Brže od pregledniku!
20 odnosi: Ahriman, Ahura Mazda, Avesta, Šahname, Dualizam (religija), Firdusi, Indoarijski narodi, Indoiranski narodi, Iranski narodi, Kave, Mit, Partsko Carstvo, Pegaz, Povijest Irana, Srednja Azija, Zmaj, Zoroastrizam, 10. stoljeće, 1500. pr. Kr., 3. tisućljeće pr. Kr..
Ahriman
Ahriman ili Angra Mainyu je zoroastrijski zloduh, odnosno suprotnost bogu dobra, Ahura Mazdi.
Novi!!: Iranska mitologija i Ahriman · Vidi više »
Ahura Mazda
Faravahar Ahura Mazda (na perzijskom jeziku „Gospodar pamet“, - Na Av. Mazdâ je pridjev koji doslovno znači "onaj koji sve stavlja na pamet", odnosno "pomet / pamet", a na staroperzijski zovu ga i Ormusd ili Ormus) je od Zoroastera osnovana stara perzijska vjere Parsisma (Zoroastrizma).
Novi!!: Iranska mitologija i Ahura Mazda · Vidi više »
Avesta
Jasna 28.1. Avesta je zbirka zoroastrijskih svetih tekstova sastavljenih na avestičkom jeziku, a za zoroastrijance predstavlja jednaku važnost kao i Biblija za kršćane ili Kuran za muslimane.
Novi!!: Iranska mitologija i Avesta · Vidi više »
Šahname
Naslovnica Šahname Šahname ili Knjiga kraljeva (perz. شاهنامه) nacionalni je ep Irana čiji je autor Firdusi (940./941. – 1020.) Šahname se bavi poviješću i mitologijom drevne Perzije prije pojave i ekspanzije islama (7. stoljeće).
Novi!!: Iranska mitologija i Šahname · Vidi više »
Dualizam (religija)
Filozofija umaYin-yang simbolizira dualizam svih stvari u prirodi prema shvaćanju taoističke filozofije. Dualizam je religiozni nauk o dva principa, dvije sile, koje se od iskona bore za prevlast i konačnu pobjedu u svijetu.
Novi!!: Iranska mitologija i Dualizam (religija) · Vidi više »
Firdusi
Ferdusijeva grobnica u Tusu. Firdusi, pravog imena Hakīm Abu'l-Qāsim Firdawsī Tūsī (na perzijskom:حکیمابوالقاسمفردوسی توسی) je poznati perzijski pjesnik, autor epa Šahnama (u prijevodu Knjiga kraljeva), koji je nacionalni ep Irana i mnogih drugih zajednica koje govore perzijskim jezikom.
Novi!!: Iranska mitologija i Firdusi · Vidi više »
Indoarijski narodi
Indoarijski narodi (Indoarijci), jedan od dva glavna ogranka indoiranskih naroda (drugi su Iranski narodi), koji svoje ime nose po svome lokalitetu (Indijski poluotok) i arijskom (iranskom porijeklu).
Novi!!: Iranska mitologija i Indoarijski narodi · Vidi više »
Indoiranski narodi
Arheološka kultura Andronovo smatra se pradomovinom indoiranskih (arijskih) naroda Indoiranski narodi (ili Arijci) pripadaju podskupini Indoeuropljana, a karakterizira ih upotreba indoiranskih jezika.
Novi!!: Iranska mitologija i Indoiranski narodi · Vidi više »
Iranski narodi
Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.
Novi!!: Iranska mitologija i Iranski narodi · Vidi više »
Kave
Kave Kovač (perz. کاوه آهنگر; Kave Ahangar) je najslavniji lik iz iranske mitologije koji je pokrenuo ustanak protiv okrutnog stranog vladara Zahaka.
Novi!!: Iranska mitologija i Kave · Vidi više »
Mit
Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.
Novi!!: Iranska mitologija i Mit · Vidi više »
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Iranska mitologija i Partsko Carstvo · Vidi više »
Pegaz
Pegaz, Poznań Pegaz (grč.:, Pégasos) u grčkoj mitologiji bio je krilati konj, Posejdonov (u njegovoj ulozi boga konjâ) i Meduzin sin.
Novi!!: Iranska mitologija i Pegaz · Vidi više »
Povijest Irana
Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.
Novi!!: Iranska mitologija i Povijest Irana · Vidi više »
Srednja Azija
Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.
Novi!!: Iranska mitologija i Srednja Azija · Vidi više »
Zmaj
Crikvenici Zmaj, poznat i kao aždaja je u mnogim svjetskim mitologijama čudovište nalik golemoj zmiji ili kakvom drugom gmazu, s magičnim osobinama.
Novi!!: Iranska mitologija i Zmaj · Vidi više »
Zoroastrizam
Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.
Novi!!: Iranska mitologija i Zoroastrizam · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Iranska mitologija i 10. stoljeće · Vidi više »
1500. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Iranska mitologija i 1500. pr. Kr. · Vidi više »
3. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Iranska mitologija i 3. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »
