidi više »
