Brže od pregledniku!
82 odnosi: Aleksandar Trajkovski, Ante Čačić, Đuro Bago, ŠRC Zaprešić, Beograd, Borimir Perković, Brighton & Hove Albion F.C., Dejan Lovren, Divlje Svinje, Domovinski rat, Eduardo Alves da Silva, FK Crvena zvezda, FK Radnički Niš, Hrvatska, Hrvatska nogometna liga, Hrvatska nogometna reprezentacija, Hrvatski nogometni kup, Hrvatski nogometni kup 1992., Hrvoje Čale, Ilija Lončarević, Ilija Sivonjić, Ivan Cvjetković, Josip Kuže, Josip Posavec, Komnen Andrić, Krunoslav Jurčić, Kup UEFA, Luka Modrić, Mario Grgurović, Matej Delač, Mihael Mikić, Mislav Oršić, Njemačka marka, NK Inker Zaprešić (2022.), NK Osijek, NK Zaprešić, Nogomet, Nogometni leksikon, Prva nogometna liga, Renato Jurčec, Samir Toplak, Sportske novosti, Srećko Bogdan, Tomislav Šarić, Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991., Vedran Ćorluka, Zaprešić, Zoran Zekić, Zorislav Srebrić, Zvonimir Soldo, ..., 1. HNL 1992., 1. HNL 1992./93., 1. HNL 1993./94., 1. HNL 1994./95., 1. HNL 1995./96., 1. HNL 1996./97., 1. HNL 2003./04., 1. HNL 2004./05., 1. HNL 2005./06., 1. HNL 2007./08., 1. HNL 2008./09., 1. HNL 2009./10., 1. HNL 2010./11., 1. HNL 2011./12., 1. HNL 2012./13., 1. HNL 2015./16., 1. HNL 2016./17., 1. HNL 2017./18., 1. HNL 2018./19., 1. HNL 2019./20., 1929., 1991., 1992., 2. HNL 2002./03., 2. HNL 2006./07., 2. HNL 2013./14., 2. HNL 2014./15., 2003., 2005., 2022., 22. srpnja, 25. lipnja. Proširite indeks (32 više) »
Aleksandar Trajkovski
Aleksandar Trajkovski (Skoplje, 5. rujna 1992.) je sjevernomakedonski nogometaš koji trenutačno igra za splitski Hajduk i sjevernomakedonsku nogometnu reprezentaciju na poziciji napadača.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Aleksandar Trajkovski · Vidi više »
Ante Čačić
Ante Čačić (Zagreb, 29. rujna 1953.), hrvatski je nogometni trener.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Ante Čačić · Vidi više »
Đuro Bago
Đuro Bago (rođen 20. travnja u Zagrebu) hrvatski je nogometni trener koji je trenutačno sportski direktor nogometnog kluba Inter-Zaprešić.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Đuro Bago · Vidi više »
ŠRC Zaprešić
ŠRC Zaprešić je stadion u sklopu istoimenog športskog kompleksa u Zaprešiću, čiji je najistaknutiji korisnik bio NK Inter-Zaprešić.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i ŠRC Zaprešić · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Beograd · Vidi više »
Borimir Perković
Borimir Perković (Livno, 25. rujna 1967.) hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Borimir Perković · Vidi više »
Brighton & Hove Albion F.C.
Brighton & Hove Albion F.C je profesionalni engleski nogometni klub koji nastupa u engleskoj Premier ligi.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Brighton & Hove Albion F.C. · Vidi više »
Dejan Lovren
Dejan Lovren (Zenica, 5. srpnja 1989.), hrvatski je nogometaš i bivši reprezentativac koji igra na poziciji braniča.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Dejan Lovren · Vidi više »
Divlje Svinje
Divlje Svinje (poznate i kao Wild Pigs) navijačka su skupina iz Zaprešića, koja podržava Inker-Zaprešić.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Divlje Svinje · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Domovinski rat · Vidi više »
Eduardo Alves da Silva
Eduardo Alves da Silva (Rio de Janeiro, 25. veljače 1983.), poznat i kao Eduardo ili Dudú, hrvatski je bivši nogometaš i jedan od najboljih napadača u povijesti hrvatske nogometne reprezentacije.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Eduardo Alves da Silva · Vidi više »
FK Crvena zvezda
FK Crvena zvezda srbijanski je nogometni klub iz Beograda.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i FK Crvena zvezda · Vidi više »
FK Radnički Niš
FK Radnički srbijanski je nogometni klub iz Niša.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i FK Radnički Niš · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska nogometna liga
Prijelazni pokal za pobjednika Prve HNL. Autor pokala je akademski kipar Marijan Zaradić Hrvatska nogometna liga (HNL), službenog naziva SuperSport Hrvatska nogometna liga, hrvatska je nogometna liga najvišeg ranga.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Hrvatska nogometna liga · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Hrvatski nogometni kup
Ivanu Rabuzinu Hrvatski nogometni kup, iz sponzorskih razloga SuperSport Hrvatski nogometni kup, nogometno je natjecanje u Hrvatskoj koje se održava svake godine.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Hrvatski nogometni kup · Vidi više »
Hrvatski nogometni kup 1992.
Prvo natjecanje za Hrvatski nogometni kup odigrano je u proljeće 1992. godine.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Hrvatski nogometni kup 1992. · Vidi više »
Hrvoje Čale
Hrvoje Čale (Zagreb, 4. ožujka 1985.) je hrvatski nogometaš koji trenutačno igra za Inter-Zaprešić.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Hrvoje Čale · Vidi više »
Ilija Lončarević
Ilija Lončarević (Čajkovci kod Slavonskoga Broda, 8. listopada 1944.), hrvatski je nogometni trener.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Ilija Lončarević · Vidi više »
Ilija Sivonjić
Ilija Sivonjić (Zubovići, BiH, 13. siječnja 1987.) hrvatski je nogometaš koji trenutačno nastupa za njemački VSST Günzlhofen.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Ilija Sivonjić · Vidi više »
Ivan Cvjetković
Ivan Cvjetković (Strošinci, 2. siječnja 1960.) bivši je hrvatski nogometni reprezentativac.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Ivan Cvjetković · Vidi više »
Josip Kuže
Josip Kuže (Vranje, Srbija, 13. studenog 1952. – Zagreb, 16. lipnja 2013.) bio je hrvatski nogometaš, nogometni trener i izbornik.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Josip Kuže · Vidi više »
Josip Posavec
Josip Posavec (Varaždin, 10. ožujka 1996.) hrvatski je nogometaš koji igra na poziciji vratara.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Josip Posavec · Vidi više »
Komnen Andrić
Komnen Andrić (Baljevac na Ibru, 1. srpnja 1995.) je srbijanski nogometaš koji igra na poziciji napadača.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Komnen Andrić · Vidi više »
Krunoslav Jurčić
Krunoslav (Kruno) Jurčić (Ljubuški, 26. studenoga 1969.) bivši je hrvatski nogometni reprezentativac i sadašnji trener.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Krunoslav Jurčić · Vidi više »
Kup UEFA
Kup UEFA je bivše UEFA-ino natjecanje, drugo po jačini nakon UEFA-ine Lige prvaka. Ustanovljeno je 1955. godine kao Kup velesajamskih gradova. Prvo izdanje se igralo između 1956. i 1958., a uglavnom su sudjelovali klubovi iz gradova koji su imali godišnje sajmove, ali i gradske reprezentacije gradova poput Barcelone, Londona, Birminghama, Zagreba, Basela, Beograda. Od 1971., natjecanje se zove Kup UEFA i u njemu tradicionalno sudjeluju klubovi koji su doprvaci ili visoko plasirani u nacionalnim prvenstvima svojih država, a broj klubova pojedine zemlje se određuje po tzv. UEFA-inim koeficijentima. Posljednji prvak je ukrajinski Šahtar iz Donjecka, koji je 20. svibnja 2009. u finalu pobijedio Werder Bremen rezultatom 2:1, nakon produžetaka. Finale je odigrano u Istanbulu, na stadionu Şükrü Saracoğlu. Od sezone 2009./10., Kup UEFA (zajedno s Intertoto kupom) mijenja se u novo natjecanje, UEFA-inu Europsku ligu.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Kup UEFA · Vidi više »
Luka Modrić
Luka Modrić (Zadar, 9. rujna 1985.) hrvatski je profesionalni nogometaš, hrvatski nogometni reprezentativac i kapetan hrvatske nogometne reprezentacije koji trenutačno igra za španjolski nogometni klub Real Madrid.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Luka Modrić · Vidi više »
Mario Grgurović
Mario Grgurović (Zadar, 2. veljače 1985.), hrvatski bivši nogometaš.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Mario Grgurović · Vidi više »
Matej Delač
Matej Delač (Uskoplje, 20. kolovoza 1992.) je hrvatski nogometni vratar podrijetlom iz BiH. Trenutačno igra za Horsens. U 2008. nastupa za NK Inter Zaprešić. Za Inter je debitirao 22. veljače 2008. u utakmici protiv Zagreba. Tom je utakmicom postao najmlađi igrač koji je nastupio u 1. HNL.17. rujna 2009. Delač je potpisao 5-godišnji ugovor s engleskim klubom Chelsea. 24. kolovoza 2010. Delač je otišao na posudbu u nizozemski klub Vitesse za ostatka sezone. U sezoni 2011./12. Matej odlazi na posudbu iz Chelsea u SK Dynamo České Budějovice. Nakon sezone posudbe u zaprešićkom Interu, Matej odlazi na posudbu u FK Vojvodinu. U siječnju 2014. Matej odlazi na posudbu u FK Sarajevo. U rujnu 2014. Matej odlazi na posudbu u francuski Arles. Dana 30. kolovoza 2009. godine izbornik hrvatske reprezentacije Slaven Bilić poziva Delača za utakmicu kvalifikacija s Bjelorusijom.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Matej Delač · Vidi više »
Mihael Mikić
Mihael Mikić (Zagreb, 6. siječnja 1980.) hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Mihael Mikić · Vidi više »
Mislav Oršić
Mislav Oršić (Zagreb, 29. prosinca 1992.) hrvatski je nogometaš i reprezentativac koji igra na poziciji lijevog krila.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Mislav Oršić · Vidi više »
Njemačka marka
Njemačka marka (njem. Deutsche Mark), skraćeno DM, u svakodnevnom govoru isto «D-Mark», bila je od 21. lipnja 1948. do 22. svibnja 1949. valuta zapadnog okupacijskog pojasa kao i zapadnih sektora Berlina.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Njemačka marka · Vidi više »
NK Inker Zaprešić (2022.)
Nogometni klub Inker ZaprešićIvica Pezelj,, Sportske novosti, objavljeno 24.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i NK Inker Zaprešić (2022.) · Vidi više »
NK Osijek
NK Osijek je hrvatski nogometni klub iz Osijeka.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i NK Osijek · Vidi više »
NK Zaprešić
NK Zaprešić je nogometni klub iz Zaprešića.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i NK Zaprešić · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Nogomet · Vidi više »
Nogometni leksikon
Nogometni leksikon u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža iz 2004.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Nogometni leksikon · Vidi više »
Prva nogometna liga
Prva nogometna liga, službenog naziva SuperSport Prva NL, hrvatska je nogometna liga drugog stupnja.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Prva nogometna liga · Vidi više »
Renato Jurčec
Renato Jurčec (Zaprešić, 4. lipnja 1966.) bivši je hrvatski nogometaš, danas nogometni trener.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Renato Jurčec · Vidi više »
Samir Toplak
Samir Toplak (Varaždin, 23. travnja 1970.) bivši je hrvatski nogometaš i nogometni reprezentativac, sadašnji nogometni trener.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Samir Toplak · Vidi više »
Sportske novosti
Sportske novosti, hrvatski športski dnevni list iz Zagreba.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Sportske novosti · Vidi više »
Srećko Bogdan
Srećko Bogdan (Mursko Središće, 5. siječnja 1957.), bivši je hrvatski i jugoslavenski nogometni reprezentativac, te sadašnji trener.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Srećko Bogdan · Vidi više »
Tomislav Šarić
* Tomislav Šarić, bosanskohercegovački pjesnik.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Tomislav Šarić · Vidi više »
Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.
Ovo prvenstvo bilo je neslužbeno, a dobilo je naziv Slobodna Hrvatska.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991. · Vidi više »
Vedran Ćorluka
Vedran Ćorluka (Derventa, 5. veljače 1986.), bivši hrvatski nogometaš i nogometni reprezentativac koji je trenutačno pomoćnik Zlatka Dalića u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Vedran Ćorluka · Vidi više »
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Zaprešić · Vidi više »
Zoran Zekić
Zoran Zekić (Osijek, 29. travnja 1974.) hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Zoran Zekić · Vidi više »
Zorislav Srebrić
HNS-a Zorislav Srebrić (Petrinja, 29. veljače 1940.) nogometni je trener te je viši savjetnik predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Zorislav Srebrić · Vidi više »
Zvonimir Soldo
Zvonimir Soldo (Zagreb, 2. studenoga 1967.), bivši je hrvatski nogometaš i reprezentativac, danas nogometni trener.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i Zvonimir Soldo · Vidi više »
1. HNL 1992.
1.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 1992. · Vidi više »
1. HNL 1992./93.
1.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 1992./93. · Vidi više »
1. HNL 1993./94.
1.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 1993./94. · Vidi više »
1. HNL 1994./95.
1.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 1994./95. · Vidi više »
1. HNL 1995./96.
1.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 1995./96. · Vidi više »
1. HNL 1996./97.
1.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 1996./97. · Vidi više »
1. HNL 2003./04.
Kvalifikacije za 1.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 2003./04. · Vidi više »
1. HNL 2004./05.
Kvalifikacije za 1.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 2004./05. · Vidi više »
1. HNL 2005./06.
Bez opisa.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 2005./06. · Vidi više »
1. HNL 2007./08.
Prva hrvatska nogometna liga 2007./08. (skraćeno:T-Com Prva HNL 2007./08.) je natjecanje Prve hrvatske nogometne lige koje je počelo 21. srpnja 2007. Igralo se trokružnim sustavom kao i prošle sezone.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 2007./08. · Vidi više »
1. HNL 2008./09.
Prva hrvatska nogometna liga 2008./09. (skraćeno:T-Com Prva HNL 2008./09.) je natjecanje Prve hrvatske nogometne lige koje je počelo 27. srpnja 2008., a završilo 14. lipnja 2009. Igralo se trokružnim sustavom kao i prošle sezone.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 2008./09. · Vidi više »
1. HNL 2009./10.
Prva hrvatska nogometna liga 2009./10. (skraćeno:T-Com Prva HNL 2009./10.) je natjecanje Prve hrvatske nogometne lige koje je započelo 25.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 2009./10. · Vidi više »
1. HNL 2010./11.
Prva hrvatska nogometna liga 2010./11. je natjecanje Prve hrvatske nogometne lige koje je započelo 24. srpnja 2010., a završilo 21. svibnja 2011. Prvak sezone je GNK Dinamo Zagreb.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 2010./11. · Vidi više »
1. HNL 2011./12.
Prva hrvatska nogometna liga 2011./12. (službeno MAXtv Prva Liga) bila je 21.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 2011./12. · Vidi više »
1. HNL 2012./13.
Prva hrvatska nogometna liga 2012./13. (službeno MAXtv Prva Liga) bila je 22.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 2012./13. · Vidi više »
1. HNL 2015./16.
Prva hrvatska nogometna liga 2015./16. (službeno, iz sponzorskih razloga: MAXtv Prva liga) je 25.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 2015./16. · Vidi više »
1. HNL 2016./17.
Prva hrvatska nogometna liga 2016./17. (službeno, iz sponzorskih razloga: MAXtv Prva liga) je 26.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 2016./17. · Vidi više »
1. HNL 2017./18.
Prva hrvatska nogometna liga 2017./18. (službeno, iz sponzorskih razloga: Hrvatski Telekom Prva liga) je 27.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 2017./18. · Vidi više »
1. HNL 2018./19.
Prva hrvatska nogometna liga 2018./19. (službeno, iz sponzorskih razloga: Hrvatski Telekom Prva liga) bila je 28.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 2018./19. · Vidi više »
1. HNL 2019./20.
Prva hrvatska nogometna liga 2019./20. (službeno, iz sponzorskih razloga: Hrvatski Telekom Prva liga) je 29.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1. HNL 2019./20. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1929. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 1992. · Vidi više »
2. HNL 2002./03.
Druga hrvatska nogometna liga sezone 2002./2003. bila je podijeljena u dvije zasebne lige: Sjever-Istok i Zapad-Jug.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 2. HNL 2002./03. · Vidi više »
2. HNL 2006./07.
2. HNL ili Druga hrvatska nogometna liga je liga u kojoj se klubovi isključivo iz Hrvatske (njih 16) bore za ulazak u elitnu, 1. HNL.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 2. HNL 2006./07. · Vidi više »
2. HNL 2013./14.
2.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 2. HNL 2013./14. · Vidi više »
2. HNL 2014./15.
2.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 2. HNL 2014./15. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 2005. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 2022. · Vidi više »
22. srpnja
22.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 22. srpnja · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: NK Inter Zaprešić i 25. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Inker Zaprešić, Inter Zaprešić, NK Inker, NK Inker Zaprešić, NK Inter-Zaprešić, NK Jugokeramika Zaprešić.
