Brže od pregledniku!
25 odnosi: Šišan, Bale, Bassi, Fažana, Festival istriotskog narječja, Galižana, Giusto Curto, Hrvatska, Hrvatski jezik, Indoeuropski jezici, Istra, Istriotska književnost, Istriotski rječnici, Italodalmatski jezici, Italski jezici, Latinski jezik, Ligio Zanini, Loredana Bogliun, Romanski jezici, Rovinj, Srednjovjekovni latinski jezik, Talijanski jezik, Venetski jezik, Vodnjan, Zapadnoitalski jezici.
Šišan
Šišan (tal. Sissano) je naselje 7 km istočno od Pule, u sastavu općine Ližnjan.
Novi!!: Istriotski jezik i Šišan · Vidi više »
Bale
Bale (tal. Valle) općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Istriotski jezik i Bale · Vidi više »
Bassi
Bassi, vodnjanski diskant.
Novi!!: Istriotski jezik i Bassi · Vidi više »
Fažana
Fažana (tal. Fasana) je općina u jugozapadnoj Istri u Hrvatskoj.
Novi!!: Istriotski jezik i Fažana · Vidi više »
Festival istriotskog narječja
Festival istriotskog narječja (tal. Festival dell' Istrioto), kulturna manifestacija u Hrvatskoj usmjerena njegovanju istriotskog odnosno istroromanskog jezika, skupinu predmletačkih autohtonih romanskih govora istarskog poluotoka, a čini jezični otok na jugu Istre.
Novi!!: Istriotski jezik i Festival istriotskog narječja · Vidi više »
Galižana
Galižana (tal. Gallesano) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Vodnjana, Istarska županija.
Novi!!: Istriotski jezik i Galižana · Vidi više »
Giusto Curto
Giusto Curto, istriotski književnik iz Hrvatske.
Novi!!: Istriotski jezik i Giusto Curto · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Istriotski jezik i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Istriotski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Istriotski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Istriotski jezik i Istra · Vidi više »
Istriotska književnost
Istriotska književnost, naziv za sva književna djela nastala na istriotskom jeziku, skupinu predmletačkih autohtonih romanskih govora istarskog poluotoka, a čini jezični otok na jugu Istre.
Novi!!: Istriotski jezik i Istriotska književnost · Vidi više »
Istriotski rječnici
Istriotski rječnici, rječnici istriotskih govora Do danas su objavljeni ovi rječnici.
Novi!!: Istriotski jezik i Istriotski rječnici · Vidi više »
Italodalmatski jezici
Italo-dalmatski jezici, skupina od 6 (danas 5) jezika kojim govori nekoliko naroda na Apeninskom poluotoku i uz hrvatsku obalu Jadranskog mora.
Novi!!: Istriotski jezik i Italodalmatski jezici · Vidi više »
Italski jezici
Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Istriotski jezik i Italski jezici · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Istriotski jezik i Latinski jezik · Vidi više »
Ligio Zanini
Ligio Zanini, istriotski književnik iz Hrvatske.
Novi!!: Istriotski jezik i Ligio Zanini · Vidi više »
Loredana Bogliun
Loredana Bogliun, istriotska književnica iz Hrvatske.
Novi!!: Istriotski jezik i Loredana Bogliun · Vidi više »
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Novi!!: Istriotski jezik i Romanski jezici · Vidi više »
Rovinj
Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Istriotski jezik i Rovinj · Vidi više »
Srednjovjekovni latinski jezik
''Carmina Cantabrigiensia'' Srednjovjekovni latinski jezik, bio je oblik klasičnoga latinskoga jezika korišten u Katoličkoj Crkvi u srednjemu vijeku.
Novi!!: Istriotski jezik i Srednjovjekovni latinski jezik · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Istriotski jezik i Talijanski jezik · Vidi više »
Venetski jezik
Jezici u Italiji oko 6. st. pr. Kr. Natpis na venetskom. Venetski jezik je izumrli indoeuropski jezik kojim su govorili Veneti, stanovnici željeznog doba sjeveroistočne Italije (od 8. stoljeća do 1. stoljeća prije Krista), na području današnje provincije Veneto, dijela današnje Slovenije, između delte rijeke Po i južnog ruba Alpa.
Novi!!: Istriotski jezik i Venetski jezik · Vidi više »
Vodnjan
Vodnjan - Dignano (tal., istriot. Diegnan, čak. VodnanZvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109.) je grad u južnoj Istri, desetak kilometara sjeverno od Pule (Istarska županija, zapadna Hrvatska).
Novi!!: Istriotski jezik i Vodnjan · Vidi više »
Zapadnoitalski jezici
Zapadnoitalski jezici, jedna od tri glavne skupine romanskih jezika koja obuhvaća (38), po novijoj klasifikaciji 32 jezika što se govore kroz južnu Europu od Moldavije na istoku pa preko Balkanskog, Apeninskog i Iberskog poluotoka do obala Atlantika na zapadu sve do belgije na sjeveru.
Novi!!: Istriotski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »
