Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Istrorumunjski jezik

Indeks Istrorumunjski jezik

Istrorumunjski jezik (ISO 639-3) jezik istočnoromanske skupine, kojim na sjeveru Istre u nekoliko sela, poglavito Žejane, Lanišće i Šušnjevica danas govori nekoliko stotina Ćiribiraca (555 do 1,500; 1994).

25 odnosi: August Kovačec, Šušnjevica, Žejane, Ćiribirci, Dijalekt, Frankapani, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Indoeuropski jezici, Istočnoromanski jezici, Istra, Italski jezici, Krk, Lanišće, Morlaci, Otok, Primorsko-goranska županija, Romanski jezici, Rumunjski jezik, UNESCO, Velebit, Vjekoslav Klaić, 1463., 1875..

August Kovačec

August Kovačec (Donje Jesenje, 6. kolovoza, 1938.), akademik, profesor, leksikograf, te član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Novi!!: Istrorumunjski jezik i August Kovačec · Vidi više »

Šušnjevica

Šušnjevica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Kršan, Istarska županija.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Šušnjevica · Vidi više »

Žejane

Žejane su maleno selo u sjevernom dijelu Istre, u blizini Muna i podno Šije, općina Matulji u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Žejane · Vidi više »

Ćiribirci

Ćiribirac iz kasnog 19. stoljeća Žejanski zvončari na smotri na riječkom Trsatu, obučeni u svoju tradicionalnu zvončarsku nošnju. Foto Z. K. Rončević Ćiribirci (Ćići) ili Istrorumunji su nevelika etnička grupa nastanjena u sjeveroistočnoj Istri, danas uglavnom u selima Žejane i područjima oko Čepićkog polja, Šušnjevica, Nova Vas, Letaj i drugima.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Ćiribirci · Vidi više »

Dijalekt

Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je govor nekoga mjesta, kraja, pokrajine za razliku od književnoga, službenoga i standardnoga jezika; poseban tip živoga (govornog) jezika proširen na nekom užem ili širem zemljopisnom području, s izrazitim vlastitim fonetskim, morfološkim, rječničkim i drugim obilježjima kojima se odvaja od drugih tipova istoga jezika.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Dijalekt · Vidi više »

Frankapani

Grb "Frankopanovića" prema Fojničkom grbovniku datiranom u 17. st. za koji se drži da je kopija starijega grbovnika vjerojatno iz 16. st. Ovaj grb Frankapani su rabili od 1430. godine. Stari grb knezova Krčkih (do 1430. godine), prije nego su postali Frankopani Frankapanski kaštel iz 14. stoljeća crkvi Gospe Trsatske u Rijeci. Latinski natpis kaže: ''Ovdje počiva gospodin Nikola Frankapan krčko-senjsko-modruški knez.'' Krčki knezovi Frankapani (Frankopani) naziv je stare hrvatske plemićke obitelji, izvorno knezova Krčkih.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Frankapani · Vidi više »

Hrvati

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Istočnoromanski jezici

300px Istočnoromanski jezici (privatni kod) zasebna su grana romanskih jezika.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Istočnoromanski jezici · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Istra · Vidi više »

Italski jezici

Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Italski jezici · Vidi više »

Krk

Krk (čakavski Khark, talijanski Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Krk · Vidi više »

Lanišće

Lanišće - pogled s juga Lanišće je općina u Istarskoj županiji, Hrvatska.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Lanišće · Vidi više »

Morlaci

Morlaci Morlaci (Mavrovlasi, Morovlasi ili Crni Vlasi; na Grčkom: Μαυροβλάχοι, Mavrovlachi ili Mauro-Vlachs, što znači "Crni Vlasi"; iz Latinskih dokumenata: Nigri Latini) vlaška nomadska etnička skupina u jadranskom zaleđu nastala stapanjem rimskih kolonista i autohtonih balkanskih naroda poput Ilira i Tračana.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Morlaci · Vidi više »

Otok

sjevernom Jadranu Otok je dio kopna manji od kontinenta a veći od hridi (stijene, rta, grebena).

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Otok · Vidi više »

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3.582 km² kopnene površine.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Primorsko-goranska županija · Vidi više »

Romanski jezici

''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Romanski jezici · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik Rumunjski jezik (ISO 639-3:; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najsnažniji iz grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Rumunjski jezik · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i UNESCO · Vidi više »

Velebit

ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili velebitski masiv je najduža (145 km), ali po nadmorskoj visini tek četvrta planina u Hrvatskoj.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Velebit · Vidi više »

Vjekoslav Klaić

Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. - Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i Vjekoslav Klaić · Vidi više »

1463.

Bez opisa.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i 1463. · Vidi više »

1875.

Bez opisa.

Novi!!: Istrorumunjski jezik i 1875. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Istrorumunjski.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »