Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Istarski ipsilon

Indeks Istarski ipsilon

Istarski ipsilon na zemljovidu Naplatne kućice Tunel Učka Istarski ipsilon je sustav autocesta u hrvatskoj mreži autocesta, a čine ga autocesta A8 (Matulji-Kanfanar) i A9 (slovenska granica - Kanfanar - Pula).

16 odnosi: Autocesta, Autocesta A8, Autocesta A9, Hrvatska, Istra, Kanfanar, Matulji, Pula, Slovemija, Tunel Učka, 1982., 2006., 2007., 2012., 2015., 2027..

Autocesta

A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.

Novi!!: Istarski ipsilon i Autocesta · Vidi više »

Autocesta A8

Autocesta A8 je dio Istarskog ipsilona.

Novi!!: Istarski ipsilon i Autocesta A8 · Vidi više »

Autocesta A9

Autocesta A9 je dio Istarskog ipsilona, te europskog pravca E751.

Novi!!: Istarski ipsilon i Autocesta A9 · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Istarski ipsilon i Hrvatska · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok.

Novi!!: Istarski ipsilon i Istra · Vidi više »

Kanfanar

Kanfanar je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Istarski ipsilon i Kanfanar · Vidi više »

Matulji

Matulji su općina u Istri, Hrvatska.

Novi!!: Istarski ipsilon i Matulji · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Istarski ipsilon i Pula · Vidi više »

Slovemija

Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog rimskog carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Novi!!: Istarski ipsilon i Slovemija · Vidi više »

Tunel Učka

Tunel Učka je tunel u Republici Hrvatskoj koji prolazi kroz planinsko gorje Učku na cesti Lupoglav-Matulji.

Novi!!: Istarski ipsilon i Tunel Učka · Vidi više »

1982.

Bez opisa.

Novi!!: Istarski ipsilon i 1982. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Istarski ipsilon i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Istarski ipsilon i 2007. · Vidi više »

2012.

Bez opisa.

Novi!!: Istarski ipsilon i 2012. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Istarski ipsilon i 2015. · Vidi više »

2027.

Bez opisa.

Novi!!: Istarski ipsilon i 2027. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »