Brže od pregledniku!
64 odnosi: Austro-Ugarska, Drugi svjetski rat, Erozija, Hrvatska, Hrvatska elektroprivreda, Istra, Koromačno, Krapan, Labin, Marino Fonović, Mletačka Republika, Napoleon Bonaparte, Pazin, Plomin, Podzemne rudničke prostorije, Prvi svjetski rat, Raša (općina), Raški rudar, Rijeka, Rudar, Rudarstvo, Rudnik, Smola, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srednji vijek, Termoelektrana Plomin, Ugljen, Vlada Republike Hrvatske, 1626., 1659., 1785., 1797., 18. stoljeće, 1805., 1807., 1808., 1813., 1835., 1879., 1881., 19. stoljeće, 1912., 1914., 1918., 1935., 1936., 1940., 1942., 1943., 1945., ..., 1948., 1959., 1971., 1973., 1975., 1983., 1985., 1987., 1988., 1990., 1993., 1995., 1998., 1999.. Proširite indeks (14 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Austro-Ugarska · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Erozija
Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Erozija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska elektroprivreda
Hrvatska elektroprivreda (HEP) je hrvatska nacionalna elektroenergetska tvrtka, koja se više od jednog stoljeća bavi proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, a u posljednjih nekoliko desetljeća i opskrbom kupaca toplinom i distribucijom plina.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Hrvatska elektroprivreda · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Istra · Vidi više »
Koromačno
Koromačno je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Raša, Istarska županija.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Koromačno · Vidi više »
Krapan
Krapan je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Raša, Istarska županija.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Krapan · Vidi više »
Labin
panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Labin · Vidi više »
Marino Fonović
Marino Fonović uz reflektorski teleskop Celestron 11 opremljen za astrofotografiju Marino Fonović (Rijeka, 1964.) hrvatski promatrač promjenljivih zvijezda, astrofotograf i popularizator znanosti.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Marino Fonović · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Mletačka Republika · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Pazin · Vidi više »
Plomin
Plomin je malo staro naselje u općini Kršan, na jugoistočnoj obali Istre, nadomak grada Labina.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Plomin · Vidi više »
Podzemne rudničke prostorije
Podzemne rudničke prostorije su namijenjene istraživanju, otvaranju i pripremi ležišta mineralnih sirovina za otkopavanje.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Podzemne rudničke prostorije · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Raša (općina)
Nasljeđe rudarske prošlosti: crkva Sv. Barbare u Raši ima oblik prevrnutog rudarskog vagoneta, a zvonik podsjeća na toranj izvoznog tornja Istarskih ugljenokopa u Raši. Raša (talijanski Arsia, čakavski Aršija) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Raša (općina) · Vidi više »
Raški rudar
Raški rudar - glasilo Istarskih ugljenokopa u Labinu. Raški rudar glasilo Istarskih ugljenokopa, počeo je izlaziti u Labinu 7. studenog 1947. godine.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Raški rudar · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Rijeka · Vidi više »
Rudar
Rudari (na radilištima podzemnog i površinskog kopa), iskopavaju i utovaruju razne mineralne sirovine (ugljen, rudača, korisni minerali) koje se iz rudnika odvoze transportnom mehanizacijom.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Rudar · Vidi više »
Rudarstvo
Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Rudarstvo · Vidi više »
Rudnik
Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Rudnik · Vidi više »
Smola
Ogrlica od baltičkog jantara (mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60 - 40 milijuna godina). boru. Smola tamjana. Smolarenje. violine, ali i za meko lemljenje. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Neke od različitih boja šelaka. Smola je ovisno o temperaturi i starosti, manje ili više tekuća tvar ili proizvod, koji se sastoji od različitih kemijskih tvari.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Smola · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Srednji vijek · Vidi više »
Termoelektrana Plomin
TE Plomin Pogled odozdo na dimnjak TE Plomin 2 Okno rudnika Tupljak - posljednjeg ugljenokopa u Hrvatskoj. Utovar ugljena na otkopu. gorivo. vodocijevnog kotla. generatora pare elektrani generatoru pare. generatoru pare. Termoelektrana Plomin je termoelektrana kod Plomina u mjestašcu Plomin Luka.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Termoelektrana Plomin · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Ugljen · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
1626.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1626. · Vidi više »
1659.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1659. · Vidi više »
1785.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1785. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1797. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 18. stoljeće · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1805. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1807. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1808. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1813. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1835. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1879. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1881. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 19. stoljeće · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1912. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1914. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1918. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1936. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1940. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1945. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1948. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1959. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1971. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1973. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1975. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1983. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1988. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1995. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Istarski ugljenokopi i 1999. · Vidi više »
